DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 UDK 630* 307 + 120 (001) EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODRŽAVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU ECOLOGICAL ASPECT OF MAINTENANCE OF FORESTRY MECHANISATION Ivan MARTINIĆ1, Mario ŠPORČIĆ2 SAŽETAK: U članku se izvješćuje o nalazima na temelju upitnika o zbrinjavanju opasnog otpada u 13 radnih jedinica, koje sa 367 mehaniziranih sredstava obavljaju sječu, izradu i transport drva te grade šumske prometnice u državnim šumama Republike Hrvatske, i istu održavaju u vlastitim servisnim radionicama. Za svaku radnu jedinicu skupljeni su podaci o broju zaposlenih i broju mehaniziranih sredstava rada, količinama i vrstama opasnog otpada pri održavanju, ispunjavanju obveza iz Zakona o otpadu te o općim pitanjima zbrinjavanja optada i zaštite okoliša. Matematičkom obradom podataka i interpretacijom nalaza došlo se do zaključaka o najvažnijim gledištima postupanja s opasnim otpadom. Provedba upitnika i iz njega proizašli rezultati smatraju se bitnim u nastojanju uspostave cjelovitoga sustava gospodarenja s otpadom u šumarstvu. Ključne riječi: šumarstvo, opasni otpad, šumski strojevi, zaštita okoliša 1. UVOD – Introduction S ekološkog se gledišta uporaba mehanizacije prišumskim radovima drži jednim od najvažnijih pritisakana šumske ekosustave. Ti se pritisci ogledaju kaoizravne i neizravne štete i poremećaji svojstava glavnihsastavnica šuma: tla, vode, vegetacije, šumske faune idr. Na udovoljavanje visokim ekološkim standardimapri izvođenju šumskih radova danas podjednakoobvezuju prihvaćeni međunarodni sporazumi u području očuvanja biološke raznovrsnosti i zaštiti okoliša, alii strateški dokumenti šumarstva RH te načela certifikacije šuma. I dok se pitanjima ekoloških učinaka mehanizacijepri izvođenju šumskih radova bavilo više autora (To m a n i ć i dr., M a r t i n i ć , S a b o , K r p a n i dr.), problematika ekoloških standarda pri održavanju mnogobrojne šumarske mehanizacije u Hrvatskoj, do sada nije bila predmetom stručnih rasprava ili istraživanja. To je bio razlog da se u okviru znanstveno-istraživačkog zadatka Usvajanje strategije ‘ekološke obzirnosti’ pri uporabi šumske mehanizacije1, u kojemu se istražuje ekološko gledište planiranja i izvođenja šumskih radova, posebna pozornost usmjeri na zbrinjavanje opasnog otpada, a potom i uspostavu cjelovitoga sustava gospodarenja otpadom pri održavanju šumske mehanizacije u servisnim radionicama, koje djeluju u okviru poduzeća za gospodarenje državnim šumama. 2. ŠUMSKA MEHANIZACIJA I ZBRINJAVANJE OTPADA Forest mechanisation and waste disposal Prema Zakonu o šumama “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb (u daljnjem tekstu HŠ) gospodare državnim šu- mama u Republici Hrvatskoj. Za sječu, izradu, privla- Izv. prof. dr. sc., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska c. 25, Zagreb, e: ivan.martinicŽsumfak.hr Mr. sc. asistent, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska c. 25, Zagreb, e: sporcicŽsumfak.hr čenje i prijevoz drva te za gradnju šumskih prometnica HŠ se u značajnoj mjeri oslanjaju na vlastite kapacitete, organizirane u 13 radnih jedinica mehanizacije 1 Zadatak je dio znanstveno-istraživačkog programa koji za razdoblje 2001-2005. zajednički provode Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj istog je dr. sc. Ivan Martinić, izv. sveuč. profesor u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva Šumarskog fakulteta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I. Martinić, M. Šporčić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODRŽAVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 (u daljnjem tekstu RJM) u okviru samih HŠ. Prema podacima za 