DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 UDK 630* 114.2 + 425 UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE SALINISATION INFLUENCE ON VEGETATION AND FOREST SOILS OF ISLAND KORČULA Boris VRBEK1 SAŽETAK: Praćenjem je obuhvaćeno šumsko tlo na dvije plohe u zajednici alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis/Lasiel 1971) na otoku Korčuli. Od taložnih tvari analizirani su: Cl-, SO42-S, NH4+-N, NO3-N, Na+, K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje se obavljalo pomoću lijevaka površine otvora od 314 cm2, a količina padalina mjerila se plastičnim kišomjerom površine otvora 60 cm2. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6–9 komada svaki na plohi veličine 30 X 30 m. Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije postavljena su po tri lijevka i kišomjera. Za sakupljanje procjedne tekućine postavio se plastični protočni lizimetar u tlo na dubini od 10 cm (ispod površinskog horizonta). Lizimetar je sakupljao perkolat u tlu. Uzorkovanje se obavljalo nekoliko puta od lipnja do studenoga tijekom jedne godine. Prosječne količine tvari nađenih u kišomjerima pod zastorom krošanja i u lizimetrijskim vodama redovito su imale veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm3 ili kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije. Na obje plohe na otoku Korčuli prisutna je posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu s mora, te su nađene mnogo veće vrijednosti za klor i natrij u uzorcima ispod krošanja drveća te kod otopine tla iz lizimetrijskih uzoraka. Povećanje kalcija i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na povećani transport tih tvari kroz tlo te neprekidna alkalizacija tala. Šuma je ovdje odigrala ulogu filtracije u primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na iglice krošnje, a zatim se ispire u tlo. K l j u č n e r i j e č i : Zasoljavanje, šumsko tlo, alepski bor, lizimetri, depozicija UVOD Padaline na površinu tla dolaze kao otopina različi-oštro podijeljene, već postupno jedna kategorija prelatih plinova, soli i raznih tvari koje voda prikuplja i otazi u drugu. Svaka kategorija ima svoju ekološku važpa prolazeći kroz atmosferu. Prolazeći kroz tlo, voda nost. Otopinu tla (kompleks) tvore molekularne jediniulazi u reakcije s plinovitom i krutom fazom tla, obo-ce kao što su ioni. To je središnja grupa koja tvori blisgaćujući se dalje tvarima iz tla. U tlu, prema tomu, ke veze s ostalim atomima ili molekulama (chelati- i lipostoji otopina različitih koncentracija koja predstavgandi). Oko jedne polovice do dvije trećine volumena lja vrlo aktivnu i dinamičnu komponentu tla. Otopina tla građeno je od krute materije, a ostalo otpada na tetla glavni je nositelj hranjivih tvari koje su najlakše kuću fazu tla. Kroz cijeli profil (okomito i vodoravno) dostupne biljkama za njihov rast i razvoj. Postoji nekootopina tla pokazuje veliku varijabilnost, podliježe seliko kategorija tekuće faze u tlu, a čije granice nisu zonskim promjenama, a isto tako i mikrobiološkoj i ljudskoj aktivnosti. Normalna otopina tla sadrži 100200 različitih topivih kompleksa, mnogi od njih sadrže Dr. sc. Boris Vrbek, Šumarski institut, Jastrebarsko, odjel za ekologiju i uzgajanje šuma metalne katione i organske tvari. Lizimetrijska voda u e-mail: borisvŽsumins.hr ovom slučaju predstavlja otopinu tla koja je pod utje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 14 <-- 14 --> PDF |
