DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 118 <-- 118 --> PDF |
drvne mase. Danas se mjesečno eksploatira oko 2.500 tona, od toga 40 % ručno i 60 % harvesterom, koji ima učinak oko 20 t/sat, a radi u tri smjene ukupno 20 sati dnevno. U klonskom arhivu vrba posjeduju 175 domaćih i 30 uvezenih genotipova iz Kanade, Španjolske, Italije i Novog Zelanda. Klonovi pripadaju vrstama: S. alba, S. amygdaloides, S. babylonica, S. bondplandiana, S. matsudana i S. nigra. Konstantno se uzimaju uzorci i analiziraju mehaničke i tehnološke karakteristike drva, a rezultati se koriste u daljnjim istraživanjima u selekciji i križanjima. Posjetili smo tvornicu šibica, osnovanu 1878. godine u San Femandu, koja danas pripada španjolskoj Fierro grupi. Prilikom obilaska tvornice prikazana nam je cjelokupna tehnologija proizvodnje. Kompanija posjeduje 500 ha plantaža topole sadene na razmake od 5x 5 m i 6x 6 m, u kojima se provodi orezivanje grana do visine od 6—8 m. Ophodnja iznosi 12 do 14 godina uz prosječni prirast od 25 m]/ha. Također smo posjetili kompaniju Aserradero of Ederra S.A. i njihovu pilanu u gradu San Femando. Za vrijeme posjete upoznati smo s radnim procesom od dopreme oblovine rijekom na stovarište pilane, krojenja, rezanja, sušenja drva, tretiranja protiv štetnika do proizvodnje ploča i Analiziranja. Predstavnici NEF Delta jedinice za istraživanja u šumarstvu predstavili su svoje programe rada na razvoju KNJIGE I ČASOPISI šumarstva putem različitih oblika savjetovanja i širenja informacija putem skupova i novina. Posebno su značenje dali životnom ciklusu i štetama koje čini kukac “ambrosia beetle” Platipus sulcatus (=mutatus). Odrasli primjerci buše velike hodnike i stvaraju galerije u živućim topolama i vrbama, kao i u drugim vrstama uključujući i voćke (npr. orah i avokado). Galerije u drvu nastale od štetnika ne samo da smanjuju vrijednost drva, već oslabljuju stabla, koja često stradavaju u olujama i naletima vjetra. Tijekom puta kroz obje zemlje uočili smo da je ovaj kukac postao ograničavajući čimbenik u gospodarenju topolama, a da još nema rješenja zadovoljavajuće zaštite. U posljednje vrijeme otkriven je i u Italiji, te upozorava na mogućnost brzog širenja svijetom te predstavlja opasnost za uzgajivače topola. Sudionici su na kraju zasjedanja i terenskog dijela zaključili da članstvo u Međunarodnom povjerenstvu za topolu (IPC/FAO) i razmjena iskustva može značajno doprinijeti provođenju aktivnosti na svim područjima interesa, od oplemenjivanja, uzgajanja do korištenja topola i vrba, kao i međusobnim povezivanjem na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Mr. sc. Pavle Vratarić, predsjednik Hrvatske komisije za topolu Doc. dr. sc. Davorin Kajba, član Hrvatske komisije za topolu L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 3. svibanj-lipanj izdvajamo: Fiorenzo M a n c i n i : Proslava 53. godišnjice talijanske Akademije šumarskih znanosti Dana 5. svibnja 2004. godine proslavljena je 53. godišnjica rada Akademije. Svečanost je održana u palači Medici Riccardi, uz nazočnost mnogih uglednika znanstvenika te ostalih ličnosti. Uvodno izlaganje dao je predsjednik Akademije profesor Fiorenzo M a n c i n i , koji je nakon pozdrava upućenih uzvanicima prezentirao aktivnosti koje su se pod okriljem Akademije odvijale u vremenu od posljednje proslave. – 9. svibnja prof. ing. Salvatore P u g l i s i (sveučilište Bari) održao je predavanje na temu “Aktualnosti o