2002. godinu HŠ su svojim kapacitetima obavile 57 % privlačenja drva i 29 % prijevoza drva. Ostali dio poslova obavile su poduzetničke firme izvan HŠ. Sve RJM svoja mehanizirana sredstva održavaju u vlastitim servisnim radionicama. Posebno su značajne okolnosti u odnosu šumska mehanizacija – okoliš nastupile od 1. siječnja 2004. stupanjem na snagu Zakona o otpadu (NN 151/03)2 koji je sve djelatnosti obvezao na propisno zbrinjavanje opasnog3 i drugog otpada, te su sve RJM HŠ bile dužne ubrzano uskladiti zbrinjavanje svih vrsta otpada sa zakonom. Za ljudsko zdravlje i okoliš posebno je štetan opasni otpad. Procjenjuje se (M i l a n o v i ć i dr., 2002) da u Republici Hrvatskoj nastaje oko 200.000 tona ili 45 kg po stanovniku opasnog otpada godišnje. Zakon propisuje značajan broj i opseg obveza vezanih za gospodarenje, postupanje i zbrinjavanje opasnog otpada. Provođenje tih propisa izravno kontroliraju ovlaštene državne ustanove i inspekcije. Ekološke su posljedice neodgovornog i neprimjerenog zbrinjavanja opasnog otpada gotovo nesagledive. Brojni su dokazi teških zagađenja voda, tla i zraka nekontrolirano odbačenim automobilskim otpadom. U vozilima (kamioni, traktori, forvarderi, buldozeri i dr.) te strojnim uređajima koji se koriste u šumarstvu nalazi se niz opasnih tvari: motorna i hidraulična ulja, antifriz, rashladne tekućine, akumulator, katalizator, plin iz klima uređaja, uljni filtri, teški metali i dr., koji pri neodgovornom odbacivanju u prirodu uzrokuju teška oštećenja okoliša i ugrožavaju zdravlje ljudi. I sami konstrukcijski dijelovi vozila (karoserije, nadogradnje, podvozja i dr.) predstavljaju opasan otpad u slučajevima kada od njih nisu izdvojene neke od prije navedenih tzv. problematičnih tvari ili elektronički sklopovi. Motorna ulja i uljni filtri moraju se zbrinjavati kao opasne tvari. Poznata je tvrdnja da 1 litra motornog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode. Motorna ulja mogu sadržavati različite dodatke (aditive) koji su osobito opasni za okoliš. Autogume su automobilski otpad koji zahtijeva posebnu pozornost. U prirodu odbačena autoguma raz građuje se 100 i više godina. Na skupljalištima i privremenim odlagalištima autogume zauzimaju veliki prostor. Otpadna autoguma, uz ispravno odvojeno prikupljanje, može se materijalno i energijski potpuno reciklirati. S tim ciljem u razvijenim je država izričito zabranjeno odlaganje autoguma. Slika 1. Detalj iz radionice za održavanje šumske mehanizacije u Gospiću (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Gospić – RJ Građevinarstvo i prijevoz Gospić) Figure 1 A detail from the repair shop for the maintenance of for est mechanisation in Gospić (Foto: M. Tomašić) Otpadna i stara vozila te strojni sklopovi nisu komunalni otpad koji će preuzeti komunalna tvrtka. Taj se problem pokušava riješiti na različite načine, od kojih se ekološki najprihvatljivijim drži predaja starih vozila i dijelova u tvrtke koje ih rastavljaju i iskorištavaju pojedine dijelove. Postoje i postrojenja za reciklažu neiskoristivih olupina. Akumulatori i baterije mogu sadržavati teške metale koji izravno ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Teški metali povećavaju rizik od kancerogenih oboljenja. Sredstva protiv smrzavanja (antifriz) koriste se u velikim količinama, pri čemu se često zaboravlja da njihovo izlijevanje u kanalizaciju ili prirodne vodotoke uzrokuje ozbiljna zagađenja. 3. UPITNIK O ZBRINJAVANJU OPASNOG OTPADA Questionnaire on hazardous waste disposal S namjerom da se utvrde okvirne količine opasnog njihove informiranosti i utvrdi stanje započetih aktivotpada u RJM koje djeluju u okviru HŠ, definira razina nosti usklađivanja s Zakonom o otpadu tijekom 2004. i Potkraj studenog 2004. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uputilo je u zakonsku proceduru novi prijedlog Zakona o otpadu, bez bitnih promjena u dijelu koji je predmet bavljenja ovoga članka. 3 Opasnim se otpadom u smislu predmetnog zakona smatra svaki otpad koji sadrži neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad, ako imaju neko od svojstava opasnog otpada. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I. Martinić, M. Šporčić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODRŽAVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 godine, proveden je Upitnik o zbrinjavanju opasnog RJM u HŠ. Pregled kapaciteta prikazan je u tablici 1, otpada u RJM. Upitnikom je obuhvaćeno svih 13 kolone 2 i 3. Tablica 1. Pregled RJ mehanizacije prema sjedištu s osnovnim podacima Table 1 Overview of OU mechanisation at different locations with basic data 4. METODA RADA – Work method Upitnik kojim su prikupljeni podaci o zbrinjavanju RJM. Skupljanje podataka obavljeno je tijekom rujna i opasnog otpada u RJM kreiran je u Zavodu za organiza- listopada 2004. Po svršetku skupljanja podataka upitciju i ekonomiku šumarstva Šumarskog fakulteta. U de- nike su ovjerile odgovorne osobe RJM i isti su dostavfiniranju vrste podataka koji će se obuhvatiti upitnikom ljeni na Šumarski fakultet gdje su i obrađeni. konzultirani su stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša, Obrada je obuhvatila razvrstavanje podataka, mateprostornog uređenja i graditeljstva RH. Prije upućivanja matički izračun odnosa relevantnih pokazatelja i grafiupitnika u RJM, voditelj zadatka je i telefonski obraz- čku vizualizaciju rezultata. ložio njegove najvažnije detalje odgovornim osobama 5. REZULTATI – Results 5.1. Količine i sadržaj opasnog otpada Volume and content of hazardous waste Šumarstvo ne spada u djelatnosti u kojima je poseb- i hidrauličkih ulja. Ti su odnosi na razini pojedine RJM no naglašeno stvaranje otpada. Kao takvo ono nije ni grafički prikazani na slikama 1–3. Uočljive razlike posebno izdvojeno u pravilniku o vrstama otpada RH objašnjavaju se različitom strukturom (npr. neke RJM koji utvrđuje djelatnosti kod kojih nastaje otpad, već su održavaju i značajan broj osobnih vozila za potrebe pojedini dijelovi šumarske djelatnosti uključeni u poje- opće šumarske službe), vrstama i/ili tehničkim stanjem dine od 20 glavnih skupina djelatnosti. (broj godina u uporabi, ispravnost i dr.) mehanizacije u To potvrđuju i utvrđene količine otpada (tablica 1, pojedinoj RJM. Dio razlika uzrokovan je i načinom |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 Slika 1. Odnos brojnosti mehaniziranih sredstava i kohčina otpadnih guma Figure 1 Number of mechanised means versus quantity of waste tyres Slika 2. Odnos brojnosti mehaniziranih sredstava i količina krutog otpada Figure 2 Number of mechanised means versus quantity of solid waste |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 25 <-- 25 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 Slika 3. Odnos brojnosti mehaniziranih sredstava i količina istrošenog/otpadnog ulja Figure 3 Number of mechanised means versus quantity of used/waste oil 5.2. Razina spoznaje o općim pitanjima zbrinjavanja otpada Awareness of general issues related to waste disposal U grupi ‘Opća pitanja zaštite okoliša’ ;ak je 12 od 13 fizikalnih i kemijskih svojstava otpada. Svi se nalazi veodgovornih osoba RJM (92,3 %) odgovorilo da trenutno zani za ovu grupu pitanja nalaze u tablici 2. nema nezbrinute veće koli;ine opasnog otpada pri ;emu Da je i šumarska djelatnost predmet pozornosti insje ‘veće’ bilo definirano većim od trećine godišnjih pekcije zaštite okoliša, pokazuje podatak da je 10 od 13 koli;ina (slika 4). Ovakav