DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 689-697 PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 165 PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI GENETSKI RESURSI (EUFORGEN) EUFORGEN FOREST GENETIC RESOURCES PROGRAMME FOURTH EUFORGEN Steering Committee Meeting J. GRAČAN1, D. KAJBA2, S. PERIĆ1, M. IDŽOJTIĆ2, M. IVANKOVIĆ1, H. MARJANOVIĆ1 SAŽETAK: Četvrti sastanak Nadzornog odbora Programa europski šumski genetski resursi (EUFORGEN) održanje u Zidhochovicama, Republika Češka od 26. do 29. svibnja 2004. godine. Sastanku je nazočilo više od 30 nacionalnih koordinatora i voditelja fokalnih centara kao i predstavnici Europske unije, EC i drugih međunarodnih organizacija (FAO, IUFRO, EF1 i dr.). U okviru sastanka Nadzornog odbora održan je seminar o biološkoj raznolikosti i potrajnom gospodarenju šumama. Na seminaru su ikzloženi pozivni referati (Pan-europski proces za šume; Šumarska znanost i politika; Globalna perspektiva šumskih genetskih resursa; Potrajno gospodarenje šumama i dosadašnji UNFFproces; Globalno stanje i trendovi genetskih modifikacija u šumarstvu). Predloženo je kako bi EUFORGEN trebao izraditi naputke za "genetici pri jateljsku" silvikulturu, odnosno "prirodi blisko uzgajanje šuma" ne znači "ništa ne raditi". Članice Europske unije i EUFOERGENprograma promovirat će konzervaciju šumskih genetskih resursa kao dio potrajnog gospodarenja šumama te nastaviti rad na Pan-europskoj razini. Nadzorni je odbor na 4. sastanku razmotrio i usvojio temeljne dokumente priređene za sastanak, sažetke rada II i III sastanka, rezolucije i preporuke s druge i treće ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, financijsko izvješće za razdoblje od 2000. do 2003 i prijedlog godišnjeg budžeta za Fazu III, u iznosu od 1,86 milijuna USD. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5500 USD. Republika Hrvatska uplatila je godišnju članarinu od 5000 USD za razdoblje od 1995. do 2004. godine. Ključne riječi: EUFORGEN, Nadzorni odbor, Faza - II, Faza -III; Radne grupe (Networks), konzervacija, potrajno gospodarenje UVOD Konzervacija i potrajna uporaba genetskih potenci( Konzervacija šumskih genetskih resursa). EUFORjala koja postoji unutar vrsta vrlo su važne jer utvrđuju GEN se financira prilozima zemalja članica (32), rad sadašnje procese regeneracije šuma, kao i buduću prokoordinira Međunarodni institut za biljne genetske reduktivnost i potrajnost europskih šuma. surse (IPGRI) u suradnji s FAO. Program Europski šumski genetski resursi (EUFOROd listopada 1994. godine kada je utemeljen, EUGEN) kolaborativni je program između europskih zeFORGEN predstavlja vrlo aktivan i učinkovit forum o malja s ciljem osiguranja efektivne konzervacije (očukonzervaciji i potrajnom korištenju šumskih genetskih vanja) i održive uporabe šumskih genetskih resursa u resursa u Europi. Djeluje putem mrežnih planova Europi. Utemeljen je radi provođenja Rezolucije S2 (Networks) za određene grupe šumskog drveća. Zemlje članice provode samostalno dogovorene planove s 1 Dr. se. Joso Gračan, Dr. se. Sanja Perić, Mr. se. vlastitim resursima kao ulazni (inputs in kind). Krajem Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, dipl. ing. 2004. godine (završetak Faze II) Program će ostvariti 2 Doc. dr. se. Davorin Kajba, Doc. dr. se. Marilena Idžojtić 1svoje tehničke ciljeve - objavljivanjem tehničkih na Šumarski institut, Jastrebarsko,2 Šumarski fakultet, Zagreb 689 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 96 <-- 96 --> PDF |
J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 putaka za primjenu u nacionalnim programima kao "state of the art" informacijski sustav o šumskim genetskim resursima. Rad EUFORGEN-a nadzire i kontrolira Nadzorni odbor koga čine nacionalni koordinatori zemalja članica. Gospodarenje šumaskim genetskim resursima uključujući i konzervaciju spadaju pod nacionalni suverenitet svake zemlje članice. Kako su šume i gen-ekološke zone rasprostranjene u Europi neovisne o granicama, suradnja između zemalja putem mrežnih planova kao što je EUFORGEN je esencijalna. Bez obzira na postignute rezultate na nacionalnoj i europskoj razini, postoje jaki razlozi da se ovaj kooperativni Program nastavi i u Fazi III (2005-2009). Republika Hrvatska je na 2. ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma, koja je održana u Helsinkiju, Finska u srpnju 1993., potpisala 6 rezolucija iz Strasbourga (1990) i 4 rezolucije iz Helsinkija. Potpisom pisma namjere i imenovanjem nacionalnog koordinatora (dr. se. Joso Gračan), Hrvatska je postala članica EUFORGEN - Programa. