DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 92 <-- 92 --> PDF |
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP toga stoje prometna vrijednost rezultat i posljedica odnosa na tržištu tj. ponude i potražnje za zemljištem. Naime, kriterije za valoriziranje zemljišta utvrđuje tržište, a pozicija zemljišta je samo jedan od njih. U prometnoj vrijednosti zemljišta već je uključen čimbenik njegove zemljopisne određenosti. Porezni uredi su i do sada dostavljali prometne vrijednosti šumskog zemljišta, bez obzira na njegovu poziciju. U načelnom smislu, za prometnu je vrijednost sasvim irelevantno gdje se predmet procjene nalazi. Konačno, prometnu vrijednost zemljišta ne određuje njegova administrativno utvrđena namjena, nego tržište. Odredbom Pravilnika (NN 55/04, čl. 1), propisane su minimalne prometne (!!) vrijednosti šumskog zemljišta izvan građevnog područja od 4 kn/m2 tj. 40.000 kn/ha. Uz administrativno, nedovoljno su jasni ostali kriteriji za određivanje navedene vrijednosti, kao i to za koga je propisana tj. tko i kada je ima primijeniti. Poseban je i za šumarstvo važniji problem da cijene šumskog zemljišta, arbitrarno, bez za to propisane precizne metodologije, određuje Ministarstvo financija tj. njegovi područni uredi i ispostave. U prilog tome ide i činjenica da realne osnovice za određivanje prometne vrijednosti šumskog zemljišta nema, jer se njime ne prometuje, kupoprodaje su rijetke i podaci o tom nedostatni da bi se moglo govoriti o tržištu. Ako se to i događa, najčešće se, radi plaćanja što nižih državnih pristojbi (poreza) nastoji prikazati niska prometna vrijednost. Sve to upućuje na zaključak o nepouzdanosti podataka o prometu šumskim zemljištem koji ne mogu poslužiti kao osnovica za utvrđivanje njegove prometne vrijednosti. Suvremena shvaćanja djelatnosti šumarstva kao infrastrukture i potrebe zaštite šumskog zemljišta kao temeljnog resursa održanja te infrastrukture, nameću potrebu ubrzanog traženja prikladnih teorijskih i praktičnih rješenja za utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta koje trebaju doći iz šumarske struke. Razlog tomu je već sada prisutna, a u budućnosti zasigurno rastuća, razumljiva potreba i zahtjev za zemljištem i prostorom općenito. Smanjenje šumskih površina već se može okvalificirati trendom, koje dovodi u pitanje osnovna načela potrajnosti gospodarenja šumama. Rješenje pitanja izračuna vrijednosti šumskog zemljišta treba biti sukladno tržišnim načelima za utvrđivanje naknade za šumsko zemljište koje se izdvaja iz šumskogospodarskog područja. Za utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta koje "ostaje" unutar šumskogospodarskog područja za svrhu šumskobiološke reprodukcije, potrebno je primijeniti postavke škole čiste zemljišne rente o utvrđivanju njegove prihodne vrijednosti, tako da se u prihode za obraslo šumsko zemljište pored vrijednosti drva ubroji i vrijednost prihoda općih koristi od šuma. Time bi se utvrdile pozitivne prihodne vrijednosti šumskog zemljišta i za sastojine niske vrijednosti drva, što Šumarski list br. 11 -12, CXXVIII (2004), 679-688 je sukladno predloženom rješenju za utvrđivanje njihove vrijednosti. Za utvrđivanje vrijednosti neobraslog šumskog zemljišta potrebno je izvršiti usporedbu s poljoprivrednim zemljištem, uz smanjenje vrijednosti za troškove potrebne za njegovu prilagodbu za poljoprivredne svrhe. Na taj bi se način utvrđena ukupna vrijednost šumskog zemljišta, zajedno sa vrijednošću šuma trebala uvesti u temeljni kapital kao dugotrajna materijalna imovina poduzeća za šume. Periodične promjene njihove vrijednosti koje bi se bilančno pratile i vrijednosno usklađivale s promjenama na tržištu, bile bi najbolji pokazatelj djelotvornosti gospodarenja. Pravilnikom (NN 150/03, čl. 17) propisane su promjene načina obračuna naknade za služnost na šumskom zemljištu. Taje naknada jednaka prometnoj vrijednosti šumskog zemljišta umanjenoj sukladno trima, ranije definiranim kategorijama šumskog zemljišta (obraslo, neobraslo i neplodno). Tako utvrđena vrijednost ponovno se (!!) umanjuje sukladno postotnom iznosu jednakom broju godina na koji se služnost odnosi. To pojednostavljeno znači da veći broj godina služnosti znači i veći "popust" na utvrđenu prometnu vrijednost zemljišta. Uz ranije iznesene primjedbe na način utvrđivanja prometne vrijednosti zemljišta, to teorijski i praktički znači da se, uz dugogodišnji ugovor o služnosti, šumsko zemljište daje po iznimno niskoj cijeni. Dokaz tomu su, prema propisanoj minimalnoj prometnoj vrijednosti šumskog zemljišta od 4 kn/m2 izračunati iznosi: 467 kn/god/ha za 30-godišnju služnost na obraslom šumskom zemljištu; 186 kn/god/ha, za neobraslo i 47 kn/god/ha, za neplodno šumsko zemljište, za jednako razdoblje osnovane služnosti. Niti novim, a niti starijim odredbama Pravilnika, kod utvrđivanja naknade za služnost na šumskom zemljištu nije uvaženo osnovno načelo kod osnutka služnosti, a to je da će ovlaštenik biti u cijelosti obeštećen samo ako mu se za služnošću opterećeni tj. ustupljeni dio šume i šumskog zemljišta utvrdi naknada jednaka prihodu koji je od ustupljenog dijela šume do tada imao. To teorijski znači daje kriterij za određivanje naknade za služnost vrijednost prihoda od šumskog zemljišta, a ne sama njegova vrijednost. To praktički znači da bi se izračunom moglo utvrditi uz koje bi se prometne vrijednosti šumskog zemljišta isplatilo na njemu osnovati služnost, da bi se tako ostvarenim prihodom, za obraslo šumsko zemljište kompenzirao mogući prihod od drva i općih koristi koje šuma pruža. Za neobraslo šumsko zemljište kao prihod treba obračunati zakupninu koja bi se izračunala kapitalizacijom prometne vrijednosti sličnog poljoprivrednog zemljišta, umanjenoj za troškove njegove prilagodbe za poljoprivredne svrhe, s komercijalnim kamatnjakom. Uz to, potrebno je i za obraslo i za neobraslo šumsko zemljište osigurati da se, istekom vremenskoga razdoblja za koji je služnost osnovana, ne smije smanjiti zatečena plodnost zemljišta. Polaga |