nalaz ukazuje na vrlo odgovRJM ista kontrolirala po pitanju zbrinjavanja otpada. oran odnos prema zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpada. Iako ;ak 84,6 % (11 od 13) odgovornih osoba RJM Oko polovica RJM (7 od 13) do sada je putem ovla-izjavljuje kako su dobro upoznati s obvezama iz Zakoštenih laboratorija provela zakonsku obvezu ispitivanja na o otpadu, 25 % njih nije sigurno plaćaju li kao proiz- Slika 4. Relativni odnos trenutno zbrinutih 92,3 % i nezbrinutih Slika 5. Relativni odnos odgovora o plaćanju naknade s pozicije 7,7 % količina opasnog otpada proizvođača opasnog otpada Figure 4 Relative relation between currently disposed 92.3 % and Figure 5 Relative relation of answers on payment of fees as a pro- undisposed 7.7 % guantities of hazardous waste ducer of hazardous waste (Yes 41.7 %; No 33.3 %; I have not information 25.0 %) 23 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 26 <-- 26 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXX1X (2005), 19-28 Tablica 2. Relativni udjeli odgovora na opća pitanja zbrinjavanja otpada Table 2 Relative shares of answers to general guestions related to waste disposal * RJM Ogulin: bez podataka -OU Ogulin: no data vođači opasnog otpada bilo kakvu naknadu. S druge strane 5 RJM plaća, a 4 ne plaća nikakvu naknadu takve vrste (slika 5). Zakon izričito propisuje da pravne i fizičke osobe koje svojom djelatnošću proizvode opasni otpad plaćaju naknadu, čiji se novčani iznosi propi suju posebnim zakonom. Kako je provedba ove odredbe uklju;ena u sustav komunalnog gospodarstva, moguće je zaklju;iti da se predmetna djelatnost u razli;itim dijelovima RH razli;ito tretira u smislu obveze plaćanja naknade radi proizvodnje opasnog otpada. 5.3. Odnos prema zakonskim obvezama Relation to legal requirements U grupi ‘Ispunjavanje obveza iz Zakona o otpadu’ samo je 5 od 11 odgovornih osoba odgovorilo da RJM ima, sukladno zakonskoj obvezi, Plan gospodarenja otpadom. U širem smislu ovaj nalaz upućuje na izostajanje stategije i politike sustavne skrbi za zaštitu okoliša na razini matične tvrtke (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb) te izostanak cjelovitog koncepta gospodarenja otpadom u većem broju RJM. Naime, zakon obvezuje svakog proizvođača otpada za kojega je izvjesno da će u kalendarskoj godini proizvesti više od 150 tona neopasnog otpada ili više od 200 kilograma opasnog otpada, na izradu Plana gospodarenja otpadom. Plan sadrži osobito podatke o (1) vrstama, količinama i mjestu nastanka otpada, (2) mjerama za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti, (3) načinu postupanja s nastalim otpadom (4) otpadu kojeg proizvo]a; sam privremeno skladišti, obra]uje, zbrinjava ili ga predaje pravnim ili fizi;kim osobama koje obavljaju djelatnosti postupanja s otpadom te (5) vlastitim gra]evinama za skladištenje, gra]evinama za obra]ivanje i gra]evinama za odlaganje otpada. Svi su nalazi iz grupe pitanja ‘Ispunjavanje obveza iz Zakona o otpadu’ u tablici 3. Glede na;ina zbrinjavanja otpada 10 RJM opasni otpad predaje ovlašenom skuplja;u; 1 RJM koristi zakonsku mogućnost privremenog skladištenja unutar poslovnog prostora, dok 2 RJM opasni otpad zbrinjavaju kombinacijom oba na;ina. Privremeno skladištenje u vlastitom prostoru koji mora zadovoljavati propisane tehni;ko-tehnološke uvjete dopušteno je najduĐe 12 mjeseci. Grafi;ki prikaz predmetnog nalaza prikazuje slika 6. