DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Dostignuća šumarstva u Dalmaciji u prošlosti i sadašnjosti. Referat na Simpoziju o ekološkoj valorizaciji primorskoga krša, Split, 18–20. listopada 1976., s. 29. Bolji dani za šume na kršu, ŠL 8–9/1977., s. 394–403. Privredni značaj podizanja nasada topola, Privreda Dalmacije, Split, 12/1978., s. 32–34. Informacija o problemima šumarstva kraškog područja Hrvatske s prijedlogom njihovog riješenja, ŠL 7–10, 1975., s. 236–243. Suvremena kretanja u šumarstvu i preradi drva u Dalmaciji, ŠL 9–10, 1980., s. 437–444. Prilog poznavanju šumske vegetacije Biokova. Acta Biokovica, Makarska 1983. vol. II, s. 247–282. Korištenje degradiranih šumskih površina na kršu za potrebe stočarstva, (s V. Topićem), ŠL 1–2, 1990., s. 71–85. Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje stanje i smjernice za budući tretman, Š.L. 7–8, 1996., s. 307–318. Plan kompleksne melioracije područja rijeke Krke (s P. Zianijem i D. Jedlowskim), Institut za šumarska i lovna istraživanja, 1959. Plan kompleksne melioracije područja Muća (s D. Jedlowskim), Šumarsko gospodarstvo Split, 1960. Šumarstvo, hortikultura, lovstvo i ribarstvo u odnosu na raz voj turizma – sa posebnim osvrtom na problem ka drova, Privredna komora kotara Split, 1963. Pépiniere d´Attatba – amenagement, Alger 1964. Amenagement de la pëpiniere de Bou-Roumi, Alger 1964. Amenagement de la pépiniere d´Ain-Sultan, Alger 1964. Amenagement de la pépiniere de Bordj-Menaiel, Alger 1964. Mehiaddine – amenagement en zone de verdure, Alger 1964. Prijedlog za organizaciju šumarstva u Dalmaciji (elaborat), Split, 1966. Uređajna osnova za park šumu Marjan (s D. Klepcem, D. Jedlowskim i Š. Meštrovićem), Šumarski fakultet Za- BOŽIDAR BAČAK, (14. prosinca 1930. g. - Uvijek iznenadna, uvijek prerana neumitna smrt, uzela je iz obiteljskog doma, rodbinskog stabla, iz naše šumarske obitelji, iz susjedstva u ulici, u vinogradu, … u 74. godini života, vjernog supruga, brižnog oca, obazrivog punca, i iznad svega dobroga djeda. Uvijek iznenadna i prerana, … uzela je na drugi svijet s ovog kratkotrajnoga i mnogima teškog ovozemaljskog života, nenametljivog susjeda i prijatelja, običnog i samozatajnog čovjeka, lovca, .... šumara. Kao skromnog obiteljskog čovjeka, kolegu Božidara Bačak a greb – Zavod za šumarska istraživanja, 1970. Program radova i mjera potrebnih za najnužniji obim održavanja, zaštite i unapređenja šuma na području Dalmacije, Privredna komora Dalmacije, 1976. Informacija o stanju i problemima drvoprerađivačke djelatnosti, Privredna komora Dalmacije, 1977. Zajednički kriteriji za izradu programa za gospodarenje šu- mama na užim područjima krša, Poslovna zajednica šumarstva Dalmacije, 1979. Upute za izradu programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima užih područja krša, Poslovna zajednica šumarstva Dalmacije, 1980. Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima dubrovačkog užeg područja krša (s V. Topićem), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 1980. Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima benkovačkog užeg područja krša (s V. Topićem), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 1981. Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima makarskog užeg područja krša (s V. Topićem), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 1982. Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša (s V. Topićem), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 1983. Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima vrgoračkog užeg područja krša (s V. Topićem), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 1984. Osnova gospodarenja za područje posebne namjene park šume Marjan, Odjel za zaštitu prirode i prirodne baštine Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb 1990. (poglavlje Smjernice za obnovu, transformaciju i njegu). Projekt uređenja rasadnika Šumarije Sinj, (s V. Topićem). 1993. - dipl. ing. šum. 10. lipnja 2004. g.) pamtit će svi rođaci, susjedi i prijatelji, a iznad svega, dok žive, njegov voljeni Davor, njegova supruga Jovanka, kćerka Gordana i zet Darko. Kao šumara pamtiti će ga njego ve kolege šumari, inženjeri, lugari, lovočuvari, koji su s njim proveli dio radnog vijeka po šumama šumskim radilištima Kalnika, Ko lačke, Križevačkih i Vrbovečkih prigorskih šuma, Kosturača, Buk Drobne, Bilogore, ]esme, Žabljač kog i Bolčanskog luga. Pamtit će ga kao vrijednog i odgovornog sa vjesnog radnog čovjeka i rukovodi |