DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Tijekom 2004. godine održane su sljedeće aktivnosti: – 5. veljače održana je komemoracija profesoru Umbertu B a g n a r e s i u , koji je preminuo u svibnju 2003. godine, – 11. ožujka održan je kongres pod nazivom “Održivo gospodarenje šumskim resursima u središnjoj Italiji”, – 2. travnja Akademija je surađivala u seminaru “Primjena novih metoda mjerenja u šumskom okružju”. Posljednjih godina Akademija je pokrenula mnoge istraživačke aktivnosti, od kojih su u tijeku 2003. godine najvažniji: – realizacija šumskih tipoloških karata provincija Teramo, Aquila i Chieti, – dopunsko istraživanje za primjenu novih tehnologija u borbi protiv progresivne degradacije, – istraživanja “Gospodarenje pošumljenim površinama na Monti Ceceri” i “Realizacija pokusnih ploha po predviđenom planu podizanja kultura i očuvanju Monte Morella”. U tijeku su realizacije sljedećih projekata: – studija “Uzgojni zahvati, korištenje šuma, uređivački planovi i znanstveni pristup u drevnim šumama Nacionalnih parkova Cilento i Vallo di Diano”, – istraživanje o utjecaju toplokrvne faune na šumsko tlo u Nacionalnim parkovima, – procjena sposobnosti očuvanja biološke raznolikosti prirodnih resursa u šumskoj proizvodnji, te zaštita tla na području Italije, – promatranje i statistički prikaz selidbenih tokova ptičijih vrsta na Apeninima (za račun lovačke federacije), – izrada regionalnih šumsko-vegetacijskih karata. Tijekom 2003. godine Akademija je nastavila sa izdavanjem Annala i časopisa L’Italia forestale e montana. U ožujku 2004. godine izdana je knjiga: “Panjače – uzgajanje, uređivanje i gospodarenje” autora Orazia C i a n c i a i Susanne N o c c e n t i n i (700 stranica bogatog sadržaja). Tijekom cijele godine biblioteka Akademije bila je otvorena, dostupna građanima i s mogućnošću posudbe knjiga. Na kraju svog izlaganja, profesor M a n c i n i podsjetio je na preminule članove Akademije, te zahvalio svim članovima na dobroj suradnji. U posebnom osvrtu upozorio je na sve veću prisutnost divljači dvopapkara u ravnici i na brdima, te na štete koje su sve veće na poljoprivrednim i šumskim kulturama, o čemu bi struka trebala zauzeti stav, te ograničiti divljač na opti malni broj. Nakon izlaganja, predsjednik je proglasio otvorenom 53. godinu rada Akademije. Maria Grazia Mammuccini : Multifunkcionalnost šume – novi programi istraživanja i inovacija U uvodnom dijelu ovog opširnog članka, autorica iznosi stav EU koji se očituje u tendenciji povećanog razvoja ruralnih sredina, ali se u sektoru poljoprivrede i šumarstva aktivnosti sve više svode na integraciju s problematikom okoliša i teritorija. Po mišljenju autorice ruralni razvoj je nedjeljiv od multifunkcionalnih kapaciteta poljoprivrednih i šumskih resursa koji generiraju novu vitalnost, smanjujući depopulaciju poboljšavanjem kvalitete života te učvršćuju vezu između grada i sela. Na mnogim područjima pokrenuti su procesi, vrlo kompleksni ali prihvatljivi, što pokazuje primjer Toskane. U planinskim zonama teže je aktivirati lokalnu ekonomiju koja bi bila u stanju zadržati stanovništvo i zaustaviti fenomen depopulacije. Tu se multifunkcionalnost može ostvarivati samo putem održive uporabe šume, kao pokretača integriranog ruralnog razvoja. Veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju ima tradicija, koja se očituje tipičnim proizvodima, što ima utjecaj na šumske formacije koje nisu rezultat prirodne dinamike, već odnosa “čovjek-okoliš“. Do 60-ih godina prošloga stoljeća brdske i planinske zone bile su naseljene ruralnim stanovništvom, koje je zbog vlastite egzistencije svojom aktivnošću oblikovalo krajolik (npr. kulture kestena zbog plodova). Velik utjecaj na krajolik dogodio se dolaskom mehanizacije na ovo područje, a očituje se stvaranjem većih homogenih površina. Zbog manjeg antropološkog utjecaja na šumu, a posebice na brdskom i planinskom području, u tijeku je na nacionalnoj razini osjetno povećanje šumskih površina kao posljedica prirodnog širenja šume na napuštene poljoprivredne površine i intenzivnog pošumljavanja, kao i razlike između korištenja drvne mase i prirasta. Gospodarenje šumskim resursima nije samo proizvodnja drvne mase i zaštita tla, već i zaštita krajolika i biološke raznolikosti, stvaranje površina prikladnih za razvoj turizma, rekreacije, ambijentalne edukacije te pozitivnog utjecaja na klimatske promjene (apsorpcija CO2). Ruralni razvoj brdskih planinskih terena uvjetovan je strategijom integriranja šume u socijalnu i ekonomsku strukturu lokalnih područja, što je bio osnovni sadržaj “II kongresa šumarstva za poboljšanje i očuvanje talijanskih šuma”, koji je održan u Veneciji u lipnju 1998. godine, a potvrđen na sastanku u Vallombrosi 2003. godine. Radi usuglašavanja suprotstavljenih strana, zaštite resursa i ekonomskih interesa osnovno je: |