DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 112 <-- 112 --> PDF |
stoga će članak 3.3 predstavljati rezultat izvora ugljika. ]isti razvojni mehanizmi osiguravaju vrlo jeftin ugljik s predviđenim troškovima od 1 USD po toni ugljika. Razvoj korištenja zemljišta i krajobraza (uključujući i uporabu GMO) bit će regulirani posebnim kriterijima izračunavanja. Sve promjene načina uporabe zemljišta, uključujići i čiste sječe šuma predviđene su Konvencijom. Naputci za izvještavanja prema Kyoto protokolu trebaju biti dovršeni do 21. prosinca 2004. Za sada još nema opće metodologije za procjenu sadržaja ugljika. Novi projekt koji vodi Institut u Podsdamu istražuje osjetljivost europskih šuma na klimatske promjene. Površine šuma smanjit će se do 2050. godine uslijed porasta temperatura. Rezultati istraživanja u Francuskoj pokazala su kako je svake druge godine prosječna ljetna temperatura veća nego prethodne godine. BUDUĆI IZAZOVI ZA ISTRAŽIVANJIMA U EUROPSKOM ŠUMARSTVU Buduća istraživanja u šumarstvu Europe, rezultati istraživanja u razdoblju od 1983. do 1992. godine pokazali su kako se broj istraživača smanjio u mnogim zemljama. Općenito, ukupan broj istraživača u šumarstvu je vrlo malen. U prosjeku samo 6 % ukupnih sredstava najvećih instituta potječe od Europske unije. U okviru 6. programa istraživanja, čak 4 programa ne pokazuju izvrsnost u gospodarenju šumama. Potrebno je veće lobiranje za financiranje istraživanja u šumarstvu. U 5. programu godišnje za istraživanja u šumarstvu izdvajalo se 15 milijuna EUR-a, a u 6. programu godišnja izdvajanja za istraživanja su planirana u iznosu od oko 5 milijuna EUR-a. Europski šumarski institut koji je utemeljen na finskim propisima, promijenit će svoj status u međunarodnu organizaciju ratificiranjem nove Konvencije. Konvenciju su do sada ratificirale 4 države, među kojima i Hrvatska. Da bi Institut započeo radom, Konvenciju treba ratificirati 8 država. Krize i izazovi za javne državne institute u postojećem okruženju, u Njemačkoj su u tijeku fundamentalne promjene organizacije i fuzije javnih državnih instituta, jer su izvori financijskih sredstava drastično smanjeni. Neki instituti neće preživjeti. U sjeverozapadnoj Njemačkoj osnovat će se novi javni Institut spajanjem tri nezavisna instituta. U Švicarskoj, odjel za šumarstvo Saveznog instituta spojit će se sa Saveznim institutom za vode. Sredstva su smanjena svim državnim ustanovama. Studij na šumarskim fakultetima ne smatra se akademskim obrazovanjem kao drugdje. Mnoge žene vjeruju kako je šumarstvo muški studij. Mnogi studenti šumarstva potvrđuju tu sliku. Prihvaćenje šumarstva u javnosti treba unaprijediti i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Ideologije uvijek igraju dominantnu ulogu u uzgajanju šuma. Jedna takva primjedba bila je kako će šume propasti bez uzgajanja. Ta je dogma bila korisna za devastaciju šuma u 19. stoljeću, Šumari njemačkog govornog područja nikada se nisu mješali u druge discipline, kao što se dogodilo u angloameričkom području. Ostale šumarske funkcije nisu mogle ometati proizvodnju. Šumarski istraživači izgubili su kontrolu tijekom rasprave o propadanju šuma, a također i znanstvenu reputaciju. Istraživačkom radu nedostaje znanstvena izvrsnost. Šumarstvo treba sma trati kao dio ukupne okoline. Šumarski stručnjaci moraju biti aktivni i izvan šume. Ne-drvni proizvodi moraju biti deklarirani kao opća javna dobra. Potreban je pomak od šuma k održivoj uporabi zemljišta, od uzgajanja k interdisciplinarnom znanstvenom razmišljanju. Potrebna su dodatna istraživanja u drugim institucijama i primjena modernih markentinških metoda. Znanstveno-istraživački rad u šumarstvu Francuske obavlja se u okviru INRA-e. Istraživanja se odnose uglavnom na poljoprivredu, dok su šumarska istraživanja organizirana u oko 20 jedinica u tri odjela. Jedinice ustrojene po disciplinama moraju biti izvrsne. Više od pola jedinica su zajedničke i surađuju s drugim organizacijama. Prednost se daje zajedničkim istraživačkim projektima u koje mogu biti uključene i javne jedinice, kako bi ostvarile zajedničke ciljeve u šumarstvu. Novi pristupi organizaciji nacionalnih instituta, udruživanje na nacionalnoj razini (horizontalno i vertikalno) i međunarodnim razinama je jedini način preživljavanja javnih instituta. Međunarodno udruživanje znači globalno ne samo u Europi. U Danskoj su udružena 4 različita instituta za istraživanja u šumarstvu i krajobrazu. Znanstveno vijeće ima 14 članova, kojem predsjedava bivši ministar po zanimanju diplomirani inženjer šumarstva. Institut se sastoji od 9 odjela za obrazovanje, istraživanje i prijenos rezultata u praksu. U Institutu je zaposleno 12 istraživača koji se bave uzgojem božićnih drvaca. Za internet usluge Institut ostvaruje prihod od milijun EUR-a godišnje. U skandinavskim zemljama je suradnja organizirana na regionalnoj razini radi ostvarenja maksimalnih dobitaka uz minimalne dodatne troškove suradnje. U okviru Centra, moderna istraživanja se planiraju pojedinačno, a financiraju se od korisnika. Vijeće skandinavskih ministara financira dodatne troškove menage- menta. Centar radi s postojećim sredstvima, tako da su administrativni troškovi mali. Strategija je Centra razvoj sposobnosti povećanja broja znanstveno-obrazovnih istraživača. Cilj je ohrabriti zainteresirane da pristanu upisati doktorske studije (PhD), uz povećanje plaća. Broj doktora porastao je za 50 % unatrag 4 godine. |