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 27 <-- 27 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 Tablica 3. Relativni udjeli odgovora na pitanja o ispunjavanju zakonskih obveza Table 3 Relative shares of answers to the guestions on meeting legal reguirements I sve druge zakonske obveze RJM ispunjavaju u velikoj mjeri u potpunosti ili barem djelomično; prema nalazu iz Upitnika ni u jednom slučaju RJM ne ignoriraju obveze iz Zakona o otpadu. Najveći broj RJM (njih 9) ima odgovarajuće uređen prostor za privremeno skladištenje; 8 od 13 RJM u servisnim radionicama propisno (odvojeno) odlaže tzv. problematične tvari: istrošeno ulje, gume, akumulatore i dr. Zabrinjava- Slika 6. Relativni odnosi načina zbrinjavanja opasnog otpada Figure 6 Relative relation of the manner of hazardous waste dis posa 76.9 % -delivery to authorised coUector, 7.7 % temporary storage, 15.4 % -both |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 28 <-- 28 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 juće je da tek 7 od 13 (53,8 %) RJM vodi o;evidnike s skladištenja, obra]ivanja i odlaganja otpada. Grafi;ki podacima o vrsti, koli;ini, mjestu nastanka te na;inu prikaz spomenutih nalaza je na slici 7. Cl - Da li se u radionicama propisno odlagažu istrošeno ulje, gume, hidraulične cijevi i dr.? Are used oils, waste tyres, hydrauUc pipes, etc. properly disposed of in repair shops? C2 - Da li RJ sukladno zakonu vodi očevidnike s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka te načinu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada? Does the OU keep record, in compUance wUh the law, of data related to the type, quantity, place of production as well as manner of starage, treatment and disposal of waste? C3 - Da li RJ raspolaže prostorom za privremeno skladištenje opasnog otpada koji zadovoljava propise? Is the OU eguipped with a storage faciUty adeguate for temporary storage of hazardous waste in compUance with the legal reguirements? Slika 7. Relativni odnosi odgovora na pitanja o ispunjavanju najvažnjih obveza iz Zakona o otpadu Figure 7 Relative relation of answers to the guestions on meeting the reguirements of the Waste Disposal Act Tablica 4. Relativni udjeli odgovora na pitanja o ispunjavanju zakonskih obveza Table 4 Relative shares of answers to the guestions on meeting legal reguirements |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 29 <-- 29 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 5.4. Odnos prema okolišu kao elementu poslovne strategije Relation to the environment as an element of business strategy Putem posljednje grupe pitanja iz Upitnika nastojalo se dobiti odgovore na pitanja o povezanosti dnevne radne prakse i poslovne politike tvrtke glede zaštite okoliša. Na taj bi se na;in moglo zaklju;ivati o većoj ili manjoj razini sustavnog bavljenja zaštitom okoliša u svim podru;jima djelatnosti tvrtke. Nalaz po kojemu su tek u 4 od 13 RJM u pripremi rada sadrĐane i pisane upute vezane za zaštitu okoliša ponovno upućuje na izostanak sustavnog pristupa zaštiti okoliša. Sliku donekle popravlja još 5 RJM u kojima je zaštita okoliša, (naj; ešće mjere) djelomi;no integrirana u fazu pripreme rada. Najviše pak zabrinjava da 30,8 % ili 4 od 13 RJM nemaju u najvaĐnijoj pripremnoj fazi nikakve upute glede ekološke dimenzije dnevnog posla. MoĐda je najbolji pokazatelj neprihvatljivosti takvog stanja vidljiv kroz ;injenicu da su se tijekom 2004. godine u 4 od 13 RJM dogodili zna;ajni ekološki akcidenti, kao npr. nekontrolirano ispuštanje ulja, puknuće hidrauli;nih cijevi i sl. 6. ZAKLJUČCI - Conclusions Na osnovi analize nalaza iz upitnika o zbrinjavanju opasnog otpada koji je proveden u 13 radnih jedinica koje obavljaju sje;u, izradu i transport drva te grade šumske prometnice u drĐavnim šumama Republike Hrvatske utvrdilo se: u 4 od 13 RJM tijekom 2004. godine dogodili su se zna;ajni ekološki akcidenti, npr. nekontrolirano ispuštanje ulja, puknuće hidrauli;nih cijevi i sl. inspekcija zaštite okoliša obavila je nadzor zbrinjavanja