B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 cajem gravitacije te prolazi kroz horizonte tla od površine do podzemnih voda, a to znači cijedna voda koja se u tlu slobodno kreće ovisno o propusnosti tla za vodu i nije vezana kapilarnim silama. Procjedna voda se kroz tlo kreće makroporama pod utjecajem sile teže. Važan je čimbenik procesa geneze ispiranja, dealkalizacije, acidifikacije, lesivaže, pseudooglejavanja itd. Kod protočnih lizimetara uslijed gravitacije (zovu se još i gravitacijski lizimetri) tekućina se cijedi kroz pro fil tla i sakuplja u posebne kadice ili lijevke koji mogu biti različitih površina. Pogodni su u uvjetima gdje se voda brže procjeđuje kroz tlo te u uvjetima visoke godišnje količine padalina. Gravitacijski lizimetri prikupljaju tekućinu iz otopine tla kada je u tlu zasićenje iznad poljskog vodnog kapaciteta. Takav lizimetar drenira sve makropore. On je vrlo pogodan za prikupljanje tekućine ispod humusnog horizonta. METODE ISTRAŽIVANJA Na prirodnom staništu šume hrasta crnike (Quercoilicis H-ić) na dvije pokusne plohe veličine 0,5 ha upredjelu Šaknja rat i Pupnat na otoku Korčuli (tablica1), istraživanja su obuhvatila analizu padalina i otopinetla u smislu utjecaja i posljedice zasoljavanja putem Tablica 1. Osnovni podaci istraživanih ploha Table 1 General data of research plots Broj Odjel Nadm. Nagib plohe Management visina u stup. Izloženost Plot Parent Soil type unit Sea level Inclination Axpositiont number material 100 36a 70 m 6 NW 106 18a 345 m 14 E Pokusne plohe opremljene su kišomjerima za mjerenje količine padalina te lijevcima (throughfall) za uzorkovanje tekućine (taloženje suhe i mokre depozicije). Površina otvora kišomjera iznosi 60 cm2, a površina otvora lijevka 314 cm2. Na svakoj se plohi postavljalo 6–9 plastičnih kišomjera i 6–9 plastičnih lijevaka ispod krošanja stabala, u slučajnom poretku (Slika 1). Slika1. Ploha br. 100 na području Šaknja rat na Korčuli s mjernim instrumantima Photo 1 Research plot No 100 in Šaknja rat area of Korčula island with measuring instruments zraka i taloženja na raslinstvo i na tlo. Pod alepskim borom javlju se mlađa stabla crnike te je prema sadašnjem stanju ovo zajednica alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis/Lasiel 1971) (R a u š i dr 1992.). Matični supstrat Tip tla Vapnenac Crvenica plitka Limestone Chromic Cambisol Dolomitizirani Smeđe tlo na vapnenac dolomit. vapnencu Dolomitic Calcaric Cambisol limestone Šumska zajednica Forest community Querco ilicis- Pinetum halepensis Querco ilicis- Pinetum halepensis Takav broj kišomjera i lijevaka potreban je kako bi se uzorak u ljetno vrijeme mogao sakupiti ako ima malo padalina, a kišomjeri ispod krošanja izmjerili prosječnu količinu padalina u šumskoj sastojini. Poznato je kako prokapavanje kroz krošnju drveća nije svugdje jednakog intenziteta, a kako bi se izbjegla velika varijabilnost treba veći broj mjernih instrumenata. Po 3 kišomjera i lijevka (bulk) postavljaju se i na kontrolnim mjestima izvan utjecaja vegetacije, tj. na otvorenome prostoru. Plastični lizimetri čine sustav za praćenje procjedne vode (perkolata) u tlu. Tekućina koja se procjeđuje kroz tlo sakuplja se na dnu u plastične posude u oblika pravokutnika (dimenzije 46.5 X 23.5 cm, s visinama stranica 10 cm) te odvodi u posudu ispod sakupljača (posuda od 25 do 30 l). Iz posude se kod uzorkovanja tekućina crpi posebnom crpkom i sprema u PVC bočice za analize. Površina sakupljača kod ovakvog tipa lizimetra iznosi 1093 cm2. Sakupljač je napunjen 96 % čistim kvarcnim pijeskom i zajedno s posebnim filterima odvaja perkolat od čestica tla. Lizimetri su postavljeni ispod površinskog horizonta na dubini od 10 cm. (Slika 2. i 3.). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 15 <-- 15 --> PDF |