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5000 USD u potpunosti je podmirena od 1995-2004. od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Eric Teissier du Cros, INRA, Francuska, potpredsjednik IUFRO-a, otvorio je četvrti sastanak Nad zornog odbora Programa europski šumski genetski resursi (EUFORGEN) i pozdravio više od 30 nazočnih nacionalnih koordinatora i voditelja fokalnih centara, kao i predstavnike Europske komisije i drugih međunarodnih organizacija. U ime domaćina nazočne je pozdravio dr. se. Karei Van cura, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republika Češka. Sastanak je održan u Židlochovicama od 26. do 29. svibnja 2004. godine. Dr. se. Joso Gračan , nacionalni koordinator za Republiku Hrvatsku sudjelovao je u radu sastanka. Tijekom prvog dana rada predstavnici Europske komisije, generalnog direktorata FAO-a, Ministarske konferencije za zaštitu europskih šuma - jedinica u Varšavi (MCPFE), Europskog šumarskog instituta (EFI) i FAO-a istakli su veliku važnost koju imaju biološka raznolikost i potrajno gospodarenje šumama u Europi. FAO i međunarodni institut za biljne genetske resurse (IPGRI) vrlo često ističu EUFORGEN program kao primjer za očuvanje i konzervaciju šumskih genetskih resursa. Program je omogućio međunarodnu suradnju i izradio naputke kao što su strategija za konzervaciju gena i tehničke naputke o tome kako koristiti konzervaciju. Program je izradio opće planove za akciju, čiji je cilj zajednička odgovornost za očuvanje šumskih genetskih resursa u Europi. Na sastanku je dana ocjena uspjeha (progresa) ostvarenog tijekom Faze II (1999-2004) i potreba da se program nastavi i tijekom Faze III (2005-2009). U EUFORGEN programu sudjeluju 32 zemlje koje osiguravaju financijsku potporu za njegovo provođenje. Slika 2. Nacionalni koordinatori EUFORGEN-a i drugi nazočni 4, sastanku Nadzornog odbora U okviru 4. sastanka Nadzornog odbora održanje i Seminar o biološkoj raznolikosti i potrajnom gospodarenju europskim šumama, raspravljeni temeljni dokumenti priređeni za sastanak, sažeci sa II i III sastanka Nadzornog odbora, materijali priređeni za III i IV ministarsku konferenciju o zaštiti europskih šuma, Konvencija o biološkoj raznolikosti, financijsko izvješće za 2003., i plan za 2004. godinu te prijedlozi sredstava za Fazu-III (2005-2009). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 97 <-- 97 --> PDF |
.1. Gračan, D. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 SEMINAR O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI I POTRAJNOM GOSPODARENJU EUROPSKIM ŠUMAMA POZIVNI REFERATI IZLOŽENI NA SEMINARU Pan-europski proces za šume, Piotr Borkovs k i, predstojnik jedinice MCPFE u Varšavi, u svom je izlaganju na seminaru sumirao rezultate pan-europskih dijaloga o šumama, tj. Ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma. MCPFE proces utvrdio je važnost šumskih gentskih resursa i adaptirao neke obveze iz tog područja. Istakao je važnost povezanosti između MCPFE radnog programa s 4. ministarskom konferencijom u Beču, 2003. i EUFORGEN programa. Šumarska znanost i politika, Risto P a i v i n e n, direktor Europskog šumarskog instituta (EFI) predstavio je opći pregled aktivnosti EFI-a i prikazao interfaze između šumarske znanosti i politike. Istakao je važnost korištenja znanstvene informacije u formiranju političkih odluka, kao i dvostruke komunikacije između znanstvenika i političara. Obavijestio je kako će EFI organizirati konferenciju o odnosu znanosti i politike tijekom 2005. godine, kao dio radnog programa MCPFE. Pripremni sastanak za tu konferenciju bit će u Varšavi 13. listopada 2004., prije ekspert-panel sastanka (14-15. listopada 2004.). Naglasio EUFORGEN was established to je važnost sudjelovanja predstavni (Conservation of forest ka EUFORGEN-a u pripremi kon genetic resources} of the Strasbourg Ministerial Conference on the Protection of stvenih zadataka u vezi s tim. Forests in Europe ferencije i utvrđivanju važnih znan (1980| to promote and coordinate the Globalna perspektiva šum foNowing actions at skih genetskih resursa, Pierre S i international levels: gaud, dao je pregled aktivnosti 1. rt situ and ex situ methods to conserve FAO o različitim genetskim resur the genetic diversity of European forests; sima i dosadašnjem razvoju koji se 2. exchange of reproductive materials. odnosi na biljne genetske resurse u 3. monitor progress m globalu. Sumirao je različite poku those (olds. šaje u šumarstvu na globalnoj razini i istakao ulogu FAO-a u procjeni šumskih resursa (FRA) radi osiguranja informacija za političare. Spomenuo je kako FAO istražuje puteve radi integracije informacija COORMNATQ o šumskim genetskim resursima IflMlMI * "´-´ .-."´ (FGR) i procjene šumskih resursa *&$ixtce& frsst&et ^*v.^ C*ks> tr&reps, (FRA) u državni informacijski sus aoaer wbocvwa, flwn »* V *»a»Ttai tav. Nastavio je s iznošenjem rezul Snaf t «7SM*ecrjBf erg tata rada FAO-a o šumskim genet hnpc´/wwvuurbrflanjKO skim resursima osobito na regio PvnvwtA ,---... (U « Jwitwm 2003! nalnim radionicama, koje su omo Denmark. E»K<>a. Finland. FianoR CwfTBrTy. Hungary l-rei»*A Mate Utriiarkj, UmntiOUS, M Kwtyia F\R. MB M TfyiSWrBwrWfHX tiatam. PctanJ gućile razvoj međunarodne surad i nje u šumskim genetskim resursi Spain, Sweden, -. UrnMd Khg&fn ma u mnogim dijelovima svijeta, te raznolikosti (CBD) pokazala što su posljedice tih različitih globalnih postupaka na šumske genetske resurse, i konačno na rad EUFORGEN-a u Europi. Potrajno gospodarenje šumama: dosadašnji UNFF process, Lenard Ackzell, nacionalni savjet za šumarstvo Švedske predstavio je kako se globalni dijalog o šumama razvijao od Rio Konferencije 1992. g. do sadašnje rasprave na Forumu za šume ujedinjenih naroda (UNFF). Obrazložio je veze između relevantnih UN - Konvencija i drugih međunarodnih procesa u vezi s potrajnim gospodarenjem šumama (SFM). Potvrdio je sadašnje stanje s rezultatima 4. sjednice UN foruma o šumama u Ženevi (3.