DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 70 <-- 70 --> PDF |
D. Ballian: NOVI PRILOG POZNAVANJU OBI]NE JELE (Abies alba Mill.) S BIOKOVA šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 63-70 ZAKLJUČAK - Conclusion Uključivanjem suvremenih metoda istraživanja, ponajprije biokemijskih metoda, u potpunosti se isključuje utjecaj ekoloških čimbenika koji mogu dovesti do krivih zaključaka. Uz neke manjkavosti, ove metode znače revoluciju u taksonomiji i sistematici, kao i u samoj identifikaciji vrsta. Da bi se manjkavosti anulirale, u istraživanjima se kombinira više biokemijskih metoda. Mišljenje da na području Hrvatske postoji još jedna vrsta jele Abies pardei Gaussen, Abies biokovoensis Kušan., ili Abies croatica Lovrić, do kojega se došlo promatranjima na terenu te morfometrijskim analizama, nije potvrđeno molekularno genetičkom analizom populacija. Na temelju provedene analize, u ovom radu obična jela iz male populacije na Biokovu pripada isključivo LITERATURA B a l l i a n , D., 2003a: Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom izoenzima u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šum. list 127 (3–4): 135–151, Zagreb. B a l l i a n , D., 2003b: Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom cpDNA u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske; Šum. list, 127 (7–8): 347–357, Zagreb. B a l l i a n , D., D. K a j b a , (2003): Estimation of the isoenzyme genetic variability of the silver fir (Abies alba Mill.) from the area of Gorski Kotar (Croatia), 8. Kongres biologa Hrvatske, (Periodicum Biologorum – u tisku). Bergmann , F., 1991: Causes and Consequences of Species Specific Genetic Variation Patterns in European Forest Trees Species: Examples with Norway Spruce and Silver Fir. In: Müller- Starck, G., Ziehe, M. (ed.): Genetic Variation in European Population of Forest Trees. 67–78. J.D. Sauerländer’s Verlag, Frankfurt. Bergmann, F., J. Matschke, 1998: Genmarker ermöglichen Zertifizierung unterschiedlicher Rassen der Nordmannstanne aus Herkunftsgebieten des Kaukasus und der Türki (I), Baum- Zeitung 2: 59–62. B o r z a n , Ž., A. Ž. L o v r i ć , M. Rac, 1992: Hrvatski biljni endemi. U Đ. Rauš (ed.) Šume u Hrvatskoj: 231–232. Šumarski fakultet, Zagreb. D u c c i , F., 1991: Morphological variation in silver fir (Abies alba Mill.) seedings from provenances in central and southern Italy. Annali del ‘Instituto vrsti Abies alba. Ova populaciju osobita je po maloj heterozigotnosti, uz pojavu genetičkoga drifta, što daje poseban specifikum toj maloj sastojini, ali se isključuje pojava bilo kakve nove vrste jele u tom području. Na temelju ranije provedenih molekularno genetičkih istraživanja, može se izvesti zaključak da na genetičkoj razini ne postoje razlike koje bi se mogle pripisati razlikama između vrsta, nego da postoje samo razlike koje su uvjetovane klinalnom varijabilnošću, kao i razlike koje su uvjetovane različitim ekološkim prilikama. Razlike između ekotipova mogu se utvrditi pomoću izoenzimskih biljega, a pomoću mtDNK može se potvrdi pripadnost vrsti. – References Sperimentale per la Selvicoltura, publ. 1994, 22: 53–73. Dumolin-Lapegue, S., M. H. Pemonge, R. J. P e t i t , 1998: Association Between Chloroplast and Mitochondrial Lineages in Oaks; Molecular Biology and Evolution, 15 (10): 1321–1331. G i a n n i n i , R., L. P a r d u c c i , P. R o s s i , F. Vi l l a n i , 1994: Genetic structure and mating system of silver fir in the Campolino reserve (North Apennins, Italy), Jur. Genet. & Breed. 48: 335–338. G ö m ö r y, D., D. L o n g a u e r, S. L i e p e l t , D. B a l l i a n , R. B r u s , H. K r a i g h e r, V. I. P a r p a n , P. I. S t u p a r, L. P a u l e , B. Z i e g e n h a g e n , (2004): Variation patterns of mitochondrial DNA of Abies alba Mill. in suture zones of postglacial migration in Europe. Acta Societatis Botanicorum Poloniae, Vol. 73, No. 3: 203–206. Gregorius, H. R., H. H. Hattemer, F. Bergmann , 1984: Über Erreichtes und kaum Erreichbares bei der “Identifikation” forstlichen Vermehrungsguts; Bericht des Instituts für Forstgenetik und Forstpflanzenzüchtung der Georg-August-Universität Göttingen. K o n n e r t , M., A. F r a n k e , Y. S i m s e k , 1992: Genetische Untersuchungen an Tannenpopulationen aus der Türkei. Mitt. Ver. Forstl. Standortskunde u. Forstpflanzenzüchtung 36: 9–15. Konnert, M., F. Bergmann, 1995: The geographical distribution of genetic variation of silver fir (Abies alba, Pinaceae) in relation to a migration history. Plant systematics and Evolution, 196 (1–2): 19–30. |