B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 Slika 3. Shema malog plastičnog lizimetra Photo 3 Scheme of smal plastic zero tension lysimeter Metode lizimetrijske pedologije u istraživanjima šumskih ekosustava kod nas su primijenili Vr a n k o v i ć i dr. (1991) i Vrbek (1992, 1993, 2002). Ta su istraživanja potvrdila kako postoji unos tvari iz atmosfere u tekuću fazu tla (perkolat) naših šumskih ekosustava. Pomoću lizimetarske pedologije možemo ustanoviti kvalitetu i količinu perkolata u tlu. Prema L u t z i Slika 2. Crvenica s ugrađenim protočnim lizimetrom Photo 2 Chromic Cambisol with zero tension lysimeter C h a n d l e r (1962) prvi je lizimetre koji mjere tekućinu što prolazi kroz neporemećeno tlo upotrijebio Ebermaye r (1879). Nakon njega taj je način mjere Kod skeletnih tala i kod nagiba tla vodila se poseb nja perkolata u tlu primijenio J o f f e (1929). Značajna na briga pri zatrpavanju lizimetra. Pazilo se kako se ne su istraživanja na tom polju Š i l o v a (1955) i A n g e bi pomiješali genetski horizonti tla. U skeletnim tlima l o v a (1973). (tj. tlima koja sadrže veći postotak kamenja) naime, nije moguće iskopati horizontalni rov kako bi se kadi-Cijelo se tlo mora izvaditi iz pedološke jame, horica ugurala i pravilno namjestila. zont po horizont i isto tako ponovno po redu vratiti Tablica 2. Neke kemijske i fizikalna svojstva tala na području istraživanja Table 2 Some chemical and physical properties of soils on researched area Tip tla Soil type Horizont Layer CaCO3 pH u H2O pH u Mn-KCl P2O5 K2O mg/100 gr C % Ukup. N% Total N% % gline Clay % Tekstur. oznaka Texture Crvenica plitka Ploha 100, profil 31/97 Chromic cambisol Plot 100, profile 31/97 1 -3 4 10 10 20 2,54 1,68 27,89 6,1 7,7 7,7 6,1 7,6 6,6 3,02,81,4 31,6 22,4 16,7 20,52 1,45 1,40 0,78 0,15 0,12 26,8 58,7 Laka glina Easy clay Teška glina Heavy clay Smeđe tlo, pliko Ploha 106, profil 106/97 Calcaric Cambisol, shallow, Plot 106, profile 106/97 1 2 5 - 15 20 - 35 3,84 1,87 7,3 7,5 8,1 6,6 6,9 7,8 47,31,03,9 46,5 52,5 6,4 31,44 2,81 0,72 1,43 0,18 0,09 55,4 17,6 Teška glina Heavy clay Praš. Glin. ilovača natrag. Uzorci tekućine za analizu uzimaju se nakon Na plohi br 100 u Šaknja ratu utvrđena je crvenica stabiliziranja tla iznad lizimetra, tj. nakon 1–2 godine. plitka (Slika 2), a na plohi u Pupnatskoj luci na plohi br Na svakoj plohi se iskopao pedološki profil iz koje106 utvrđeno je smeđe tlo na dolomitiziranome vapga su se uzimali uzorci tla po genetskim horizontima. nencu. U tablici 2 prikazane su neke kemijske i fizikal |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 16 <-- 16 --> PDF |
B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 ne analize analiziranih pedoloških uzoraka tla iz pedoloških jama. Uzorkovanje tekućina obavljano je jednom u ljetnojesenskoj sezoni. Uzorci su uzimani u pripremljene PVC reagens bočice s dvostrukim poklopcem, te isti dan odaslani u laboratorij na analizu ili su zamrzavani do analize (Vr b e k 2002). Reakcija otopine i vodljivost mjereni su izravno na terenu, odmah nakon uzorkovanja. Kemijski sastav tekućina određivan je u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Određivali su se ioni - Cl , SO42--S, NO3--N, NH4+-N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+. Upotrebljene su analitičke metode koje su standardne ili uobičajene za određivanje malih količina tvari u vodama i padalinama: spektofotometrijskom (spektofotometar Perkin Elmer Lambda-l) su metodom određivani SO42- - ioni, NO3- - ioni, metodom inselektivnih elektroda (ORION – Microprocesor ionanalyser, model - 901) NH4+ -ion i Cl -ion, a metalni ioni (natrij i kalij – alkalni, kalcij i magnezij – zemnoalkalni) određivani su atomskom apsorpcijonom spektrofotometrijom (Atomski asp. spekt. Perkin Elmer, model 603). Na terenu su se mjerili pH i vodljivost u mS. Metode su opisane u WMO (1974), Standard Methods, (1975), M o h l e r i dr. (1975). RASPRAVA I REZULTATI Ova metoda praćenja unosa tvari u šumske ekosustave slična je u nekim segmentima s metodama opisanim u radovima L a f l a m e i dr. (1990), L i n d b e r g i dr. (1988), J o c h e i m (1985). Privremene prve kemijske analize procjedne tekućine (perkolata) i padalina koje se hvataju pod krošnjma stabala te na kontroli bez utjecaja vegetacije odnose se na jednogodišnje praćenje između mjeseca srpnja do studenog. Postoji povećan unos tvari iz atmosfere u šumski ekosustav na području otoka Korčule u predjelima Šakanj rat i Pupnat. U uzorcima tekućina sakupljenih u navedenom razdoblju određivali su se taložne tvari: Cl , SO42--S, NO3 -N, NH4+-N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+. Prosječna količina tvari nađena u kišomjerima pod zastorom krošanja i u lizimetrijskim vodama redovito ima veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm3 i kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije. U tablicama 3, 5 i 7 prikazane su vrijednosti analiziranih tvari u mg/dm3 dok u tablicama 4, 6 i 8 te vrijednosti su preračunate pomoću podataka mjerenja padalina i lizimetrijske vode u kg na površinu od 1 hektara (kg/ha-1). Postoje relativne razlike u količini tvari na području Pupnata u odnosu na Šaknja rat. Naravno uslijed samih položaja ploha i vrste tala na njima mogu se razlike pojaviti, a isto tako kratkoća mjerenja može utjecati na rezultate. Ovi prvi rezultati uopće u lizimetrijskim istraživanjima u području dalmacije i krša mogu nam trasirati put kojim smjerom trebamo poći kako bi rezultati mjerenja bili što bolji. Naravno kod toga se misli na vrstu opreme kojom se prate taložne tvari, kao i na intenzitet motrenja i uzorkovanja. Najveće količine taložnih tvari u obliku aerosola dospjele su s morske površine zračnim strujama. Kod toga se ponajprije misli na kloride i sadržaj natrija u tom transportu. Povećanje kalcija u lizimetrima je proces eluvijacije i lesivaže u tlima koja je uvijek prisutna u tlima posebno karbonatnim. Na uzorcima koji su sakupljeni u bulkovima (lijevcima) na otvorenom prostoru bez utjecaja vegetacije, evidentno je kako imaju višestruko smanjene količine taložnih tvari (posebno klorida i natrija), a to se jedino može protumačiti kako je na krošnjama došlo do višednevnog suhog taloženja tih tvari i višekratno ispiranje s krošanja na površinu tla i dalje. Kao dokaz su povećane vrijednosti u uzorcima iz lijevaka ispod krošanja stabala (troughfall). Prema Filipa n i dr (1996) maksimalne dozvoljene koncentracije sulfata u emisiji su 3 kg/ha/god. Prirodno taloženje dušika iznosi oko 1–2 kg/ha/god. dok klora 1–3 kg/ha/god. U najugroženijima dijelovima Europe količina sumpora iznosi i do 100 kg/ha/god, a količina dušika 3–15 kg/ha/god. Iz rezultata na plohama (Tablice 1–6) vidljivo