-14. svibnja 2004.). Konferencija je ostvarila progres i nove rezolucije u svezi sa socijal- European Forest Genetic Resources Programme The European Forest Genetic Resources Programme (EUFORGEN) is a collaborative mechanism among European countries to promote conservation and sustainable use of forest genetic resources. EUFORGEN was endorsed by the second Ministerial Conference in Helsinki (1993} and it became operational in October 1994. EUFORGEN s financed by the participating countries and coordinated by iPGRI in collaboration with the FAO Forestry Department The EUFORGEN Steering Committee is composed of national coordinators nominated by the participating countries and it has the overallresponsibility of the programme. Outputs EUFORGEN has actively facilitated development of research projects among European institutes and monitoring of technical and institutional advances in the participating countries. The Programme has also contributed to the development of various European initiatives and regulations on forest EUFORGEN operates genetic resources. The EUFORGEN Networks through networks have produced several outputs, such as: whicft bring together sc*en&sts and Long-term conservation strategies managers to exchange Guidelines for genetic conservation and use nformatwn. discjss Species distribution maps needs and develop Clone collections and databases conservators methods (PopvHJS nigra) for priority tree Descriptors and passport data species. Countries´ Bibliography of ´grey literature´ fenancia! contributions Requirements for inventories are used for the ©verafi Image collections coorrjtna&orv MMMfWitb dissemination of ntormation and the cost of network meetings and puUcabons white the network members carry out agreed activities with their own U Cf EUFORGEN networks are: Conifers Mediterranean Oaks PofxJus ragaa Noble Hardwoods % ^r—****" * i1 temperate Oaks and Beech HP JS Hfe´ kako je Konvencija o biološkoj Slika 3. Program europski šumski genetski resursi; poster |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 98 <-- 98 --> PDF |
.1. Gračan, 13. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 nim i kulturnim gledištima u odnosu na uporabu istraživačkog znanja u opažanju, ocjene i izvještavanja (MDR). UNFF 4 nije uspio ostvariti veći progres u promociji suradnje na globalnoj razini i tradicionalnom šumskom znanju. Zbog toga se puno očekuje od UNFF 5, koji će se održati 2005. g., obzirom na budućnost međunarodnih dogovora o šumama. No pitanje je da li je UNFF proces sposoban razviti i dogovoriti međunarodnu konvenciju o šumama. Globalno stanje i trendovi genetskih modifikacija u šumarstvu, Pierre S i g a u d, iz Odjela za šumarstvo FAO pokazao je kako FAO prati razvoj biotehnologije i uporabu genetski modificiranih organizama (GMO) u različitim područjima kao što su žitarice, životinje, hrana, ribarstvo i šumarstvo. Objasnio je kako FAO analizira GMO u odnosu na biološku raznolikost, biosigurnost (biološki rizik managementa), zdravstveno stanje (prekogranični transport GMO) i etiku. Iznio je neke primjere uporabe GMO u poljoprivrednom sektoru i izvijestio se kako ukupna površina žitarica od 1,7 milijuna ha u 1996. g. povećala na 67,1 milijuna u 2003. godini. Također je prezentirao sadašnje stanje transgenetičkih žitarica u različitim zemljama, kao i kod specifičnih vrsta. Nedavno je FAO izradio pregled istraživanja i uporabe GM stabala u šumarstvu, a rezultati su Slika 4. Aktivnosti radne grupe (Network) za Plemenite listače; poster pokazali da je šumarski sektor daleko ispod poljoprivrednog sektora s tim u vezi. Unatoč tomu, izrađene su mnoge studije, ili su u tijeku, o GM stablima i njihove koristi u šumarskom sektoru, ali do sada je osnovano samo nekoliko komercijalnih plantaža. Prema tim istraživanjima utvrđeno je daje ukupna površina GM stabala iznosila manje od 500 ha u 2002. godini, a većina tih plantaža nalazi se u Kini. Konačno, moguće je koristiti i rizike, povezano s uporabom GM stabala u šumarstvu. Rasprava, u izlaganjima na Seminaru i objavljenim radovima istaknuto je kako biološka raznolikost i potrajno gospodarenje šumama (SFM) postaju vrlo važni, i da se to reflektira i u primjeni različitih rezolucija usvojenih na ministarskim konferencijama o zaštiti europskih šuma (MCPFE). U okviru koncepta potrajnog gospoda renja šumama, istaknuta je velika važnost ekoloških, ekonomskih i sociokulturnih funkcija. Istaknuto je da dok su šumski genetski resursi tradicionalno smatrani kao ekološki čimbenici, imaju velik ekonomski utjecaj na potrajno gospodarenje. Naglašena je važnost šumske genetske raznolikosti u ublažavanju štetnog utjecaja globalnih klimatskih promjena. Prirodi blisko šumarstvo spomenuto je kao primjer gospodarske prakse s posljedicama na genetsku raznolikost šuma. Sugerirano je da bi EUFORGEN - program trebao analizirati utjecaj različitog načina gospodarenja šumskih genetskih resursa (FGR). Predloženo je kako bi EUFORGEN trebao formulirati naputke za "genetici prijateljsku" silvikulturu na bazi postojećih saznanja. Istaknuto je kako "prirodi blisko uzgajanje šuma" ne znači "ništa ne raditi". |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 99 <-- 99 --> PDF |