otpada u 10 od 13 RJM, utvr]ene koli;ine otpada na godišnjoj razini iznose manje od 500 tona, što je manje od 0,25 % udjela u ukupnoj godišnjoj koli;ini opasnog otpada u RH. Po jednom mehaniziranom sredstvu rada prosje;no se godišnje odlaĐe 4,6 komada autoguma, 370 kg krutog otpada i 109 litara motornih i hidrauli;kih ulja. 12 od 13 RJM (92,3 %) trenutno nema nezbrinute veće koli;ine opasnog otpada, 8 od 13 RJM u servisnim radionicama odvojeno odlaĐe tzv. problemati;ne tvari: istrošeno ulje, gume, akumulatore i dr., 10 RJM opasni otpad predaje ovlašenom skuplja;u, 1 RJM privremeno odlaĐe otpad u vlastitom prostoru, 2 RJM opasni otpad zbrinjavaju kombinacijom oba na;ina, 9 RJM ima odgovarajuće ure]en prostor za privremeno skladištenje, 11 od 13 odgovornih osoba RJM izjavilo je da je dobro upoznato s obvezama iz Zakona o otpadu, samo 5 od 11 RJM ima, sukladno zakonskoj obvezi, izra]en Plan gospodarenja otpadom, 7 od 13 RJM je putem ovlaštenih laboratorija provelo ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, tek 7 od 13 (53,8 %) RJM vodi o;evidnike s podacima o vrsti, koli;ini, mjestu nastanka te na;inu skladištenja, obra]ivanja i odlaganja otpada, 5 RJM plaća, 4 RJM ne plaćaju, a njih 25 % nije sigurno plaćaju li kao proizvo]a;i opasnog otpada bilo kakvu posebnu naknadu, tek se u 4 od 13 RJM mjere zaštite okoliša sustavno integriraju u pripremnu fazu svakodnevnih djelatnosti; djelomi;mo su sadrĐane u 5 RJM, a nikako u 4 RJM, u širem smislu ovi nalazi upućuju na nepostojanje stategije i politike sustavne brige za zaštitu okoliša na razini mati;ne tvrtke (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb) te uo;ljiv izostanak cjelovitog koncepta gospodarenja otpadom u većem broju RJM, RJM su glede zbrinjavanja opasnog otpada razli;ito tretirane u pojedinim regijama RH u smislu svojih obveza glede plaćanja naknade radi proizvodnje opasnog otpada, rezultati upitnika jedno su od vaĐnih polazišta u izradi akcijskog plana za sustavno ure]enje zbrinjavanja opasnog otpada u šumarstvu. 7. DISKUSIJA –Discussion Suvremena rješenja za sve veće koli;ine, obujam i štetnost otpada obuhvaćaju sustav mjera i aktivnost iz tzv. cjelovitog sustava gospodarenja s otpadom. Najzna; ajnije se mjere odnose na: – nadzor tijeka otpada, od mjesta nastanka do mjesta kona;ne obrade, – izbjegavanje i smanjivanje otpada, – recikliranje i obnavljanje kroz ponovljenu uporabu za istu namjenu, – obradu te materijalno i energijsko iskorištenje otpada, – minimalno odlaganje obra]enog otpada. Kranji je cilj ovakvog koncepta potpuno napuštanje odlaganja otpada, odnosno uspostava bezdeponijskog koncepta. U kontekstu odrĐivog razvoja potrebno je da svaka tvrtka prihvati na;ela upravljanja okolišem, pri ;emu se upravljanje okolišem postavlja kao klju;na odredni |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 30 <-- 30 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 19-28 ca razvoja tvrtke. S gledišta gospodarenja otpadom tozna;i uspostavu politike, programa i prakse na na;in dase trajno skrbi za okoliš. Pritom je prvi od vaĐnih koraka onaj koji se odnosi na izobrazbu, trening i motiviranje zaposlenih za odgovorni odnos prema okolišu. S gledišta šumarske mehanizacije to svakako zna;ii razvijanje, konstruiranje i gradnju vozila i postrojenjas u;inkovitijom potrošnjom energije i materijala, ali ismanjivanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, uz sma njenje stvaranja otpada kao i njegovo sigurno i odgovorno odlaganje. Na kraju, sasvim sigurno i za šumarstvo vrijedi da podru;je gospodarenja otpadom nije suo;eno samo s tehni;kim, nego još više i s ljudskim problemom. Stoga je osnovni uvjet poboljšanja stanja osobna promjena svakog pojedinca. Ovim se