je kako na nekim lokalitetima za ovo kratko razdoblje mjerenja postoji povećan unos kationa i aniona, a isto tako povećane su količine i u perkolatu iz lizimetara. Poznato je kako dolazi do većeg taloženja sumpora i drugih sastojaka u šumi nego na otvorenom prostoru. Prema Simonči ć (1996) jednogodišnje taloženje sumpora na otvorenome iznosi od 13 kg/ha, u sastojini bukve 22 kg/ha, a u kulturi smreke 33 kg/ha. U Lividragi je Komlenović i dr (1997) ustanovio taloženje sumpora 23,77 kg/ha/god, NO3 9,24 kg/ha/god. NH4-N 14,98 kg/ha/god. Cl 32,63 kg/ha/god i Ca 75,65 kg/ha/god. Prema navedenim autorima suvišak dušika predstavlja veću opasnost za šumske ekosustave nego sumpor. Dušik utjeće na zakiseljavanje tla, a što je najbitnije dovodi do poremećaja u prehrani i slabi otpornost drveća na utjecaj nepovoljnih čimbenika abiotičkih (suša, niske temperature i vjetrovi) i biotičkih čimbenika (biljne bolesti, i kukci). Ovdje je prisutna posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu iz smjera mora te su nađene relativno povišene vrijednosti za klor i natrij bile za očekivati. Povećanje klora i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na povećani transport tih tvari kroz tlo te konstantna alkalizacija tala. Velika je uloga šume u filtraciji i primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na krošnje, a zatim ispire u tlo i dalje transportira kroz tlo. Ovisno o pufernoj sposobnosti tla mogu nastati manja ili veća oštećenja na vegetaciji, a to se zatim očituje i na prirastu drvne mase. Posebno su ti podaci važni kod pošumljavanja određenim šumskim vrstama. One koje ne podnašaju veliku posolicu ne bi trebalo uzeti u obzir za pošumljavanje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 17 <-- 17 --> PDF |
B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 Tablica 3. Kemijske komponente iz uzoraka lizimetra Table 3 Chemical components from lysimeter samples Oznaka Mg2+ Ca2+ pH u H2O Vodljivost Cl -NH4+-N Na+ K+ plohe NO3 -N SO42 -S pH in H2O Conductivity Plot mark mg/dm3 pH mS Pl-102 38,1 5,04 1,41 0,10 4,42 28,25 6,41 20,85 6,98 199,0 Pl-105 61,7 4,57 4,10 0,13 7,68 17,84 12,32 42,25 6,33 292,0 Tablica 4. Količina tvari u perkolatu lizimetara Table 4 Matter amount in lyzimeters percolate Oznaka --Mg2+ Ca2+ Perkolat Cl -NH4+-N Na+ K+ plohe NO3 -N SO42 -S Percolate Plot mark kg/ha-1 mm Pl-100 23,05 3,05 0,87 0,06 2,61 17,09 3,88 12,61 60.,5 Pl-106 38,43 2,85 2,55 0,08 4,78 11,11 7,68 26,32 62,3 Tablica 5. Kemijske komponente iz uzoraka padalina pod krošnjama drveća Table 5 Chemical components from throughfal samples Oznaka --Mg2+ Ca2+ pH u H2O Vodljivost Cl - 2NH4+-N Na+ K+ plohe NO3 -N SO4 -S pH in H2O Conductivity Plot mark mg/dm3 pH mS Pl-100 31,0 4,21 1,85 0,07 3,28 19,50 5,56 8,11 5,92 137,8 Pl-106 37,3 4,41 2,60 0,09 5,26 20,00 8,13 12,35 6,31 272,0 Tablica 6. Količina tvari prokapavanjem kroz krošnje stabala Table 6 Matter amount in throughfall samples Oznaka Mg2+ Ca2+ Procjeđivanje Cl - 2NH4+-N Na+ K+ plohe NO3 -N SO4 -S Throughfall Plot mark kg/ha-1 mm Pl-100 23,924 3,25 1,43 0,05 2,531 15,05 4,29 6,26 77.175 Pl-106 25,66 3,03 1,7 0,06 3,62 13,7 5,59 8,49 62.840 Tablica 7. Kemijske komponente iz uzoraka padalina na kontrolnim mjestima Table 7 Chemical components from control samples Oznaka --Mg2+ Ca2+ pH u H2O Vodljivost Cl - 2NH4+-N Na+ K+ plohe NO3 -N SO4 -S pH in H2O Conductivity Plot mark mg/dm3 pH mS Pl-100 5,90 1,58 1,35 0,12 0,64 2,70 2,03 3,64 6,39 42,0 Pl-106 6,29 1,28 