DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 90     <-- 90 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
vrijednosti šuma. Predloženo je da se različite vrijednosti
šuma, novčano iskazane, zbroje i na taj način rezultiraju
ukupnom vrijednosti šume. Izabrana je metoda
praktično primijenjena za utvrđivanje vrijednosti
Gospodarske jedinice "Gaj" u Upravi šuma Našice.
Vrijednost drvne zalihe sastojina I. dobnog razreda
određena je primjenom troškovne metode. Za izračun
vrijednosti drvne zalihe starijih sastojina korištena je
metoda sadašnje sječive vrijednosti. Procjena vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma obavljena je prema
službeno propisanoj metodologiji (Prpić, 1992). S
obzirom da su sve tri navedene metode, prethodno
okvalificirane kao nedovoljno egzaktne za svrhu za
koju su namijenjene, upitno je da li su rezultati polučeni
njihovom primjenom dovoljno egzaktni. Na taj je
način otvoreno pitanje kriterija tj. "mjere" dovoljne
točnosti izračuna vrijednosti šuma koja bi zadovoljila
ciljeve procjene. Ukupna vrijednost drvne zalihe gospodarske
jedinice "Gaj" iznosi 25.562,000 kn, a vrijednost
sastojina I. dobnog razreda procijenjena je na
5.357,267 kn, uz postotak prirasta vrijednosti hrastovih
sastojina od 2,50 %. Primijenjena vrijednost šumskog
kamatnjaka nije rezultat njegova određivanja za konkretne
sastojine, nego prosječna unaprijed utvrđena
vrijednost za pojedine vrste sastojina. S obzirom daje
za vrednovanje većih šumskih kompleksa najveći problem
utvrđivanje odgovarajućega kamatnjaka, realnije
je, a i time prihvatljivije, izračunati visinu šumskog kamatnjaka
za svaki konkretni slučaj procjene troškovne
vrijednosti sastojine. Uz to, obračun njihove vrijednosti
ne može "podnijeti" normativno utvrđene visoke
troškove njihova podizanja uz pretpostavljeni šumski
kamatnjak. Takav stav iznijeli smo i ranije. Izračun vrijednosti
šumskog kamatnjaka prema utvrđenoj vrijednosti
drvne zalihe sastojina hrasta kitnjaka za Gospodarsku
jedinicu "Gaj "i normativno određenim troškovima
podizanja sastojine rezultira postotkom prirasta


Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688


vrijednosti manjim od 0,5 %, za ophodnju od 120 godina,
što naravno nije točno. Prihvaćanje tako izračunatog
kamatnjaka nužno bi otvorilo pitanje opravdanosti
utvrđene dobi ophodnje tj. financijske zrelosti sasto


jine temeljene na maksimalnoj prihodnoj vrijednosti
zemljišta. Izračunom ukupne gospodarske vrijednosti
ove gospodarske jedinice iskazana je i novčana vrijednost
za šumsko zemljište, sporedne šumske proizvode,
lovno gospodarenje, objekte i hidrološka vrijednost.
Zbroju tih vrijednosti pridodana je vrijednost općekorisnih
funkcija šuma, pa je na taj način utvrđena ukupna
gospodarska vrijednost Gospodarske jedinice
"Gaj". Vrijednost šumskog zemljišta izračunata je,
kako je navedeno, prema vrijednosti katastarskog prihoda
u konkretnim prodajama. Konkretnih prodaja državnog
šumskog zemljišta nije bilo, jer su zakonom zabranjene.
Ako je bilo kupoprodaja privatnog šumskog
zemljišta zasigurno nisu obavljene na temelju utvrđenog
katastarskog prihoda. Način utvrđivanja prometne
vrijednosti šumskog zemljišta definiran je odredbama
poglavlja VII Pravilnika o izmjena i dopunama Pravilnika
o uređivanju i šuma (N.N. 121/97), kojima se propisuje
utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena
prava na šumi i šumskom zemljištu. Zbroj evidentiranih
katastarskih prihoda za šume određen pomoću propisanih
iznosa koeficijenata, ne predstavlja vrijednost
šumskog zemljišta nego osnovicu za plaćanje poreza.
Tek bi se kapitalizacijom tako utvrđenog katastarskog
prihoda izračunala katastarska prihodna vrijednost
šumskog zemljišta. Utvrđivanje katastarskog prihoda
za šume ukinuto je odredbama Zakona o državnoj izmjeri
i katastru nekretnina iz 1999.god., a vođenje evidencije
o katastarskom prihodu zaključeno je sa 2001.
god., također prema istom Zakonu. Dakle, utvrđivanje
vrijednosti šumskog zemljišta na temelju katastarskog
prihoda i određivanje njegove prometne vrijednosti
nisu u izravnoj vezi.


OSVRT NA ODREDBE PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
UREĐIVANJU ŠUMA (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 i NN 55/04)
Overview on provision of book of regulations about the amendments and change
in the book of regulations about setting forest in order
(NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 and NN 55/04)


Poglavlje VII Pravilnika o izmjenama i dopunama
pravilnika o uređivanju šuma (NN 121/97, NN 132/97,
NN 52/01, NN 150/03, NN 194/03 i NN 55/04), u daljem
tekstu Pravilnik, o utvrđivanju naknade za prenesena
i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu,
zapravo predstavlja normativni okvir za praktično postupanje
kod izračuna vrijednosti šuma u Hrvatskoj.
Prema odredbama Pravilnika (NN 150/03, čl. 15) sastojine
za koje se utvrđuje naknada kategoriziraju se u
četiri skupine za razliku od ranijih pet. Kriterij za razvrstavanje
u skupine je dob sastojina. Novim odredba


ma Pravilnika nije određen način utvrđivanja naknade
za novo ustrojene kategorije sastojina (?!). Ako se
predmnijeva primjena, ranijim odredbama Pravilnika
(NN 121/97), propisanog načina utvrđivanja naknade,
upitnim je onda razlog njegove promjene. Ako je tomu,
ipak tako, nejasno je da li se ranijim Pravilnikom
(NN 121/97, čl. 80) definirana peta skupina-panjače i
šikare, sukladno njihovoj dobi svrstava u jednu od
novo ustrojene četiri skupine sastojina, i da li se naknada
za, također od ranije, posebnu skupinu prebornih
sastojina utvrđuje na jednak način, propisan prethod