DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 91 <-- 91 --> PDF |
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 nom inačicom Pravilnika (NN 121/97, čl. 81), s obzirom da se te kategorije sastojina za koje se naknada utvrđuje izrijekom ne spominju. Za službenu uporabu kod računanja vrijednosti šuma propisane su dvije metode za određivanje vrijednosti drva i jedna metoda za određivanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Za određivanje vrijednosti plantaža, kultura i mladih sastojina (do 1/2 ophodnje) kao i srednjodobnih i dozrijevajućih sastojina (od 1/2 ophodnje do dobi ulaska u zadnji dobni razred) primjenjuju se metode troškovne vrijednosti sastojine. Za određivanje vrijednosti drvne mase približno zrelih (od dobi ulaska sastojine u zadnji dobni razred do dobi ophodnje umanjene za pet godina) i zrelih sastojina (od dobi ophodnje umanjene za 5 godina do dobi ophodnje) propisana je metoda sadašnje sječive vrijednosti. Troškovna se metoda, primjenjuje za dvije skupine jednodobnih sastojina: plantaže, kulture i mlade sastojine, kao i za srednjedobne i dozrijevajuće sastojine. Za prvu se skupinu predmnijeva da obuhvaća umjetno i prirodno podignute sastojine dobi do 1/2 ophodnje, zbog toga što je za drugu skupinu izrijekom navedeno da obuhvaća sastojine od 1/2 ophodnje do dobi ulaska u zadnji dobni razred planirane ophodnje. Razlog njihova razdvajanja u dvije skupine i uz metodološki jednaki pristup izračuna njihove vrijednosti je, i prema ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97 čl. 81), mogućnost umanjenja izračunate vrijednosti naknade za drugu skupinu sastojina, sukladno utvrđenom obrastu. Obrast sastojina, kao što je poznato, nije strukturalna značajka samo sastojina starijih od 1/2 ophodnje i zbog toga smatramo da bi te dvije novoustrojene kategorije sastojina trebalo objediniti ako se za utvrđivanje vrijednosti svih sastojina, do dobi ulaska u zadnji dobni razred, propisuje troškovna metoda. Međutim, njezina primjena za sastojine starije od 1/3 ophodnje rezultira nerealno visokim vrijednostima sastojina, kao i činjenicom da su najvrjednije sastojine one koje imaju najveće troškove podizanja, što naravno nije točno. Zbog toga predlažemo da se za sastojine dobi od 1/3 do 2/3 ophodnje primjeni metoda prihodne tj. očekivane vrijednosti sastojine, temeljena na pretpostavci daje vrijednost sastojina jednaka zbroju svih prihoda koji se do kraja ophodnje sastojine mogu očekivati, diskontiranih na dob sastojine čija se vrijednost utvrđuje, umanjenih za zbroj očekivanih rashoda do kraja ophodnje, također radi mogućnosti usporedbe, diskontiranih na dob konkretne sastojine. Temeljni preduvjet za primjenu propisane troškovne metode za određene skupine sastojina, kao i predložene metode očekivane vrijednosti sastojina je utvrđivanje točnog iznosa šumskog kamatnjaka. Zbog toga podržavamo, ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97, čl. 81) propisan način određivanja postotka prirasta vrijednosti za svaku konkretnu sastojinu, uz isključivanje uporabe ranijim propisima utvrđenih pro sječnih vrijednosti šumskog kamatnjaka za pojedine vrste drveća. Sastojine niske vrijednosti drvne mase i visokih troškova podizanja imat će negativne postotke prirasta vrijednosti. Negativni iznosi postotka prirasta uzrokuju negativne vrijednosti sastojina, što je ekonomski apsurd, pa se kao takve ne mogu prihvatiti. Jedno od mogućih loših rješenja je promjenama Pravilnika (NN 150/03) konačno eliminirani postupak utvrđivanja naknade vrijednosti za sastojine panjača i šikara za koje se, također, radi njihove loše kvalitete utvrđivao najčešće negativan postotak prirasta vrijednosti. Na taj je način, nakon gotovo četrdeset godina, (Pravilnik za utvrđivanje vrijednosti šuma 1965. god.) otklonjeno imaginarno rješenje iz Metodologije Instituta za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji iz Beograda, da se za takve sastojine predvidi potrebna investicija do po mogućnosti njihova normalnog izgleda, a time i pozitivne vrijednosti, nakon čega bi se umanjio ranije planirani iznos melioracijske investicije. Drugo rješenje za utvrđivanje njihove vrijednosti uključuje primjenu induktivne metode, tako da se vrijednost njihovih drvnih zaliha utvrdi zbrajanjem minimalnih šumskih taksa tj. cijena na panju, određenih dijeljenjem ukupnih troškova biološke reprodukcije s utvrđenom drvnom zalihom. Taj prijedlog rezultat je realističnog stava da konkretna sastojina ne može vrijediti manje nego što vrijedi njezina drvna zaliha. Međutim, time se potpuno isključuje utjecaj tržišta. Rješenje za koje se zalažemo je da se sastojine negativne vrijednosti drva učine pozitivnim, ne s investicijama koje će ih kratkoročno učiniti još negativnijim, nego sa zasigurno visokom vrijednošću općih koristi koje imaju Na taj bi se način nužni troškovi njihove biološke melioracije pokrivali prihodima od općekorisnih funkcija šuma. Za procjenu vrijednosti naknade za sastojine dobi preko 2/3 ophodnje metoda sadašnje sječive vrijednosti daje najbolje rezultate. Primjena te metode propisana je za dvije skupine sastojina: približno zrele i zrele koje su prema ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97, čl. 80) bile objedinjene. S obzirom da niti među njima ne postoje metodološke razlike u načinu obračuna njihove vrijednosti nejasnim ostaju razlozi njihova razdvajanja u zasebne skupine sastojina za koje se naknada utvrđuje. Najveće promjene Pravilnika (NN 150/03, čl. 17 i NN 55/04) provedene su odredbama kojima se propisuje utvrđivanje naknade za šumsko zemljište. Zadržana je odredba prema kojoj je naknada za šumsko zemljište jednaka prometnoj vrijednosti zemljišta za dotičnu nekretninu. Promjenama Pravilnika (NN 150/03, čl. 17, NN 194/03, čl. 1 i NN 55/04, čl. 1) "dotična nekretnina" pozicionirana je unutar ili izvan građevinskog područja i sukladno tomu propisan je način utvrđivanja njezine prometne vrijednosti. Smatramo da su ove promjene formalne, a ne sadržajne naravi, zbog |