DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 62 <-- 62 --> PDF |
s velikim narančastim očima. Poput svih ostalih vrsta mase je u odnosu na veličinu relativno male, pa ih, ne bez razloga, zovu “grabežljivcem koji se uglavnom sastoji od perja”. Osnovna joj je boja perja smeđa s crnim pjegama i šarama. Glasa se svojim poznatim i dubokim “huu” i “u-huu”, dok u vrijeme potrage za partnerom i snubljenja znade proizvoditi krikove od kojih se mnogima koji ih ne poznaju ledi krv u žilama. Ušaru smatraju vrhunskim noćnim nebeskim lovcem. Iako ne prašta zečevima, vjevericama pa ni netom olanjenoj lanadi (koju redovno ščepa na spavanju podalje od majke srne), pretežito se hrani šumskim miševima, voluharicama, puhovima. Za “pušjih godina” u Gorskom kotaru glavninu obroka podmiruje sivim ili velikim puhom, te se redovno (pre)namnoži srodnik joj šumska sova (Strix aluco), uobičajena gnjezdarica Gorske Hrvatske, potvrđujući tako činjenicu da je ciklus plođenja usko povezan sa želucem. ... i brižna majka Poput većine ostalih vrsta sova ušara ne gradi vlastito gnijezdo, već koristi napuštena gnijezda drugih većih vrsta ptica ili pak odabire pogodne duplje u starim Slika 3. Neke od poznatih vrsta sova u Hrvatskoj: 1. ušara, 2. kukuvija, 3. mala ušara, 4. mali ćuk, 5. šumska sova, 6. sivi ćuk, 7. planinski ćuk. Izvor: Nüsslein 1962 stablima, pukotine u stijenju i sl. Gnijezdi se vrlo rano, još dok snijeg leži na tlu. U pologu su obično 2–7, najčešće 3, bijela i gotovo okruglasta jaja. Kako ih nosi u određenim razmacima, ptiči u gnijezdu pokazuju znatnu dobnu razliku. Ako nema dovoljno hrane stariji ptič redovno uzima veći dio ponuđene hrane izgladnjujući tako ostale, mlađe. Ženke su brižne majke, što posebno dolazi do izražaja kada je plijena malo i kada nastojeći zadovoljiti potrebe mladunčadi, sebe izgladnjuje gubeći i do 1/3 svoje mase u mjesec dana. Ptiči ne ostaju dugo vezani za gnijezdo. Kako se u okolini gnijezda gomilaju otpaci i širi smrad, grabežljivci ga mogu lako otkriti i zaprijetiti mladima. Zbog toga gnijezdo napuštaju prije nego što mogu letjeti, a roditelji ih hrane pojedinačno na tlu. Za krače letove sposobni su tek kroz dva mjeseca, a osamostaljuju se tijekom ljeta. Prema provedenim istraživanjima 2/3 mladih dočeka vrijeme kada su sposobni za krači let, dok ostali ugibaju bilo zbog pothranjenosti bilo kao plijen predatora. Kako zaštititi ušaru? Sve naše sove, pa tako i sova ušara, zaštićena je važećim Zakonom o zaštiti prirode. Na međunarodnom planu zaštićena je Bernskom konvencijom (dodatak II). Zasigurno najbolji način zaštite je da se zaštite njihova staništa. Toj svrsi najbolje će poslužiti nacionalni parkovi i drugi zaštićeni dijelovi prirode (strogi prirodni rezervati, park šume) u kojima im se osigurava sve ono što im je potrebno za preživljavanje: hrana, zaklon, mogućnost gniježđenja i podizanje mladih. Rezultati najnovijih istraživanja ptica grabljivica, koja u našim nacionalnim parkovima provodi Zavod za ornitologiju HAZU, daju naslutiti da kad su u pitanju sove stanje nije tako zabrinjavajuće. U NP “Plitvička jezera” (29.000 ha) gnijezdi čak 9 od ukupno 10 vrsta sova koje gnijezde u Hrvatskoj, a i brojnost im je značajna (Tu t i š 2005). To se nažalost ne odnosi na sovu ušaru koja je u unutrašnjosti pred izumiranjem (R a d o v i ć i sur. 2004). No, kako je još uvijek česta u priobalju u “Crvenu knjigu ptica Hrvatske” ušara je uvrštena kao niskorizična (NT) zajedno sa kukuvijom (Tyto alba), ćukom (Otus scops), jastrebačom (Stryx uralensis) i sivim ćukom (Athene noctua). Svoj prilog zaštiti ove naše najveće sove dali su i lovci koji je više ne koriste kao mamac u nekad obljubljenom lovu na vrane i ostale danje grabljivice u lovu sovom ušarom. Alojzije Frković |