J. Gračan, D. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, II. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ... Šumarski liši br. 11-12, CXXVIII (2004), 6X9-697 U raspravi je izražena zabrinutost u svezi s Direktivom Savjeta Europske komisije (1999/105/EC) o utjecaju trgovine reprodukcijskim materijalom na potrajno gospodarenje šumama (SFM). Budući da Direktiva zahtijeva da reprodukcijski materijal koji se nalazi u trgovini bude na neki način označen, ona nema nikakvih naputaka za uporabu istoga. Sadrži samo naputak za reprodukcijski materijal koji će se koristiti u šumarstvu, ali za sličan reprodukcijski materijal koji se neće koris titi u šumarstvu ne mora takav imati dokumentaciju. To može dovesti do smanjenja adaptibilnosti šumskih vrsta, osobito ako se takav materijal koristi blizu zaštićenih područja. Siri utjecaj na potrajno gospodarenje ima uporaba jeftinog reprodukcijskog materijala, umjesto skupljeg selekcioniranog s poznatim porijeklom. Zaključeno je kako EUFORGEN treba aktivno raditi na obavještavanju javnosti i političara o stanju šumskih genetskih resursa. IV EUFORGEN SASTANAK NADZORNOG ODBORA Drugog dana rada usvojen je dnevni red s programom rada sastanka. Jarko K o s k e 1 a, koordinator Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI), obrazložio je članovima Nadzornog odbora: tehničko i financijsko izvješće za razdoblje 2000-2003. g. prijedlog programa rada za Fazu III (2005-2009), strategiju o zaštiti europskih šuma koja je usvojena na 4 Ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma u Beču 2003, Rezoluciju V4 (Konzervacija i povećanje šumske biološke raznolikosti), Konvenciju o biološkoj raznolikosti i Rezoluciju S2 (Konzervacija šumskih genetskih resursa), koja je usvojena u Strasbourgu 2000. godine. Tablica 1. Pregled sastanaka EUFORGEN mrežnih grupa Faza II - program 2000 - 2004 EUFORGEN je utemeljen na temelju Rezolucije S2 krajem 1994. godine, odnosno početkom rada na programu Faze I (1995-1999). EUFORGEN je radom započeo osnivanjem 4 mrežna plana za pojedine vrste ili grupe vrsta: crnu topolu, hrast plutnjak, plemenite listače i smreka, dok je peta mrežna grupa započela radom 1997. godine pod nazivom socijalne listače (hrast lužnjak, hrast kitnjak i obična bukva). Sadašnje mrežne grupe su: četinjače, mediteranski hrastovi, plemenite listače, crna i bijela topola, hrast lužnjak, kitnjak i obična bukva. Mrežna grupa* Četinjače (dr. se. Marilena Idžojtić) Mediteranski hrastovi (mr. se. Mladen Ivanković) Plemenite listače (doc. dr. se. Davorin Kajba i dr. se. Joso Gračan) Crna i bijela topola (doc. dr. se. Davorin Kajba, Vice Chairman) Socijalne listače (hrast lužnjak, kitnjak i bukva) (dr. se. Sanja Perić) Međumrežni sustavi * Voditelji radnih grupa Mjesto sastanka i vrijeme l.Brdo/Kranj, 5-7 III 2000 2. Volsapin, Spanj., 20-22.IX 2001. 3. Kostrzyca, Poljska, 17-19 II 2002 4. Pithlockry, Engleska, 18-20 X 2002. 1. Anatolya, Turska, 12-14X2000 2.Gozo, Malta, 2-4 V 2002 3.0hrid, Makedonija, 6-8 XI 2003 5. Blessington, Irska, 17-19 V 2001 6. Alter do Chao, Portugal, 9-11 VI 2002 7. Arezzo, Italija, 22-24 IV 2004 6. Ilsela sur Sorque,Francuska, 6-8 II 2000 7. Osijek, Hrvatska, 25-27 X 2001 8. Treppelen, Njemačka, 22-24 V 2003 9. Frauenfeld, Švicarska, 16-18 IX 2003 3. Borovets, Bugarska, 22-24 VI 2000 4. Bergen, Norveška, 14-16 VI 2001 5. Zemplinska Sirava, Slovačka, 21-23 VI 2003 1. Antalya, Turska, 15-16 X 2000 2. Beč, Austrija, 26 112002 Broj zemalja članica 25 27 25 26 13 9 11 24 31 27 17 18 17 - 24 27 21 6 7 Primjenom rezolucije V4 koja je usvojena na 4. miAktivnost radnih skupina (Networks) nistarskoj konferenciji (2003), članice EUFORGEN-a i Mrežne radne skupine su svojim radom okupile Europska unija dogovorile su da će: promovirati kon-znanstvenike i praktičare i analizirale napredak postizervaciju šumskih genetskih resursa kao integralni gnut na konverzaciji šumskih genetskih resursa u Eudio potrajnog gospodarenja šumama i nastaviti rad ropi, izradile strategiju za konzervaciju i tehničke na na pan-Europskoj razini putem EUFORGEN-a. putke za uporabu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 100 <-- 100 --> PDF |
