DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 114 <-- 114 --> PDF |
traživači ne objavljuju svoje radove. Ulazak istraživača u Uređivađki odbor časopisa s dobrom reputacijom puno pomaže. Kvaliteta rezultata znanstvenih istraživanja koji se objavljuju vrlo su važni. Važnost indeksa citiranja ovisi o glavnim (temeljnim) zadacima nacionalnih šumarskih instituta i financiranja od mjerodavnih autoriteta (vlasti). Nije važno objaviti rezultate istraživanja u časopisima visoke razine. Mnogi nacionalni šumarski instituti bore se da se prvi rad objavi u engleskom znanstvenom časopisu, a drugi članak u časopisu koji je okrenut praksi. Znanstveni impact faktor je samo jedan način rada nacionalnih šumarskih instituta. Dobra povezanost sa šumarskom praksom, industrijom i politikom puno je važnija. Vrednovanje nije samo važno za istraživanja, već i za prijenos rezultata istraživanja u praksu, za što treba prilagoditi način vrednovanja. Postoje dobro ute meljene metode vrednovanja rezultata istraživanja, transfer znanja, monitoring i ostale zadatke. To je šansa da ti instituti razviju vlastite metode vrednovanja svojih rezultata. Vrednovanje ili mjerenje povezanosti s industrijom i šumarstvom puno je složenije, jer su uvjeti različiti u pojedinim zemljama. Pregled korisnika također je važan, osobito kad se radi sustavno i često. Vrednovanje može smanjiti troškove kod redovite ocjene instituta i istraživača unutar instituta i u raspravi s ekspertima. Ono mora biti jednostavno, kako bi se moglo uspoređivati s vrednovanjem u drugim sredstvima. Glavni je cilj vrednovanja unaprjeđenje rada, ali ovisi o izboru dobrih ustanovama. Svi zainteresirani direktori javnih instituta mogu poslati direktoru Mauseru, Šumarski institut (BFW) u Beču, Austrija, informacije u vezi rada na izboru kriterija i indikatora vrednovanja. ZAKLJUČCI Savezni i nacionalni šumarski instituti u Europi obavljaju vrlo slične poslove i zadatke, i to: znanstveno- istraživački rad, dugoročna motrenja i opažanja (ICP-Forests, EUFORGEN), prijenos i transfer rezultata istraživanja u praksu, konsulting, neprekidno obrazovanje i usavršavanje znanstvenika i istraživača, planiranje gospodarenja šumama, odnosi s javnošću i dr. Jedan od prioriteta Europske unije u vezi s novom strategijom očuvanja šumskih tala je poduzimanje mjera za smanjenje erozije, organske materije i onečišćenja tla. Postoje značajne teškoće u procjeni sadržaja organske tvari u tlima i funkciji tala. Rezultati istraživanja osjetljivosti europskih šuma na klimatske promjene – povećanje temperatura, pokazali su kako će se površina šuma smanjivati do 2050. godine, ako se ne smanji emisija stakleničkih plinova. Prosječna ljetna temperatura veća je svake druge godine. U razdoblju od 1983. do 1992. godine broj istraživača smanjio se u mnogim zemljama. Općenito, broj istraživača u šumarstvu je vrlo mali. Samo 6 % sredstava najvećih europskih instituta potječe iz Europske unije. U okviru petog frame programa, visina sredstava iznosila je 15 milijuna EUR-a, a za šesti program planirana su u iznosu od 5 milijuna EUR-a. U tijeku su pripreme za izradu sedmog programa. Udruživanje javnih (državnih) instituta na nacionalnoj i međunarodnoj razini horizontalno i vertikalno, jedini je način opstanka. Međunarodno udruživanje znači na globalnoj razini, ali ne samo u Europi. U mnogim europskim zemljama (Njemačka, Danska, Francuska, Slovačka, ]eška, Finska, Švedska, Švicarska) završene su ili su u tijeku fundamentalne promjene u ustrojstvu javnih instituta, jer su financijska sredstva za istraživanja drastično smanjena. Novi uvjeti opće globalizacije zahtijevaju i promjenu načina vođenja šumarskih istraživačkih organizacija. Svaki institut mora imati dugoročnu strategiju neprekidnog obrazovanja i usavršavanja, određivanje kriterija za odabir sposobnih istraživača, kao i za osiguranje sredstava i potrebnog vremena. Osjeća se značajna kriza u odnosima prema istraživačkom radu i ulozi šumarstva u nacionalnoj ekonomiji. Međutim, iskustva su pokazala da postojeći instituti mogu preuzeti nove zadatke, ali u svoje programe osim temeljnog zadatka uzgajanja šuma trebaju uključiti i ekonomiju, socijalne znanosti, marketing, okolinu i odnos s javnošću. Primjena SCI-indeksa u šumarstvu vrlo je složena (problematična). U vrednovanju rezultata istraživanja koriste se dva indeksa: jedan za individualni članak, a drugi za časopise. Za šumarske časopise impakt faktore treba povećati. Pri tome je važno da u uredništvu časopisa visoke vrijednosti uđu i predstavnici šumarstva, te da institut po mogućnosti organizira 1–3 znanstvena skupa godišnje. Mnogi nacionalni instituti (uredništva časopisa) nastoje radove objaviti u engleskom časopisu, a nakon toga u časopisu koji je okrenut praksi (Šumarski list, RADOVI, Glasnik, i dr.). Da bi se postigli bolji rezultati u vrednovanju individualnih istraživača i instituta treba na istraživanja u inozemstvo upućivati mlade istraživače (postdoktorske studije, visiting profesore, i dr.). Drugi službeni sastanak direktora nacionalnih šumarskih instituta održat će se u Rigi, Litva, u srpnju 2006. godine. To će se raspraviti i na 22. IUFRO – kongresu koji će se održati u Brisbanu, Australija 2005. godine. Dr. sc. Joso Gračan |