DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 130 <-- 130 --> PDF |
IN MEMORIAM ŽARKO VRDOLJAK, dipl. ing. šum. (22. svibnja 1924. – 20. siječnja 2004.) Smrt je neumoljiva. Smrt bilo kojega čovjeka rastužuje, a pogotovo smrt onih koji su tijekom života svojim radom i pregalaštvom doprinijeli napretku i razvoju sredini u kojoj su živjeli. Upravo takav čovjek bio je gospodin dipl. ing. Žarko Vr d o l j a k . Ugasio se život velikog šumarskog stručnjaka, velikog erudite, čovjeka s iskustvom, koje je nesebično svoje znanje prenosio na mlađe kolege. Žarko Vrdoljak, dipl. ing. rođen je u Velikoj Gorici 22. svibnja 1924. godine. Osnovnu školu završio je u Splitu 1934., a Državnu klasičnu gimnaziju 1942. godine. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1948.–1949. na Šumarskom odsjeku, a diplomirao je 2. ožujka 1950. godine. Iste godine zaposlio se u Saveznom institutu za pošumljavanje i melioraciju krša Split, kao asistent (do 1951. godine), a kada je ovaj Institut ukinut i poslove preuzeo Institut za eksperimentalno šumarstvo JAZU u Zagrebu, nastavlja započete poslove u Šumsko-pokusnoj stanici u Splitu, najprije kao asistent, a od 1956. godine kao stručni suradnik. Od 1957. godine radio je u Institutu za šumarska i lovna istraživanja Hrvatske – Zagreb, Pokusna stanica Split, kao stručni suradnik, a 1961. godine izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Iste godine prelazi na mjesto direktora u Šumarsku školu za krš u Splitu. Od 1963. godine radio je u Ministarstvu poljoprivrede Republike Alžir, Direkcija šuma, kao tehnički savjetnik. Godine 1966. šumarski je inspektor NO Kotara Split. Od 1967. godine bio je direktor Šumskog gospodarstva Split, a od 1975. do umirovljenja 1980. godine radio je u Privrednoj komori za Dalmaciju u Splitu, kao savjetnik za šumarstvo i drvnu industriju. Kroz društveni rad zalagao se za unaprjeđenje šumarstva na kršu, posebno Dalmaciji. Poticao je, organizirao i sudjelovao u akcijama za sustavno rješenje položaja šumarstva, podizanje razine stručnog rada u operativi i znanstvene obrade problematike krša. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Posebno je značajno njegovo sudjelovanje na Kongresu komisije FAO za šumarstvo Mediterana. Bio je na praksi u Italiji. Objavio je 30 znanstvenih i stručnih radova i izradio 20 elaborata, programa i projekata. Bio je član Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore SRH i Privredne komore SFRJ od 1969. do 1973. godine; predsjednik Grupacije za šumarstvo Privredne komore za Dalmaciju od 1969. do 1975. godine, predsjednik Šumarskog društva Dalmacije 1980 1983. i počasni član Saveza ITŠIDI Hrvatske, 1976. ]lan je Hrvatskoga šumarskog društva. Primio je zlatnu plaketu i povelju Saveza ITŠIDI Hrvatske 1976. godine i priznanje Hrvatskoga šumarskog društva za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke 1997. godine. Značajan dio svog radnog vijeka Žarko Vrdoljak, dipl. ing. šum. proveo je u istraživačkoj djelatnosti, ali valja naglasiti i važnost njegovog djelovanja u operativi. Stručni i znanstveno-istraživački rad ing. Vrdoljaka odvijao se u nekoliko smjerova, od kojih navodimo: – istraživanje o regresiji i progresiji šumarske vegetacije i tala na kršu (s grupom autora); – istraživanje uvjeta nužnih da se devastirane krške površine pokriju šumskom vegetacijom; – istraživanje izbora šumskih vrsta pri pošumljavanju krša i metode pošumljavanja; – istraživanje utjecaja tipa kontejnera na kvalitetu sadnog materijala; – istraživanje mogućnosti introdukcije ekonomski vrijednijih vrsta na krškom područje; – istraživanje najpovoljnije organizacije prostora u šumarskom smislu glede uloge šume u životu čovjeka. Cijeli svoj radni vijek ing. Vrdoljak posvetio je šumarstvu mediteranskog krškog područja. Njegov znanstveni i stručni rad u tom području obiman je i značajan za šumarsku teoretsku i praktičnu stručnu javnost, njegovo ime ostat će trajno zabilježeno u povijesti šumarske znanosti i struke kao |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 131 <-- 131 --> PDF |
