DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Kao što je već prethodno zabilježeno Erna je rođena u Fužinama 20. 2. 1889. god. kao jedini ženski potomak obitelji Rosmanith.8 U Senju je pohađala pučku školu, gimnaziju u Zagrebu, te studije u Grazu i Zagrebu. Na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu obranila je doktorsku disertaciju 1915. god. iz područja mineralogije i petrografije pod naslovom: ”Lapor u jednom dijelu Zagrebačke gore”. Zanimljivo je istaći da je tako postala prvi doktor geoznanosti među ženama u našoj zemlji. U svojem dugogodišnjem radu obavila je brojne kemijske analize za profesora Miju Kišpatića i čuvenog profesora Frana Tućana, kao njegovog dugogodišnjeg asistenta. Kao svestrana športašica, osim hokeja na travi, bavila se atletikom, tenisom, hazenom, plivanjem i planinarstvom. U to je doba aktivno bavljenje športom kod žena dosta rijetko. Erna je međutim s puno hrabrosti postala pionir našeg ženskog športa i predvodnik pokreta budućih naraštaja. Povoljna okolnost u njezinom životu povezana je s njezinim vjenčanjem 1918. god. za osobu sličnih širokih nazora o životu. Bio je to Fran Šuklje, rođen u Samoboru 2. 10. 1886. god., poznat kao svestrani igrač (atletičar, planinar, sanjkač, mačevalac i hokejaš na travi). Bio je dva puta drugi u uličnom trčanju na 10 km od Zagreba do Podsuseda, sudionik prvih hokejaških utakmica u Samoboru 1908. god., prvi tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza, jedan od osnivača Zagrebačkog nogometnog podsaveza, te član čak četiri čuvena kluba (“Šišmiš“ iz Samobora, te HAŠK, Građanski i Concordia iz Zagreba) što je vjerojatno jedinstveni slučaj u nas. Pisao je dramske kritike i brojne športske članke, te uređivao časopise “Priroda” i “Planinar”. Bio je dugogodišnji direktor geoloških zavoda i instituta u Zagrebu i Beogradu. Supružnici Šuklje iskazivali su osobiti interes prema znanosti, prirodopisu, geologiji, športu i glazbi, što je još više obogatilo njihov sadržajni zajednički život. Nažalost njezin je suprug umro 1949. god., što je supruga Erna vrlo teško podnijela. Vilko Luncer: Prva žena u hrvatskom športu, Novi list, 27. 12. 1999; UMIROVLJENI ŠUMARI Do posljednjeg daha gospođa Erna bila je dušom i srcem vezana za sport i mladost. U povodu stote obljetnice obilježavanja modernoga športa u Zagrebu 12. 12. 1974. god. okupili su se mnogi stari i najzaslužniji športaši Zagreba. Skupu nije bila nazočna prva hrvatska športašica gospođa Erna Šuklje rođ. Rosmanith, zbog lošeg zdravstvenog stanja. U svojem pismu koje je pročitano na skupu, gđa Erna je napisala:”Vi koji sada spadate u generacije starih športaša, znadete dobro, kao i ja, kako je neizmjerno lijep, ugodan osjećaj kad čovjek nakon bavljenja sportom osjeti onaj blagi, osvježavajući umor. Upravo danas, kada mehanička civilizacija zagađuje okolicu, potreba za sportom sve je veća. Iako sam stara, sretna sam kada se sjetim divnih dana mladosti na sportskim terenima”. Samo nekoliko dana kasnije 19. 12. 1974. god. zauvijek nas je napustila dr. Erna Šuklje rođena Rosmenith, prva dama hrvatskoga modernoga športa. U povodu 110. obljetnice njezinog rođenja 1999. god. novinar Vilko Luncer u svom članku u “Novom listu” predlaže da se postavi spomen-ploča na trokatnici u Klaićevoj 12 u Zagrebu, nekadašnjem vlasništvu obitelji Rosmanith u čast osnutka “Concordie”, daleke 1906. god. Ne vjerujemo da je ova inicijativa u međuvremenu i ostvarena. Bez obzira na to, smatramo da bi skoru 100. obljetnicu osnutka kluba “Concordia” 2006. god. trebalo obilježiti postavljanjem spomenploče. U tu svrhu treba čim prije uspostaviti kontakt između predstavnika športa i šumarstva, radi zajedničkog obilježavanja obljetnice. Pri tome bi naša struka trebala istaći važnu ulogu A. Rosmanitha kao šumarskog stručnjaka i mecenu našeg športa, zajedno s doprinosom njegove djece, i to ponajprije kćerke Erne, prve dame hrvatskoga športa. To je uostalom zaključak Hrvatskoga šumarskoga društva glede obilježavanja zaslužnih šumara i događaja, koji su doprinijeli potpunijoj valorizaciji šumarske struke, ali i sveukupnih vrijednosti naše zemlje. Vice Ivančević Mr. se. VLADO KREJČI, ŠUMARSKI INSTITUT, JASTREBARSKO Odlazak u mirovinu 31. prosinca 2004. godine Mr. se. Vlado Krej či, dipl. ing. šumarstva, rođen ju u Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u je 4. srpnja 1939. godine u Kapelici, općina Garešnica. Zagrebu diplomirao je 1969. godine. Još kao student, Osmogodišnju školu završio je u Garešnici, a gimnazi- od 1964. godine radi na terenskim istraživanjima za |