J. Gračan, P. Kajba, S. Perić. M. Idžojtić, M. Ivanković. H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 Tijekom trajanja Faze II održana su 4 sastanka mrežne grupe za četinjače, 3 za mediteranske hrastove, 4 za crnu i bijelu topolu, 3 za plemenite listače, 3 za hrastove i bukvu i 2 međugrupna sastanka, odnosno ukupno 19 sastanaka od 2000 do 2003. godine. Strategija za konzervaciju Mrežne radne skupine su od 2000-2003. izradile dugoročnu strategiju konzervacije za pojedine vrste odnosno grupe vrsta. Glavni cilj strategije je osigurati neprekidnu evoluciju europskih šumskih genetskih resursa. In situ konzervaciji je dan prioritet, dok in situ i ex situ mjere konzervacije trebaju biti komplementarne. Financijsko izvješće od 2000 do 2003. godine. Financijska su izvješća za navedeno razdoblje ispitana po ovlaštenim revizorima i nakon toga dostavljena ovlaštenim organizacijama i nacionalnim koordinatorima zemalja članica EUFORGEN-a. Izvješće predstavlja sažetak financijskih prihoda i troškova za razdoblje 2000-2003. te procjenu za 2004. godinu. Godišnji prihod EUFORGEN-a utvrdio je Nadzorni odbor u iznosu od 302840 USD na sastanku u Austriji 1998. godine. Međutim, EUFORGEN nije tijekom navedenih godina ostvario planirani iznos, jer sve članice nisu uplatile svoje priloge. Iako financijski planirani go EUFORGEN Temperate oaks and beech represent the majof component of *> European broadfeavad Ioroat Their occurrence is characterized by dominant fo rests discontinuous natural tanoe accordtna to the apcciac, ahaouftural management supporting natur i regeneration, and high economic and ecofogrcai CHAR L»*si»f P*M Vci -C«*ifc N* J Curate!? *ny ****«» **«* SWOB The EvKvew F««J Goreho FtaKxiosi. Picgairere iLUFORGEN) nus čslaMsftKi n NOMMMf t W lomCenere FtooiUi^i ? rGcriičv iJtv.r-. >J !:i*´J <:~ c*iraStra5Co«a>.i»ieiwa(C EUFCfTGEN IS rrwnc«! by partciwlDfl COWUttM 1 promMSCOrucnMtttntfO MstttMM >J»c< saesioenetftiesowoes ti Europe The Prcgtamnw Qfrmltt ttnough It * i«c«j-l>iL«0 Hetmorfu tffi the counV*M CKTV «Jt lanlly *o«&3 *>lh* !«s. with tier C*TI r&wuwi as in&it, i"> *m EUFOWEM i* 6coaF´.jtefi b) w iMaranc-na Pisni lienaic Rescorces Irellue JPSFn) era ewseen bv nđonat OOOOMttn iwnmtM By He fMvtipftfC ngcouKnoj MlpJMvm.« uk>rgs IVHO RUlIitlWct COJNl^Bl Afcsra. AteSs, BeOsim. Bub*e. OrasftA OJF«IA Caseft Ffc*ti>te. D-JU´.V-, 5-fi´p.i, FWBrd, fan*. Gwiwnt Hug«* tetr-1 til?. UI"..ifAUEW>5or3.lJlas9S3(*«fYfi »/aid, TNi Nar»«i*K, NbNMK P»w>L ftHiug-ift SaibtS »W M-Ntf-snago. SkwdKV 51:ne<«* Spati. Sweeten, SWE*tHM. Tvkey dišnji prihodi nisu ostvareni, EUFORGEN-program je poslovao uspješno. Godišnja članarina za Republiku Hrvatsku iznosi 5000 USD i u potpunosti je podmirena za razdoblje 2000-2004. Koristimo priliku i ovim putem te zahvaljujemo Ministarstvu poljprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa za uredno podmirivanje članarine, kao i za podršku i suradnju koju su pružali EUFORGEN - programu za Hrvatsku. Nakon obrazloženja, Nadzorni je odbor bez rasprave prihvatio Izvješće za Fazu II (1999-2004), koje se sastoji od: aktivnosti radnih skupina, strategije konzervacije, tehničkih naputaka, baze podataka, razmjenu genetičkog materijala, razmjenu i širenje informacija i publikacija, odnose s javnošću i financijsko poslovanje. Temperate Oaks and Beech Network Network ActMies The wsuits o) a sumiey on the cunant UattA ot the genetic T-OSOLWCOS of fernpo-ato Oaks. and Beech highSght U^iack o» naiwrSI raganerabots as a Trajor constrain!for As sib consarwwon of oaks throughout Eurapo, white rx>sdcstwr«l! measures am r«cpj«id W thooenservabon o* beach. Based on these rasdlts. Tecbrucat Guidelines as» batoB deveiopad tor European while oaks. Numerous msoKch prafocts ana underway on oaks and hoecn, JncAjding a numt»r of BJ-kindadppaiacts such ss-FMROMCOWFLOW JTKI DVN*BEECH pi us he !WDwstiy camptesod rruSi- Some species, particularly oaks, are endangered by harmful factors, such as drought, air pollution, defoliators, diseases, unsuitable alvicttftural approaches, etc. The decreasing population sizes and even decline of some populations result in serious threats to the genetic resources of several oak species, caused by genetic drift and inbreeding. 1997 fie Social Broadtcaves Network was estabtshed to enable an integrated approach to the conservation of Social Broadteaves and their sustainable use, both in wild populations in situ and tree improvement activilieseA´ situ. The Network aims at radfctating the development and practical implementation of national strategies in all European counties, including: increased Information low; joint fongterm conservation sfrategies and methodologies; common documentation standards; databases; and identifying research needs and projects In 2002, the name of the Social Broadteaves Network was changed to Temperate Oaks and Beech. spđoes project CVTOFOR. It was coring NKMrit diSCussJons on how to ossemsnaie and nrptement She "»suits ganerated by !r«se and OSTOT EU sasaaech projsctK (36« toss*. Shai#w*3eeoi o^ar^or^a EuMQpean oonfawnoo came Aowt iwmwNch HaOhyGGN OanfMnos was txrra. Aoonoartad put&c awa^ress etfcrt on lerrperale Oaks and Seech m Eunope has bean undertaken thiouoh the compflafon o1 a stote codecioa p-^jfceaton ot a brachufa. a poštar on tha osnetc anoums oi oaks and an «xJatad map o* tfw dbJributian seta of beach. Ihe rrr^icatons ot nabon^ and iscpona! iogisiation ana also under mi M Slika 5. Aktivnosti radne grupe (Network) za lužnjak, kitnjak i bukvu; poster FAZA III - prijedlog Programa 2005-2009. g. Nadzorni je odbor na temelju zaključaka 4. ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma (Beč, 2003) započeo rad na pripremi prijedloga EUFORGEN - Programa za FAZU III (2005-2009). S tim u vezi utemeljena je radna skupina (Task force) koja je pripremila za 4. sastanak Nadzornog odbora prijedloge za raspravu. Od travnja 2004. godine EUFORGEN ima 32 članice. Da bi se postalo članicom EUFORGEN -programa, treba potpisati pismo namjere i imenovati nacionalnog koordinatora. Nacioanlni koordiantori i drugi predstavnici iznijeli su stavove i prijedloge u svezi s Fazom - III. Iz rasprava je zaključeno kako zemlje članice smatraju EU |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 101 <-- 101 --> PDF |
