DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 121 <-- 121 --> PDF |
populacije. Na kraju su obavljana istraživanja o učincima brze ekspozicije u uvjetima jakog osvjetljenja na zrele primjerke, radi ustanovljenja vegetativnog obnavljanja. Istraživanja su obavljana u središnjim Apeninima, na 12 populacija tise na nadmorskoj visini od 250 do 1650 m, unutar zone bukve i jele. Intenzitet obnove vrste praćen je tako, da su sve biljke svrstane u 4 visinske skupine. Broj individua iz svake skupine pomnožen je s prosječnom visinom skupine, a zbroj tih umnožaka daje “indeks obnove” u pokusnoj plohi. Ovi se podaci dalje statistički obrađuju (ponderirane vrijednosti po ha za broj stabala, temeljnicu i drugo), te ustanovljuje ovisnost o nagibu, kiselosti tla, strukturi podloge i sl. Razlika obnavljanja tise u sastojini nastaloj iz sjemena i panjači obrađena je pomoću “U” testa (Mann-Withney). Dobiveni podaci “indeksa obnove” omogućuju proučavanje sljedećih vrijednosti: – odnos obnove i morfoloških parametara staništa, – odnos između obnove i načina gospodarenja, – odnos između obnove i dendrometrijskih veličina, – rast stabala vegetativnog podrijetla (panjače), – analiza debla na promatranim uzorcima. Autor navodi da su ovo informacije prve faze istraživanja, te će naknadno biti objavljeni konačni rezultati. Veriano Vidrich, Manfred Birke, Marco Fran c i , Piero F u s i : Prilog o prisutnosti teških metala u tlu i drvetu smreke uz cestu velikog prometa Atmosfersko zagađenje uzrokovano ispušnim plinovima motornih vozila, predstavlja velik dio ukupnog zagađenja. Urbane zone i područja oko frekventnih prometnica posebno su ugroženi. Teški metali: krom, bakar, željezo i cink u malim su količinama stalno prisutni, i to predstavlja normalnu situaciju. No, u posljednjim desetljećima ovi metali plus kadmij, mangan i olovo, postižu zabrinjavajući porast. Ovi metali dolaze u biljke preko korijenovog sustava (floema i ksilema), te iz atmosfere preko lišća i kore. U većim koncentracijama uzrokuju stres s negativnim posljedicama. Obavljana su mnoga istraživanja radi proučavanja teških zagađivača promatranjem njihove akumulacije u godovima drvenastih biljaka. Zagađenje u cestovnom prometu nije ograničeno samo na produkte izgaranja pogonskog goriva, već mu treba dodati i ono koje proizlazi iz ulja za podmazivanje, te ostaci od trenja guma. Posebno mjesto zauzima zagađenje u zimskim mjesecima prouzrokovano posipanjem s protusmrzavajućim solima. Kao primjer zagađenja autor navodi koncentraciju olova iznad oceana gdje nema zagađenja, koja iznosi 0,003 mikrograma na kubik zraka, dok u područjima jakog zagađenja ta koncentracija iznosi 2,9 mikrograma na kubik zraka, što je 1000 puta više. Istraživanja su obavljena na drvetu smreke (Picea abies Karst) pomoću izvrtaka (izvađenih Presslerovim svrdlom) duž ceste u Dolomitima s velikim prometom. Uzeti su uzorci sa 10 stabala na visini od 160 cm, tri uzorka sa svakog stabla u razmaku od 120 stupnjeva, 5 stabala uz rub ceste i 5 na udaljenosti od oko 50 m. Prije izvršene analize izvrci su podijeljeni u razrede po 10 g (počevši od kore). Ustanovljenje učešća teških metala (Cr, Zn, Cu, Fe, Mn, Pb) i makroelemenata (Na, K, Mg i Ca) obavljeno je pomoću analize pepela nakon spaljivanja na 480 stupnjeva celzijusa. Tablično je prikazano učešće svakog pojedinačnog elementa u 10-godišnjim razdobljima počevši od 1937. do 1996. g. uz rub ceste i 50 m dalje. Globalno gledajući, učešće teških metala konstantno se povećavalo, i to osjetno više u posljednjem desetljeću. Svi su podaci statistički obrađeni i prikazani tablicama. Paralelno s ovim istraživanjima obavljene su analize uzoraka tla na raznim udaljenostima od ruba ceste, gdje čistači snijega na turbinu razbacuju snijeg s ostacima protusmrzavajućih soli, što će biti obrađeno u jednom od idućih brojeva časopisa. ALBERI E TERRITORIO (novo izdanje časopisa Monti e boschi) Iz broja 12 prosinac 2004. izdvajamo: Marino Bertan : Nove povoljnosti razvoja energije iz drvne mase Prošlo ljeto bilo je ispunjeno mnogobrojnim sastancima i inicijativama na temu razvoja i promocije energije iz drveta. ]asopis “Alberi e territorio” potvrdio je interes stručnjaka i javnosti za ovu problematiku, prikazavši orginalni prikaz rada robusnih strojeva, koji su pred očima mnogobrojnih gledatelja iverali drvni materijal u Val Chisone u torinskim planinama. Istodobno su prikazane mnogobrojne tehnologije za moderno gospodarenje šumama. Specijalni časopis “Forlener 2004.” (Foresta-Legno- Energia) potvrđuje organizaciju kongresa, stručnih ekskurzija i profesionalnih sastanaka predviđenih za jesen 2005. g. u Bielli. Također se predviđa za regiju Lombardija u Milanu kongres na temu bioenergije, s posebnim naglaskom na biomasu kao idući izvor energije u EU. Ovom povećanom interesu za bioenergiju doprinijela su dva važna |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 122 <-- 122 --> PDF |