upitnikom pokazalo da za;eci ekološke odgovornosti u hrvatskom šumarstvu pouzdano postoje. ZAHVALA Ovu studiju ne bi bilo moguće izraditi bez podatakai materijala koje su voditelju zadatka stavile na raspolaganje “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb. Na ovom immjestu na tome najsrda;nije zahvaljujemo. LITERATURA Auguštin, H., S. Dekanić, I. Martinić, S. Se v e r, (2000) : Okolišno neškodljive hidrauli;netekućine za šumarske strojeve – stanje i izglednost. Mehanizacija šumarstva, vol. 25, br. 1–2: 41–57. K r p a n , A.P.B., ]. I v a n o v i ; , S. P e t r e š , (1993): Fizi;ke štete na tlu pri privla;enju drva. Šumarski list, 117 (1–2): 23–32. M i l a n o v i ć , Z., S. R a d o v i ć , V. Vu ; i ć , (2002): Otpad nije smeće. Gospodarstvo i okoliš, Zagreb : Top-graf, Velika Gorica. M a r t i n i ć , I., S. D e k a n i ć , (2004): Vizija šumarstva2050. godine, skupno promišnjanje budućnostišumarstva eksperata FAO (1): Hrvatske šume, br. 94: 3–5, Zagreb. M a r t i n i ć , I., S. D e k a n i ć , (2004): Vizija šumarstva2050. godine, skupno promišnjanje budućnostišumarstva eksperata FAO (2): Hrvatske šume, br. 95: 14–15, Zagreb. M a r t i n i ć , I., S. D e k a n i ć , (2003): Certifikacija šuma – osnovne informacije za sastanak stru; nih voditelja NP / PP. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure]enja, str. 1–10, Zagreb. M a r t i n i ć , I., (2000): Koliko smo blizu ekološki pri Radi snaĐnog interesa i pomoći u provedbi Upitnika o zbrinjavanju opasnog otpada posebno se zahvaljujemo radnim svim RJM koje djeluju u okviru “Hrvatskih šuma” d.o.o. Zagreb. – References Šumarski list 124 (1–2): 3–13, Zagreb. M a r t i n i ć , I., (1991): Oštećivanje sastojina pri obaranju stabala, izradi i privla;enju drva. Šumarski list, 115, 1–2: 33–47. P o r š i n s k y, T., A.P.B. K r p a n , I. S t a n k i ć , (2004): Djelotvornost strojne sje;e i izrade u sastojinama tvrdih i mekih lista;a – 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sje;e u prirodnim sastojinama. Šumarski list 128 (11–12): 655–669. S a b o , A., (2000): Oštećivanje šuma kod privla;enje obloga drva traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastojinama razli;itog stupnja otvorenosti. Meh. šumar, vol. 25, (1–2): 9–27. Tomanić, S., V. Vondra, I. Martinić, (1989): Oštećivanje sastojina pri šumskih radovima. Meh. šumar., vol. 14, (3–4): 65–72. * Zakon o otpadu (NN 151/03), 2003, Zagreb * “Hrvatske šume” p.o. Zagreb: Poslovna izvješća 1998. do 2002., Zagreb. * Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03). * Pravilnik o temeljnim zahtjevima za traktore za poljoprivredu i šumarstvo (NN br. 75/01, 4/02). SUMMARJ: This paper presents the results of the guestionnaire on disposal ofhazardous waste in 13 operating units, which carry out felling, processing and transportation of wood and construction of forest roads in state-owned forests of the Republic of Croatia with the use of 367 mechanised machines, regularly maintained in their own repair-shops. Data have been collected for each operating unit on the number of employees and number of mechanised means of work, guantities and types of hazardous waste, compliance with the JVaste Disposal Act and general issues related to the disposal of waste and environmental protection. The conclusion on the key aspects of handling hazardous waste has been reached by mathematical data processing and interpretation of the results. The implementation of the guestionnaire and the obtained results are considered highly significant for the endeavours to establish a unigue waste management system. Key w o r ds: forestry hazardous waste, forest machines, environmental protection hvatljivoj uporabi mehanizacije u šumarstvu? |