J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić. M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 689-697 FORGEN program prihvatljivim i korisnim za povećanje napora članice za očuvanje šumskih genetskih resursa (FGR). Što se tiče Faze - III, smatra se kako bi u budućnosti EUFORGEN - program trebao putem zajedničkog djelovanja radnih po vrstama i tematski grupa. Važnost prelaska na praktičnu primjenu različitih naputaka i povezivanje genske konzervacije s potrajnim gospodarenjem šumama. Nakon kratke uvodne rasprave prešlo se na raspravu po prijedlozima EUFORGEN - programa po poglavljima: (1) uvod, (2) trajanje programa, (3) područje rada, (4) ciljevi Faze - III, (5) način rada, (6) dokumentacija i politika informiranja, (7) članarina (budžet). Poglavlje uvod i trajanje programa usvojeni su bez rasprave, dok je područje rada detaljno raspravljeno, a neki dijelovi teksta su promijenjeni i dopunjeni. Članice radne grupe ("Task force") uključili su prijedloge u tekst, osobito one s naglaskom na pravilnu uporabu šumskog reprodukcijskog materijala. Bitne rasprave vodene su u svezi s ciljevima i područjima rada za Fazu III. Prihvaćena su tri cilja, a to su : 1. Promicanje praktične uporabe konzervacije gena i uporabe genetskih resursa kao i integralnog dijela potrajnog gospodarenja šumama; 2. Olakšati daljnji razvoj metoda Populus nigra is a typical pioneer species growing in riparian mixed forests in Europe and was a model species for this first EUFORGEN Network. The species is threatened by extinction in large parts of the distribution area, mainly due to habitat disturbance by human activity; replacement by and interspecific hybridization with Euramerican poplars. CHAKt Sven M.G. d« Vrsas CViffe for GWTGJC fiseevcis-s. Tfce AW»ttrw(B c/o AlJEfftA Wdefrirotn.´IheNelxrtffiete Vcc-CHAiit Davonn Kafba C*rW c/f&esr Gentfos & Oenjr&&?. Fa«jy d ftwssy. U*w»v ct Z%re*>. CNafe The E´ltcpem Fa´«) Qttitvc Resources. m Mov«no«r !9W io iTiptant!« Rfsc-Hjiion 1 CConsi?nii!(«i cH«05t 9«isite r«saoic*sl cl the Sitisboutg Mrujunil CwtlMftM -<< llioPr«*cliOno!Fet*3 pwliOpel´ng countries lid A CVWltt eori3*rvalion ind S Pic^amrrt* opeulei tfcr&jghU-t (poMd- Biwd Netft´crks anO !r>? CCJIVI*; CJt´v p«*d actwt«« »flh Iheir own te&outMS as npuls .1 jjnđ EUfCfiGEN is COO"rf"al«l bv the tni«na!ion»! Rail G«mc Re^iuroes Fnaituie ilPQRi) and) pAji«ji»n-r. 1 mlinu 1 (AS « JAWMIT 10031 -turn fcjflm, Gt.jpjin, Bubana, CKMM . .. , ... ´: RmMe. EwmiwK E*««« ff,l*,l fric.:-:, G«rrur.< Hj--jk-.. :.oiiiri, -..>.. !.#.« <^i LuwcrtWfl Maca*«« F>´R ´.´.^J DM NrtMrtma* Ms**** P-:H>x fVrtujjal. S^rt« and MonMnapo SbMta* Ur*orfKn>**n konzervacije šumskih genetskih resursa europskih šuma; 3. Omogućiti raspoložive i širiti nove inforamcije o šumskim genetskim resursima u Europi. Shodno ciljevima utvrđena je lista aktivnosti pojedinačno za svaki cilj. Usvojene su i prihvaćene manje promjene u vezi s tim. Razmatrajući način rada (5), prihvaćena su ova potpoglavlja: Nacionalni koordinatori, Nadzorni odbor i Međunarodni sekretarijat s neznatnim dopunama. Nadzorni odbor odlučio je utemeljiti nove tematske radne grupe pod nazivom Potraj no gospodarenje i Informacije. Nacionalni koordinatori imenovat će predstavnike u radnu grupu potrajno gospodarenje. Predstavnici (1-3) Populus nigra Network A major achievement of the Network is the establishment of the European collections all together holding a tots. of 2789 accessions, and the related databases which are available online The combined database of P. nigra clones currently contains passport data for about 3200 clones from 28 countries, covering almost the entire disti ibution range. Preliminary evaluation of the core collection of clones, which contains material from 22 countries so far, shows high levels of morphological variation. Plans are underway to establish an international collection of provenances based on the material collected within the recently completed EU-funded EUROPOP project. A core coflection of P. alba will also be established and a database of P. alba clones is underway. SSffvS ies Following the progress made in coorchnating ex situ conservation of black poplar during the first Phase of EUFORGEN, the Network, involving 21 countries, has focused its attention on developing strategies and Technical Guidelines for in situ conservation A Technical Bulletin was produced in 2001 and distributed in Europe, China and North America consisting of four chapters: general considerations and basic strategies; regeneration - requirements and promotion measures; genetic considerations for the restoration of riparian populations; and indicators for monitoring genetic diversity. For ex situ collections, practical