događaja: cijena sirove nafte popela se na 50 dolara po barelu, te najava i pristup Rusije protokolu iz Kyota. Prvi argument nesumnjivo signalizira da je svjetski energetski sustav koncipiran na nafti i ostalim fosilnim gorivima u ozbiljnoj krizi. Rezerve nafte po izjavama meritornih eksperata kao što je Jeremy Rifkin, male su i kraj proizvodnje se brzo približava. Nova serija nuklearnih izvora energije ne predviđa se zbog nepovoljnog javnog mišljenja, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Druga vijest koja je pobudila interes medija je odluka ruske vlade da prihvati protokol iz Kyota, koji, kako je poznato predviđa smanjenje emitiranje stakleničkih plinova u 2012. godina za 5,2 % u odnosu na 1990. Ovaj izbor ruske vlade nesumnjivo predstavlja velik pritisak na aktualnu vladu Busha, jer je nestao jedan od glavnih argumenata opravdanja za odbijanje pristupanja sporazumu koji je potpisan još 1997. g. Protokol iz Kyota, kako navodi Antonio Cianciullo u knjizi “Velika toplina”, iako još parcijalno utječe na uzroke klimatskih pojava, predstavlja prekretnicu iz tri razloga: – smanjenje emisije zagađivačkih plinova za razvijene zemlje i zadržavanje reducirane emisije kod zemalja u razvoju, – protkol aktivira tehnološki razvoj, jačajući tržište zdrave energije i određuje cijenu zagađenja, – protokol znakovito doprinosi stvaranju međunarodnog prava za obranu atmosfere i ostalih zajedničkih vrijednosti ambijenta. Zbog visoke cijene nafte te otvorenog puta za primjenu protokola, povećava se interes za obnovljive izvore energije. Primjena tehnologije koja proizvodi energiju iz čistih izvora je sve učestalija. Daljnji razvoj ovih promjena treba pratiti i adekvatno, održivo gospodarenje biološkim resursima. Elisabetta F a l l e r i : Rastu “mjesečeva stabla” U okviru obavljenih pokusa prilikom svemirskih putovanja, istraživan je utjecaj tog ambijenata na biologiju sjemena. Pokusi, u sklopu programa NASA, odnosili su se na očuvanje, klijavost, metabolizam, orijentaciju i proizvodnju sjemena. Svemirske letjelice s posadom kretale su se na visini od 192 do 576 km od površine zemlje. Na toj visini gravitacija još iznosi oko 90 % od svoje snage, ali se letjelica koja kruži oko zemlje nalazi u stanju slobodnog pada, te u njenoj unutrašnjosti vlada mikrogravitacija. Ova mikrogravitacija stvara oko sjemenke zonu stajaćeg, tekućeg i plinovitog sloja, te da bi se sjemenke razvile, potrebna je savršena ventilacija radi osiguranja sinteze ugljikohidrata potrebnih za razvoj embrija. Zbog nepostojeće gravitacije, korijen u početku raste u smjeru orijentacije koju je imao u stanju embrija, a zatim u slučajnom smjeru. Težina suhe sjemenke pro izvedene u svemiru je niža u donosu na uzorak uzgojen na zemlji, a rezervne supstance su promijenjene. Očuvanje sjemenki tijekom svemirskog leta ovisi o kisiku i vlažnosti koje nepovoljno djeluju na njihovu vitalnost. Tijekom 1971. g. 500 sjemenki javora, bora, jele i sekvoje bili su u orbiti oko mjeseca na Apollu 14 u du- žem razdoblju. Nakon toga su na zemlji proklijali i posađeni su na 34 lokacije u SAD-u. Nazvani su “mjesečeva stabla”. Danas, 30 godina poslije, ta su stabla u potpunosti jednaka onima koja potječu od kontrolnog sjemena na zemlji. Važnost ovih pokusa je velika, jer sjeme ima ključnu ulogu u specifičnim uvjetima boravka ljudskih bića u svemiru i predviđena su naknadna istraživanja ovog utjecaja mikrogravitacije na biologiju sjemena. Jedno do mjesečevih stabala posađeno prije 30 g. Giacomo G r a s s i : Zašto stabla ne dodiruju nebo? Mnoge stare kulture, kao npr. Kelti i Indiosi zamišljali su da su stabla stupovi neba, te da istovremeno pripadaju svijetu neba i zemlje. Svatko tko je hodao šumom sekvoje mora osjećati divljenje i poštovanje zbog čudesnog uzdizanja stabala prema nebu. No, ipak stabla ne dopiru do neba, već se zaustavljaju prije, što pred nas postavlja pitanje: zašto? O uzrocima zašto stabla ne rastu dalje postoje mnoge hipoteze, koje se uglavnom zasnivaju na mehaničkim i hidrauličkim ograničenjima. Sve bi ostalo na pretpostavkama da nedavna istraživanja objavljena u časopisu “Nature” (K o c h i dr. |