uređenju šumskih vodenih tokova”, 23. i 24. listopada u Vallombrosi održan je kongres: “Kuda ide šumarstvo?”, osvrt na petogodišnjicu drugog kongresa u Veneciji i perspektive za treći kongres šumarstva 2008. godine, od 12. do 15. studenog Akademija je u suradnji s istraživačkim centrom europske komisije organizirala kongres: “Monitorning and indicators of forest biodiversity in Europe”, 24. studenog prezentiran je projekt: Istraživanje o multifunkcionalnosti “zelenih sustava” u području Toskane, pod pokroviteljstvom Akademije održan je studijski seminar “Gospodarenje šumskim i vodnim resursima”. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Tijekom 2004. godine održane su sljedeće aktivnosti: – 5. veljače održana je komemoracija profesoru Umbertu B a g n a r e s i u , koji je preminuo u svibnju 2003. godine, – 11. ožujka održan je kongres pod nazivom “Održivo gospodarenje šumskim resursima u središnjoj Italiji”, – 2. travnja Akademija je surađivala u seminaru “Primjena novih metoda mjerenja u šumskom okružju”. Posljednjih godina Akademija je pokrenula mnoge istraživačke aktivnosti, od kojih su u tijeku 2003. godine najvažniji: – realizacija šumskih tipoloških karata provincija Teramo, Aquila i Chieti, – dopunsko istraživanje za primjenu novih tehnologija u borbi protiv progresivne degradacije, – istraživanja “Gospodarenje pošumljenim površinama na Monti Ceceri” i “Realizacija pokusnih ploha po predviđenom planu podizanja kultura i očuvanju Monte Morella”. U tijeku su realizacije sljedećih projekata: – studija “Uzgojni zahvati, korištenje šuma, uređivački planovi i znanstveni pristup u drevnim šumama Nacionalnih parkova Cilento i Vallo di Diano”, – istraživanje o utjecaju toplokrvne faune na šumsko tlo u Nacionalnim parkovima, – procjena sposobnosti očuvanja biološke raznolikosti prirodnih resursa u šumskoj proizvodnji, te zaštita tla na području Italije, – promatranje i statistički prikaz selidbenih tokova ptičijih vrsta na Apeninima (za račun lovačke federacije), – izrada regionalnih šumsko-vegetacijskih karata. Tijekom 2003. godine Akademija je nastavila sa izdavanjem Annala i časopisa L’Italia forestale e montana. U ožujku 2004. godine izdana je knjiga: “Panjače – uzgajanje, uređivanje i gospodarenje” autora Orazia C i a n c i a i Susanne N o c c e n t i n i (700 stranica bogatog sadržaja). Tijekom cijele godine biblioteka Akademije bila je otvorena, dostupna građanima i s mogućnošću posudbe knjiga. Na kraju svog izlaganja, profesor M a n c i n i podsjetio je na preminule članove Akademije, te zahvalio svim članovima na dobroj suradnji. U posebnom osvrtu upozorio je na sve veću prisutnost divljači dvopapkara u ravnici i na brdima, te na štete koje su sve veće na poljoprivrednim i šumskim kulturama, o čemu bi struka trebala zauzeti stav, te ograničiti divljač na opti malni broj. Nakon izlaganja, predsjednik je proglasio otvorenom 53. godinu rada Akademije. Maria Grazia Mammuccini : Multifunkcionalnost šume – novi programi istraživanja i inovacija U uvodnom dijelu ovog opširnog članka, autorica iznosi stav EU koji se očituje u tendenciji povećanog razvoja ruralnih sredina, ali se u sektoru poljoprivrede i šumarstva aktivnosti sve više svode na integraciju s problematikom okoliša i teritorija. Po mišljenju autorice ruralni razvoj je nedjeljiv od multifunkcionalnih kapaciteta poljoprivrednih i šumskih resursa koji generiraju novu vitalnost, smanjujući depopulaciju poboljšavanjem