guidelines were developed for safe conservation in the field/seedbanks. A laminated identification sheet was made available in six languages to ease practical handling during field inventories. R*i* CLd*W <* irate an ten* tew* a <*t=wnt «*fcc"ient &&» n mređ ova. vJ*r *wy ae CfCT ćrd to K*n gprOrTiiXA h m 6fr i$x«d Y*w* <*&. and emđte bibliography with the EUFORGEN bibliographic database and updating descriptors for undertaking inventories of in situ stands. An important finding of the An image collection on EUROPOP project is that CO was developed the genetic diversity of for publications and black poplar is not evenly presentations, as well as distributed, requiring the other public awareness distribution of gene activities - especialy since conservation units over the the gene conservation of entire range of the species. black poplar has captured the attention of the media Documentation activities in a number of European incorporate the P. nigra countries. Populus nigra distribution ran as Slika 6. Aktivnosti radne grupe (Network) za crnu topolu; poster za specijalne zadatke (razvoj, programe, itd.) bit će imenovani od radne grupe za informacije. Tijekom rasprave u vezi radnih grupa po vrstama postavilo se pitanje, da li i dalje trebaju biti četiri radne grupe (Četinjače, Plemenite listače, Hrastovi i bukva i Topole) ili tri (četinjače, listače s prekinutim i listače s neprekinutim - kontinuiranim arealom za vrijeme Faze III.). Kako nije bilo jedinstvenog stava da li četiri ili tri radne grupe, glasovanjem se odlučilo za tri radne grupe. Radne grupe: mediteranski hrastovi, plemenite listače, crna topola, umjerene listače (hrastovi i bukva) restruktuirat će se u dvije grupe. Novi sastanak "Task force" radne skupine bit će sazvan kako bi se predložili novi nazivi radnih grupa i kako će se postojeće listače uključiti u nove radne grupe s |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 102 <-- 102 --> PDF |
J. Gračan, D. Kajba, S. Pcrić. M. Idžojlić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 eventualno novim vrstama (tre- Technical guidelines for genetic conservation and use petljika, introducirane četinjače). Black alder Poglavlje o informacijskoj politici usvojeno je s malim dopunama. i Predloženo je da se izvješća rade na razini države članice umjesto na raDavorin Kajba and Joso Graćan : Faculty of Forestry, Zagreb. Croatiazini sastanka radne grupe. Nadzorni EUFORGEN Forestry Research Institute, Jastrebarsko. Croatia odbor zaključio je da izvješća na razini države članice budu tiskani u These Technical Guidelines are intended to assist those who cherish the valuable black alder genepool and its inheritance, through conserving valuable seed sources or use in practical časopisu "Europski šumski genet forestry. The focus is on conserving the genetic diversity of the species at the European scale. ski resursi", koji će izaći prije miThe recommendations provided in this module should be regarded as a commonly agreed basis nistarske konferencije u Varšavi. to be complemented and further developed in local, national or regional conditions. The Guidelines are based on the available knowledge of the species and on widely accepted Sto se tiče godišnjeg budžeta methods for the conservation of forest genetic resources. Faze - III EUFORGEN-a, Nadzorni in addition to natural seed je odbor prihvatio prijedlog da se stands, black alder very often forms coppice. This is due to the budžet može povećati za postotak Black alder {Alnus glutinosa (l_.) strong ability of the species to inflacije. Godišnji budžet i članariGaertn) belongs to the genus sprout from stumps, especially Alnus, family Betulaceae. while relatively young. Black aider na određeni su na 2. sastanku Nad Black alder is a monoecious trees grow intensively in height zornog odbora 1998. godine. Predspecies with unisexual flowers. between years five and ten. and in Flowering starts before diameter between the fifteenth loženi budžet u iznosu od 1,94 mili bud burst. The seed and twentieth year of age juna USD treba smanjiti na 1,86 mimatures during SepIn the mountainous regions of lijuna USD. tember and Octocentral Europe, black alder is ber and the gerfound at altitudes of 1500-1800 m Tijekom završnog dijela sasmination rate is It prefers a moderate to cold cli40- 80%. In its mate and grows best in deep tanka Nadzornog odbora usvojen natural habisods where the water table is je godišnji budžet u iznosu od tat, black high. Optimum precipitation for alder starts this species is 800-860 mm per 1,86 milijuna USD. Članarina za producing year, and it does not withstand Hrvatsku za 2005. godinu povišefruit relativestagnant water or high soil acidity. ly early, and na je s 5000 na 5500 USD. Hrvat once strobili ska je u potpunosti podmirila svoje change from green to brown, obveze za Fazu -1 i Fazi - II. Zahva they can be collectljujemo Ministarstvu poljoprivrede, ed. The trees usually reach a height of 25 m and šumarstva i vodnog gospodarstva i in very rare cases up to 40 Ministarstvu znanosti, obrazovanja m. The trunk diameter of old trees is normally between 35-40 i športa za odobrenu