1,50 0,05 0,92 2,90 0,68 4,08 6,90 40,7 Tablica 8. Unos tvari na kontrolnim mjestima Table 8 Matter input on control places Oznaka --Mg2+ Ca2+ Padaline Cl - 2NH4+-N Na+ K+ plohe NO3 -N SO4 -S Rainfall Plot mark kg/ha-1 mm Pl-100 4,68 1,25 0,09 0,09 0,50 2,14 1,61 2,84 71,40 Pl-106 5,13 1,04 1,22 0,04 0,75 2,36 0,55 3,33 81,70 Alkalizacija tala na području Dalmacije i dalmatinpotrebno je voditi računa i o pedološkom pokrovu, stjeskih otoka može otežati uvjete za pošumljavanje krša novitosti, kamenitosti, dubini tla te i o važnim ekološšumskim sadnicama. Ranija istraživanja M a y e r a kim čimbenicima kao što su izloženost, nadmorska vi( 1979) također je ustanovljena alkalizacija tala te utjesina terena, položenost matičnog supstrata (okomiti, caj tla na rast borovih kultura na kod Rapca. Isto tako kosi ili vodoravni slojevi stijena). U tu svrhu mogu nam |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 18 <-- 18 --> PDF |
B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 pomoći smjernice za procjenu opće pogodnosti tala za općepogodnosti tala za pošumljavanje. Izrada smjernipošumljavanje. Ponajprije za pošumljavanje na kršu ca oslanja se na Odjel za šumarstvo organizacije FAO treba izraditi prioritete te izraditi smjernice za procjenu uz uvažavanje specifičnosti našeg litoralnog krša. ZAKLJUČCI Postoji povećani unos taložnih tvari na područjuKorčule na dvije istraživane plohe Glavni razlog zavišestruko povećanje klora i natrija posolica kojavjetrovima (jugo i bura) dospijeva na krošnje drveća tese ispire na tlo i prolazi dalje kroz humusni horizont tla. Na kontrolnim mjestima izvan utjecaja vegetacije te su vrijednosti redovito niže. Praćenje ovom metodom trebalo bi proširiti na ostale važnije šumske zajednice u Hrvatskoj kako bi se dobio što bolji uvid u utjecaj vrste šumskog pokrova na suho i mokro taloženje. LITERATURA Angelov , E. 1973: O sezonioi dinamike iononogo sostava lizimetričeskih vod v svetlo-seroi lesnoi počve, počvovedenie, No 12. Ebermayer, E. 1879: Wie kann man den Einfluss der Wälder auf den Quellenrechtum ermitteln? Forstw. Centralbl., 1: 77–81. F i l i p a n , T, B. P r p i ć , N. R u ž i n s k i , 1996: Štetne posljedice viška N-spojeva u ekosustavu šuma i opskrba pitkom vodom, Šum. list 9–10: 411–418, Zagreb. Gersperger, P. L., N. Holowaychuk, 1971: Some effects stemflow from forestcanopy trees on chemical properties of soil. Ecology 52: 591–702. Gersperger, P. L., N. Holowaychuk, 1979: Effects of stemflow water on Miamy Soil under beech trees: Morphological and physical properties: Chemical properties. Soil science American Proc. 779–794. Jocheim, H. 1985: DerEinfluss des Stammablufwassers auf den chemiche Bodenzustand und die Vegetationsdecke in Altbuchenbeständen verschiedene Waldgesellschaften. Ber. der Forschungscentrums Waldökosysteme/Waldsterben, Götingen, 13: 225 s. J o f f e , J. S 1929: A new type of lysimeter at the New Jersey Agricurtural Experiment Station. Science, 70: 147–148. Komlenović, N., N. M a t ković, D. Moćan, P. R a s t o v s k i , 1997: Unos onečišćenja iz zraka u šumu bukve i jele (Abieti-Fagetum “Dinari- cum”) u predjelu Lividrage u Zapadnoj Hrvatskoj, Šum. list 7–8: 353–360, Zagreb. Laflamme, D., G. Gosselin, J. Laflamme, 1990: The leching of bazic katios by atmospheric polutants in a yellow birch-maple stand, summer 1988, IUFRO Congress, Montreal. L i n d b e rg , S. E., R. R. Tu r n e r, 1988: Factors influ encing in forested watersheds, Water, Air and