DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 29 <-- 29 --> PDF |
I. Martinić, M. Špor;ić: EKOLOŠKO GLEDIŠTE ODR]AVANJA MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 19-28 5.4. Odnos prema okolišu kao elementu poslovne strategije Relation to the environment as an element of business strategy Putem posljednje grupe pitanja iz Upitnika nastojalo se dobiti odgovore na pitanja o povezanosti dnevne radne prakse i poslovne politike tvrtke glede zaštite okoliša. Na taj bi se na;in moglo zaklju;ivati o većoj ili manjoj razini sustavnog bavljenja zaštitom okoliša u svim podru;jima djelatnosti tvrtke. Nalaz po kojemu su tek u 4 od 13 RJM u pripremi rada sadrĐane i pisane upute vezane za zaštitu okoliša ponovno upućuje na izostanak sustavnog pristupa zaštiti okoliša. Sliku donekle popravlja još 5 RJM u kojima je zaštita okoliša, (naj; ešće mjere) djelomi;no integrirana u fazu pripreme rada. Najviše pak zabrinjava da 30,8 % ili 4 od 13 RJM nemaju u najvaĐnijoj pripremnoj fazi nikakve upute glede ekološke dimenzije dnevnog posla. MoĐda je najbolji pokazatelj neprihvatljivosti takvog stanja vidljiv kroz ;injenicu da su se tijekom 2004. godine u 4 od 13 RJM dogodili zna;ajni ekološki akcidenti, kao npr. nekontrolirano ispuštanje ulja, puknuće hidrauli;nih cijevi i sl. 6. ZAKLJUČCI - Conclusions Na osnovi analize nalaza iz upitnika o zbrinjavanju opasnog otpada koji je proveden u 13 radnih jedinica koje obavljaju sje;u, izradu i transport drva te grade šumske prometnice u drĐavnim šumama Republike Hrvatske utvrdilo se: u 4 od 13 RJM tijekom 2004. godine dogodili su se zna;ajni ekološki akcidenti, npr. nekontrolirano ispuštanje ulja, puknuće hidrauli;nih cijevi i sl. inspekcija zaštite okoliša obavila je nadzor zbrinjavanja otpada u 10 od 13 RJM, utvr]ene koli;ine otpada na godišnjoj razini iznose manje od 500 tona, što je manje od 0,25 % udjela u ukupnoj godišnjoj koli;ini opasnog otpada u RH. Po jednom mehaniziranom sredstvu rada prosje;no se godišnje odlaĐe 4,6 komada autoguma, 370 kg krutog otpada i 109 litara motornih i hidrauli;kih ulja. 12 od 13 RJM (92,3 %) trenutno nema nezbrinute veće koli;ine opasnog otpada, 8 od 13 RJM u servisnim radionicama odvojeno odlaĐe tzv. problemati;ne tvari: istrošeno ulje, gume, akumulatore i dr., 10 RJM opasni otpad predaje ovlašenom skuplja;u, 1 RJM privremeno odlaĐe otpad u vlastitom prostoru, 2 RJM opasni otpad zbrinjavaju kombinacijom oba na;ina, 9 RJM ima odgovarajuće ure]en prostor za privremeno skladištenje, 11 od 13 odgovornih osoba RJM izjavilo je da je dobro upoznato s obvezama iz Zakona o otpadu, samo 5 od 11 RJM ima, sukladno zakonskoj obvezi, izra]en Plan gospodarenja otpadom, 7 od 13 RJM je putem ovlaštenih laboratorija provelo ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, tek 7 od 13 (53,8 %) RJM vodi o;evidnike s podacima o vrsti, koli;ini, mjestu nastanka te na;inu skladištenja, obra]ivanja i odlaganja otpada, 5 RJM plaća, 4 RJM ne plaćaju, a njih 25 % nije sigurno plaćaju li kao proizvo]a;i opasnog otpada bilo kakvu posebnu naknadu, tek se u 4 od 13 RJM mjere zaštite okoliša sustavno integriraju u pripremnu fazu svakodnevnih djelatnosti; djelomi;mo su sadrĐane u 5 RJM, a nikako u 4 RJM, u širem smislu ovi nalazi upućuju na nepostojanje stategije i politike sustavne brige za zaštitu okoliša na razini mati;ne tvrtke (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb) te uo;ljiv izostanak cjelovitog koncepta gospodarenja otpadom u većem broju RJM, RJM su glede zbrinjavanja opasnog otpada razli;ito tretirane u pojedinim regijama RH u smislu svojih obveza glede plaćanja naknade radi proizvodnje opasnog otpada, rezultati upitnika jedno su od vaĐnih polazišta u izradi akcijskog plana za sustavno ure]enje zbrinjavanja opasnog otpada u šumarstvu. 7. DISKUSIJA –Discussion Suvremena rješenja za sve veće koli;ine, obujam i štetnost otpada obuhvaćaju sustav mjera i aktivnost iz tzv. cjelovitog sustava gospodarenja s otpadom. Najzna; ajnije se mjere odnose na: – nadzor tijeka otpada, od mjesta nastanka do mjesta kona;ne obrade, – izbjegavanje i smanjivanje otpada, – recikliranje i obnavljanje kroz ponovljenu uporabu za istu namjenu, – obradu te materijalno i energijsko iskorištenje otpada, – minimalno odlaganje obra]enog otpada. Kranji je cilj ovakvog koncepta potpuno napuštanje odlaganja otpada, odnosno uspostava bezdeponijskog koncepta. U kontekstu odrĐivog razvoja potrebno je da svaka tvrtka prihvati na;ela upravljanja okolišem, pri ;emu se upravljanje okolišem postavlja kao klju;na odredni |