i uplaćenu cm. and the maximum recorded članarinu od 1995-2004. is 175 cm. Na kraju, umjesto zaključka, is tičemo kako "Bez obzira na postiSlika 7. Tehnički naputak za konzervaciju i uporabu genetskih resursa crne johe gnute rezultate na nacionalnoj i europskoj razini, postoje jaki razlozi da se kooperativni EUFORGEN - Program ba potpisati pismo namjere i imenovati nacionalnog nastavi i u Fazi - III (2005-2009)". koordinatora. Da bi se nastavio rad, odnosno postalo članom EUFORGEN - Programa i u Fazi - III, Hrvatska tre KORIŠTENA LITERATURA Službene www stranice EUFORGEN-a (EUFORGEN Strasbourg, 1990 i drugi). Home page): Pozivni referati izloženi na seminaru, Zapisnik o radu http://www.ipgri.cgiar.org/networks/euforgen/euf home.asp IV sastanka Nadzornog odbora, Židhochovice, EUFORGEN - Program: Temeljni dokumenti izrađeni 2004, (Republika Češka). za IV - sastanak Nadzornog odbora (Strategija Gračan , J. 1996.: Prva sjednica Nadzornog odbora za MCPFE, Izvješće za Fazu - II, Prijedlog za Međunarodnog instituta za biljne genetske reFazu - III, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, surse. Šum. list 120 (5/6): 283-287, Zagreb. Rezolucija V4 - Beč, 2003, Rezolucija S2 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 103 <-- 103 --> PDF |
J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić. M. lvanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 689-697 Gračan , J. 1996.: Očuvanje biološke raznolikosti Idžojtić , M. 2003.: Četvrti sastanak EUFORGEN plemenitih listača. Šum. list 120 (7/8) 355-359, mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača Zagreb. Šum. listbr. 11-12/2003., str. 638-640. G r a č a n, J. 1996.: Present status of Noble Hardwoods Kajba, D.: 2000: Izvješće sa šestog sastanka in Croatia. Noble Hardwoods Network, EU-EUFORGEN Populus nigra mrežnog plana FORGEN, IPGRI, Rome, Italy, Reportof the Šum. listbr. 3^1/2000., str. 236-238. first meeting, 24-27 March 1996: 45-50, Rome. Kajba , D.: 2002: Izvješće sa šestog sastanka EU G r a č a n, J. 1999.: Beech and oak genetic resources in FORGEN mrežnog plana za plemenite listače Croatia. IPGRI second EUFORGEN Meeting Šum. list br. 7-8/2002., str. 426-527. on Social Broadleaves, Switzerland: 53-61, Bir- Kajba , D.: 2004: Izvješće sa sedmog sastanka EUmendorf. FORGEN mrežnog plana za plemenite listače Gračan , J. 2000.: Očuvanje šumskih genetskih resurŠum. list br. 5-6/2004., str. 338-339. sa u Hrvatskoj - faza I i II, Šum. list br. Kajba, D., S. Bogdan, 2002.: Sedmi sastanak EU9- 10/2000., str. 503-514. FORGEN Populus nigra radne mreže, Osijek, Gračan , J. 2001.: Peti EUFORGEN mrežni sastanak Hrvatska 25. - 27. listopada 2001. Šum. list br. za plemenite listače, Šum. list br. 9-10/2001., 1-2/2002., str. 69-77. str. 501-505. Kajba, D., J. Gračan, 2003.: Black Aider (Alnus Gračan, J., A. Krstinić, 1998.: Conservation of glutinea), EUFORGEN Secretariat c/o IPGRI, Genetic Resources of Black Alder (Alnus gluti-EUFORGEN Tehnical Guidelines for genetic nosa IL.I Gaertn.), Second EUFORGEN SteConservation, Rome, Italy, 4 pages. ering Committee Meeting 1998, Vienna. Perić, S., J. Gračan, 2001.: Četvrti EUFORGEN Idžojtić , M. 2000.: Prvi sastanak EUFORGEN sastanak za socijalne listače, Šum. list br. mrežnog plana za crnogoricu Šum. list br. 9-10/2001., str. 507-511. 5-6/2000., str. 347-348. Idžojtić, M. 2001.: Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za četinjače Šum. list br. 9-10/2001., str. 575-576. SUMMARY: The fourth EUFORGEN Committee Meeting was held from 26-29 May 2004., in Zidlochovice, Czech Republic. National coordinators from 30 participating countries, focal persons and representatives of international organisations (FAO, IUFRO, EFI and others) attended the meeting. In the frame of the fourth meeting the first day (26 May) it was held Seminar on Forest Biological diversity and sustainable forest management in Europe (Pan-European Process on Forest, Forests science and policy -meaking, Global prospectives on forest genetic Resources, Sustainable forest management -update on the UNFF process, Global status and trends of the genetic modification in forestry, Linking conservation of forest genetic resources and sustainable forest management: the role of EUFORGEN). It was proposed that EUFORGEN shoud create models for "genetic friendly silviculture " ie. "nature close silviculture " does not mean "working nothing ". Participating members ofEU and EUFORGEN will promote conservation of forest genetic resources as a part of sustainable forest management and proceed to work on Pan-european level. The Steering Committee during the fourth meeting acepted all main documents prepared for meeting; summary for Phase II and Phase III, resolutions and recomendations of second and third ministerial conferences for protection of europpean forests, Convention of Biological Diversity, Finantial Report from year 2000-2003 and proposal yearly budget for Phase III (2005-2009) 1,86 million USD. The fee for Croatia per year is 5500 USD from 2005 on. Key words: EUFORGEN, Steering Committee, Phase II, Phase III, Networks, Conservations, Sustainable forest management 697 |