Soil Pollution 39: 123–156. L u t z , H. J., R. F. C h a n d l e r, 1962: Forest soils. M a y e r, B. 1979: Utjecaj kultura alepskog i brucijskog bora na tlo primorskih kamenjara izloženih zasoljavanju kod Rapca, Zemljište i biljka 28 (1–2): 99–106, Beograd. M o h l e r , E. F., L. N. J a c o b , 1975: Analitycal chemistry 29, 1369. R a u š , Đ., I. T r i n a j s t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M e d v e dović , 1992: Monografija “Šume u Hrvatskoj”, Zagreb. Simončić , P., 1996: Odziv gozdnega ekosistema na vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju prehranskih razmer za smreko (Picea abies (L) Karst) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem območju TE Šoštanj. Doktorska disertacija, Ljubljana, BF, Odd. gozd. Standard Methods 1975: For the Examination of Water and Wastewater, 14th Edition Am. publ. Health Assoc., New York. Š i l o v a , E. I. 1955: Metod polučenia počvenogo rastvora v prirodnih usloviah, Počvovodenie, No 11. Vr a n k o v i ć , A., M a r t i n o v i ć , J., N. P e r n a r, 1991: Neki pokazatelji ekoloških promjena tla u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knjiga XCVIII, Odjeljenje prirodnih nauka, knjiga 15: 133–143, Sarajevo. Vr b e k , B. 1992: Metoda pedoloških istraživanja u projektu ekonomsko-ekološke valencije tipova šuma (EEVTŠ). Radovi, Šum. inst. Jastrebarsko, 27, (1): 65–75, Zagreb. V r b e k , B. 1993: Praćenje depozicije taloženih tvari u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na području Uprave šuma Bjelovar, Radovi, Šum. inst, Vol 28, 1–2: 129–145, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 19 <-- 19 --> PDF |
B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 V r b e k , B. 2002: Utjecaj padalina na kemijski sastav WMO 1974: Operations manual for sampling and ana tekuće faze tala šumske zajednice (Carpino be- lysis techniques for chemicalconstituents in air tuli-quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš and precipitation, Geneva. 1969 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet 1–272, Zagreb. SUMMARY: A method for monitoring the sedimentation of matter in forest ecosystems was established which has so far encompassed several forest communities in Croatia. On the Šaknja rat forest one plot is established and amount of dry and wet deposition have been monitored. The following sedi -4 -mented substances have been monitored: Cl , SO 2 -S, NO3 -N, NH4+-N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+. Sampling is performed by means of funnels with openings minimum of 314 cm2, and the amount of precipitation measured in a rain gauge with a surface opening of 60 cm2. Funnels and rain gauges are placed under the cover of the tree crowns and in an open area on each plot. Plastic lysimeters are placed in the soil at a depth of 10 cm or beneath the organic horizon. They collect the seeped liquid (seepage) in the soil Sampling is carried out once a month or once in three months. According to the results of the monitoring our forest ecosystem in forest management unit Šaknja rat on the island of Korčula absorb more sediment particles (wet and dry sedimentation) compared to the control samples on the open area. On that area the salt is one of the main reasons for the increased content of natrium, calcium, potassium and magnesium in the samples beneath the tree crowns and in the lysimetric waters. K e y w o rd s : Alepo pine, salinisation, forest soils, lisymeters, deposition |