ime aktivnog, uglednog i cijenjeorganizirane službe radili na podru-Smrt inženjera Vrdoljaka prednog šumskog stručnjaka. Iza njega čju Dalmacije (od vremena Austrostavlja za šumarsku struku na kršu ostalo je bezbroj znanstvenih i ugarske na ovamo). Ovi podaci bili gubitak izuzetnog stručnjaka, a dalstručnih radova, nažalost još mnobi ustvari prvi korak u okviru šire matinskim šumarima, u doprinos go njih nedovršenih. Velik broj razamisli izrade povijesti šumarstva na unaprjeđenju struke, ostat će u dova inženjera Vrdoljaka posebno Dalmacije, a što je predviđeno protrajnoj uspomeni po svojim izuzetje prezentiran u sklopu programa i gramom rada našeg Društva. nim ljudskim osobinama: poštenju, studija, a predstavlja neprocjenjivu skromnosti i altruizmu. Ljudi poput Svojim neumornim radom zadustručnu pomoć šumarskoj praksi njega su toliko rijetki, da je njihov žio je struku i znanost Hrvatske, na pri rješavanju problematike šumar- odlazak još bolniji i teži. čemu mu Hrvatsko šumarsko dru stva na kršu. štvo i djelatnici Hrvatskih šuma, Hvala ti za trenutke tvojega pri Tijekom četrdeset godina ing. Uprave šuma Split i Odjela za šu-jateljstva dragi Žarko. Vrdoljak surađuje u nizu časopisa, marstvo Instituta za jadranske kulHvala ti za sve lijepo što si nam a za Šumarsku enciklopediju (I izture i melioraciju krša, izražavaju kroz ove godine pružao. danje 1959-1963) obradio je više veliku zahvalnost. Možemo o njemu Bio si veliki šumarski znalac i natuknica o biljnim vrstama. s ponosom reći da je bio više nego čovjek, svi smo te voljeli i pošto- Bez obzira na fizičke teškoće uzuspješan znanstvenik i stručnjak, vali. rokovane lošim zdravljem, Žarko se vodeći šumar Dalmacije, koji će Tvojoj djeci, sinovima Draženu nije dao. Bio je i aktivan član u na-trajno ostati u našem sjećanju. Ostat i Zlatku, njihovim obiteljima i svi šem ogranku HŠD-a. Radio je na će u sjećanjima svima nama koji ma koji su te iskreno voljeli, naša prikupljanju podataka o šumarskim smo surađivali s njim, crpili njegova iskrena sućut. inženjerima i tehničarima koji su od znanja te se spoznajno i stručno bo početka djelovanja šumarstva kao gatili njegovim iskustvima. Dr. sc. Vlado Topić Popis radova (prema podacima autora) Krš i njegovo zašumljavanje. Spomenica P.D. “Mosor”, Kazurarija, s. 724, Kelreuterija, s. 725, Dunja, s. Split, 1952. 315–316, Dunja japanska, s. 316; Eukalipti – mogućnost njihovog uzgoja i potrebe u našoj ]lanci (jedinice) u tomu II. Šum. enciklopedije, Zagreb brodogradnji. 1963.: Lidambar, s. 74–75, Pistacija, s. 254–255, PuMornarički glasnik, Split, 3/1954., s. 329–333. calina, s. 348, žuka, s. 759–760. Nekoliko napomena za uzgoj rašeljke. ŠL 7/1954., s. O cedrovima i njihovoj važnosti za podizanje vrijednosti de 333–336. gradiranih šuma i pošumljavanje u području Submediterana. Obavijesti Instituta za šum. i lovna istraž., Istraživanje o regresiji i progresiji šumske vegetacije i tala Zagreb, 7/1959. na kršu, (s grupom autora). Anali za eksperimentalno šumarstvo JAZU, Zagreb, Vol. I/1955., s. 11–145. O dosadašnjim pokusima sa eukaliptima i osvrt na mogućnost njihovog uzgoja u Jugoslaviji. Ibid. Zagreb, Primjena fotogrametrije kod kartiranja šumske vegetacije, 8/1959., s. 15–28. (s D. Jedlowskim). Hidrografski godišnjak Split, 1955., s. 145–152. Rôle et importance des forets a feuilles et des broussailles pour l´alimentation du bétail dans la région karstique O nastojanjima dr. A. Lenarda za podizanje kultura eukalip yugoslave. FAO – Rome, 1962., s. 5. ta. Beograd, Šumarstvo 1–2/1956., s. 65–68. Botanique forestiere et écologie forestiere (Cours). O mogućnosti uzgoja eukalipta u našem primorju. ŠL 5–6, Ministere de l´agriculture, Alger, 1955. s. 1–115. 1956., s. 143–153. Šumarstvo Dalmacije u periodu od 1945. do 1965.g., (s D. Istraživanje o utjecaju dubine sjetve i zasjenjivanja na nica- Jedlowskim). ŠL 11–12/1965., s. 3. nje sjemena sadnica crnog i bijelog graba. Anali za eksperimentalno šumarstvo JAZU, Zagreb, Vo l II Pokretanje aktivnosti za ozelenjavanje, zaštitu i unapređenje 1957., s. 261–275. šuma u turističkom području Dalmacije, Privreda Dalmacije, Split, 6/1967., s. 12–17. Prilog poznavanja tehnike pošumljavanja srednjodalmatinske kamenjare. Anali za eksperimentalno šumarstvo Istraživanje o uzgoju sadnica košćele i rašeljke, ŠL 5–6/1967., JAZU, Zagreb, Vo l I 1955., s. 501–505. s. 232–243. Šumarstvo Dalmacije – prirodni i ekonomsko socijalni Šumski požari u godini 1971. Ibid, 9–10/1971., s. 21–25. uvjeti. Zbornik DIT, Split, 1958. Ekološka i biološka istraživanja za alepski i primorski bor na Dendrološki članci (jedinice), u I. tomu, Šum. enciklopedije, području Dalmacije (s D. Jedlowskim i Š. Meštrovi- Zagreb 1959.: Eukalipt, s. 368–370., Fumana, s. 401., ćem), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Kadulja, s. 706., Kalitris, s. 710, Kalmija, s. 713–714, Split, 1973., s. 1–4. |