kvalitete života te učvršćuju vezu između grada i sela. Na mnogim područjima pokrenuti su procesi, vrlo kompleksni ali prihvatljivi, što pokazuje primjer Toskane. U planinskim zonama teže je aktivirati lokalnu ekonomiju koja bi bila u stanju zadržati stanovništvo i zaustaviti fenomen depopulacije. Tu se multifunkcionalnost može ostvarivati samo putem održive uporabe šume, kao pokretača integriranog ruralnog razvoja. Veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju ima tradicija, koja se očituje tipičnim proizvodima, što ima utjecaj na šumske formacije koje nisu rezultat prirodne dinamike, već odnosa “čovjek-okoliš“. Do 60-ih godina prošloga stoljeća brdske i planinske zone bile su naseljene ruralnim stanovništvom, koje je zbog vlastite egzistencije svojom aktivnošću oblikovalo krajolik (npr. kulture kestena zbog plodova). Velik utjecaj na krajolik dogodio se dolaskom mehanizacije na ovo područje, a očituje se stvaranjem većih homogenih površina. Zbog manjeg antropološkog utjecaja na šumu, a posebice na brdskom i planinskom području, u tijeku je na nacionalnoj razini osjetno povećanje šumskih površina kao posljedica prirodnog širenja šume na napuštene poljoprivredne površine i intenzivnog pošumljavanja, kao i razlike između korištenja drvne mase i prirasta. Gospodarenje šumskim resursima nije samo proizvodnja drvne mase i zaštita tla, već i zaštita krajolika i biološke raznolikosti, stvaranje površina prikladnih za razvoj turizma, rekreacije, ambijentalne edukacije te pozitivnog utjecaja na klimatske promjene (apsorpcija CO2). Ruralni razvoj brdskih planinskih terena uvjetovan je strategijom integriranja šume u socijalnu i ekonomsku strukturu lokalnih područja, što je bio osnovni sadržaj “II kongresa šumarstva za poboljšanje i očuvanje talijanskih šuma”, koji je održan u Veneciji u lipnju 1998. godine, a potvrđen na sastanku u Vallombrosi 2003. godine. Radi usuglašavanja suprotstavljenih strana, zaštite resursa i ekonomskih interesa osnovno je: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 120 <-- 120 --> PDF |
– institucionalizirati strateške zadatke na svim razinama radi definiranja i podupiranja adekvatnih programa, uz učešće raznih javnih i privatnih subjekata, – proširiti osnovu znanja o šumama i investirati u istraživanja i inovacije, što predstavlja osnovni element za valorizaciju multifunkcionalnosti šume. Na razini EU aktualan je VI. okvirni program za istraživanja i tehnološki razvoj, što predstavlja glavni instrument financiranja i koordinacije kompetentnih operatora. Program je postao operativan 1. siječnja 2003. i ostaje na snazi do 2006. godine, a predviđena sredstva iznose 11 285 milijuna eura. Iz tih sredstava bit će financiran 1341 projekt na temu šuma, a od toga 140 projekata predstavlja odnos šume i okružja. Na nacionalnoj razini u Italiji je u tijeku aktualiziranje “Nacionalnog istraživačkog programa” kojega financira Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u suradnji s regionalnom administracijom. Osnovana su 72 istraživačka centra, koja uključuju više od 100 institucija. Šumarska istraživanja odvijaju se u sklopu 9 sveučilišta, 7 istraživačkih instituta i 5 eksperimentalnih instituta. Osim ovih institucija na lokalnoj razini, postoje ovlaštene javne strukture za promociju i širenje inovacija u šumskom sektoru. Tako je u tijeku 1999. godine stvorena Regionalna agencija za razvoj i inovacije u šumarskoj i poljoprivrednoj grani (ARSIA), koja