DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 113 <-- 113 --> PDF |
MANAGEMENT NACIONALNIH ŠUMARSKIH INSTITUTA Stalno obrazovanje istraživača, novi uvjeti općeglobalizacije zahtijevaju i promjenu načina vođenja šumarskih istraživačkih institucija. Svaki institut moraimati dugoročnu strategiju neprekidnog obrazovanja iusavršavanja, određivanja kriterija sposobnosti i stručnosti, potrebna sredstva i vrijeme. Općenito je potrebno povećati brigu o važnosti sposobnosti israživača, što podrazumijeva izradu individualnih planova usavršavanja i obrazovanja. Šumarski institut u Finskoj(METLA) na temelju strategije ima za svakog istraživača plan razvoja u trajanju od 3–4 godine. To omogućava istraživačima da rade u inozemstvu određeno vrijeme na usavršavanju (postdoktorski studij). Postoji iplan razmjene s drugim institutima. Šumarski institut uFinskoj (METLA) bit će centar za razmjenu na europskoj razini. Potrebni su strogi kriteriji za odabir dobrih istraživača. Gostujući su istraživači (visitnog profesors) vrlo do- bar način da se mlade istraživače upućuje u inozemstvoradi usavršavanja i upoznavanja s novim idejama i sa znanjima. U Šumarskom institutu u Švicarskoj (WSL), 100–120 doktoranata su vrlo aktivni, a i gostujući kandidati su dobro došli. Rad u umreženim istraživanjima (Networking) je vrlo dobar način sudjelovanja u međunarodnim procesima, isto kao i organizacija 1–3 međunarodna skupa godišnje. Švicarski institut vrlo dobro surađuje s Rusijom, Ukrajinom i Aresbejđanom. Neke discipline nisu dobro zasutpljene u SCI-cition index-u. Osim toga kako u javnosti tako i u praksi, ne čitaju se znanstveni časopisi. Švicarski se šumarski časopis nalazi na 27 mjestu od 40 najboljih, a da bi se opstalo – preživilo, trebao bi biti bar 15-ti. Nema odgovarajućih kriterija za interdisciplinarnost ili prijenos rezultata u praksu. Svaki se odjel u tom Institutu vrednuje nakon 4 godine, uz pitanje da li se dobro istražuju prave stvari. Vrednovanje konkurenata je bilateralni proces. Kako Šumarski institut u Švicarskoj ove godine želi početi s vrednovanjem kandidata, procjenom konkurenata, institute iz Finske, Danske i Sjeverozapadne Amerike posjećivat će veći broj direktora. RASPRAVA Nakon izlaganja po navedenim područjima, otvorenaje rasprava u kojoj su sudjelovali gotovo svi nazočni. Nastavno se navode samo neke rasprave i prijedlozi važni za rad i djelovanje nacionalnih šumarskih instituta. Nova kartiranja i monitoring šumskih tala u Europitreba odgoditi do utvrđivanja načina korištenja zemljišta. To je politička odluka, koja se odnosi na činjenicuda je tlo vrlo složeno pitanje. Šumarstvo je vrlo uspješno uskladilo stavove o šumskim tlima. Ali, zajedničkistav s ostalim korisnicima tala treba znanstveno definirati. Također treba raspraviti kvalitetu i uporabu podataka. Postoje mnoge mrežne grupe za sakupljanje podataka, ali njihova kvaliteta nije dobra. Ciljeve za sakupljanje podataka treba dobro ispitati. Potrebno je izraditi izvještaj o promjenama ugljika u tlu. Upute iz 1996. godine revidiraju se, i treba ih dovr šiti do 2006. godine. Sudionici ovog sastanka trebaju se uključiti u reviziju uputa. To znači da će sljedećih 10–15godina trebati za izradu popisa (inventure) tala. Važno jenaglasiti različite sustave monitoringa, kao i dobro poznavanje ciklusa promjena sadržaja ugljika. Zbog togase preporuča intenzivno praćenje promjena na manjimpovršinama (plohama), a ne na cijeloj površini. Potrajno gospodarenje šumama često se zamjenjuje s potrajnim gospodarenjem okolišom, kao holističkipostupak za EU-strategiju o šumskim tlima. Sadašnjapovećanja temperature neće znatno utjecati do 2050. godine. Poslije toga moguće je štetno djelovanje temperatura, ako se ne smanji emisija staklemičkih plinova. Šumarstvo će imati mnogo veću važnost nakon ula ska novih članica u EU, nego što se očekuje. Financiranje istraživanja u šumarstvu se smanjuje. EU – će promovirati natječaje za istraživačke projekte u šumarstvu. Biodiverzitet u šumama često je zaboravljen. Šumama i znanstveno-istraživačkom radu pridaje se sve veća važnost javnosti. Samo oko 20 % stanovništva razumije pojam potrajnog gospodarenja šumama. Zbog toga je potrebno razviti bolju komunikativnost kako bi se promijenilo javno mišljenje. Osjeća se značajna kriza u odnosu na znanstveno-istraživački rad kao i na smanjivanje uloge šumarstva u nacionalnoj ekonomiji. Očekuju se u budućnosti značajni problemi na tržištu drvom. U prošlosti šumarstvo je proizvodilo samo primarne proizvode (oblovinu), sada tržište traži nove proizvode i koristi. Znanstveno-istraživački rad mora biti stalno povezan sa šumarstvom i šumom. Ne postoji tradicija plaćanja ne-drvnih dobara od šume. Iskustva su pokazala da postojeći nacionalni instituti mogu preuzeti nove zadaće. No, većina nacionalnih instituta okrenuti su uzgajanju. Znanstveno-istraživački rad u šumarstvu nije povezan sa socijalnim znanostima. Bez obzira na kvalitetu rezultata istraživanja, profil instituta je važan. Uspješan istraživački rad je stvar i veličine, kritičnog broja istraživača i dobrog umrežavanja. Primjena SCI-indeksa u šumarstvu je problematična. Koriste se dva indeksa: jedan za individualni članak, a jedan za časopise (impact factor). Za šumarske časopise impact faktori su niski i potrebno ih je povećati. To je velik i težak posao. Na primjer Švicarski šumarski list je vrlo teško držati na zavidnoj razini, jer is |