aktivno sudjeluje u mnogim europskim projektima. Glavne istraživačke smjernice su: – uređivanje i šumsko planiranje, – održivo šumsko gospodarenje i vrednovanje drveta, – proizvodnja drvne mase izvan šumskih kompleksa, – uređenje vodenih tokova i zaštita voda, – šumska patologija. Istraživanja ne mogu imati izdvojenu ulogu, već ona čine sastavni dio ekonomskih i socijalnih sustava, bez kojih je nezamislivo realno upravljanje procesima raznih područja. Iz broja 4. srpanj-kolovoz izdvajamo: Fiorenzo Mancini : Sjećanje na profesora Umberta Bagnaresia U prostorijama talijanske Akademije šumarskih znanosti održana je komemoracija profesoru Umbertu Bagnaresiu , članu Akademije i uglednom šumarskom znanstveniku (umro je 13. 5. 2003., o čemu smo pisali u broju 9/10, 2003. godine). Komemoracija je održana u nazočnosti najeminentnijih šumarskih stručnjaka, predstavnika Sveučilišta i znanstvenih ustanova, članova Akademije i obitelji pokojnog profesora. Komemoraciju je otvorio profesor Fiorenzo M a n c i n i , predsjednik Akademije riječima: “Gospodo akademici, dragi kolege, gospođe i gospodo, ovdje smo se okupili kako bismo se zajedno sje tili dragog prijatelja i istaknutog šumara koji nas je prerano napustio….” O životu i radu profesora Umberta Bagnaresia govorili su: — Alessandro Chiusoli profesor sveučilišta u Bologni — Orazio Ciancio profesor sveučilišta u Firenci — Fabio Clauser šumarski stručnjak — Raffaello Giannini profesor sveučilišta u Firenci — Silvano Grazi docent na poljoprivrednom fakultetu sveučilišta u Firenci — Gianfranco Minotta profesor sveučilišta u Torinu — grupa autora sa Šumarskog eksperimentalnog instituta. Bila su to izlaganja o životu i radu istaknutog znanstvenika, njegovom bogatom stvaralačkom opusu objavljenom u preko 300 publikacija. Bio je jedan od glavnih pokretača istraživanja u šumarstvu i znanstvenog pristupa u rješavanju problematike talijanskog šumarstva. U posljednjih 20 godina svoga života uspješno je radio na izdavanju časopisa Monti e boschi te bio njegov direktor. Talijanski šumari pamtit će ga kao humanistu, ljubitelja prirode i velikog zagovornika svoje struke. Lučio di C 0 sm 0: Prilog poznavanju ekologije tise šTaxus baccata L.) Tisa se u Italiji pojavljuje uglavnom u malim izoliranim skupinama u zoni bukve na svježim ekspozicijama. Ova vrsta se iz nepoznatih razloga nalazi u fazi nestajanja, što je bio povod za poduzimanje proučavanja važnih ekoloških čimbenika koji bi mogli limitirati obnovu vrste. Po svom zemljopisnom rasprostranjenju Ćope (1998. g.) opisuje 10 vrsta roda Taxus, koje su drvenaste ili grmolike te uglavnom dvodomne (osim vrste canadensis). Osim ovih 10 vrsta postoje i dva umjetna hibrida. Sve se one morfološki vrlo malo razlikuju, tako da neki autori navode “baccatu” kao jedinu veliku zajedničku vrstu. U Europi T. baccata predstavlja jedinu vrstu širokog areala, od Portugala na zapadu do Bjelorusije, Kavkaza i Irana na istoku, te od Afrike na jugu do Skandinavije na sjeveru. Na sjeveru Europe raste na morskoj razini, u Grčkoj na 2000 m n.v., a u Africi na 2500 m n.v. Problem nestajanja tise u Italiji odnosi se na slabu sposobnost klijanja sjemena iz nepoznatih razloga. Interes za opstanak ove vrste povećan je, jer uz sve ostalo, tisa sadrži antikancerogenu supstancu taksol. Istraživani su odnosi koji povezuju sposobnost obnove s fizičkim i morfološkim obilježjem staništa, načinom gospodarenja te dendrometrijskim parametrima |