DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 69     <-- 69 -->        PDF

dručja unutar EU, u svrhu očuvanja bioraznolikosti budućim
generacijama. Pravnu osnovu za navedeno čineDirektive EU o: zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih
i životinjskih vrsta, zaštiti divljih ptica, zaštiti Posebnih
zaštitnih područja. Slovenski prijedlog obuhvaća
296 područja koja pokrivaju 38 % površine Slovenije.
Veći dio te površine je pod šumama, a 9 % na granici
šuma, a ostale su travnate površine. Jedna od direktiva
obuhvaća zaštitu 13 vrsta kornjaša: krasnici, jelenak,
alpska strizibuba i dr. Od toga ih 12 živi na šumskim
staništima.


M. O g r i s : Sanitarne sječe u Sloveniji i trendovi
pojavljivanja


Evidencija o sanitarnoj sječi u Sloveniji uzrokovanoj
abiotskim (vremenske nepogode, vjetar, led, sni-


KNJIGE I ČASOPISI


Mirko Vi d ako vi ć, Josip Franjić


jeg, požari, imisije, odroni) i biotskim čimbenicima
vodi se od 1985. U zadnjih 18 godina najviše sanitarnih
sječa učinjeno je zbog vremenskih nepogoda


(5.069.307 m3 ili 42 %), zbog drugih uzroka
(2.863.105 m3 ili 24 %), bolesti (1.833.237 m3 ili 15 %)
te požara (58.394 m3 ili 0.48 %). Veće sanitarne sječe
uzrokovane potkornjacima obavljene su 86–87. i
93–94., a one zbog vremenskih nepogoda 1986., 95.,
96., 97. g. Od 1999. povećale su se sječe zbog napada
potkornjaka: 1999. – 102.000 m3., 2000. – 118.000 m3.,
2001. – 132.000 m3., 2002. – 170.000 m3. U 2001. i
2002. jaki su napadi jelovih potkornjaka, posebice na
južnom i jugozapadnom dijelu Slovenije.


Dr. sc. Miroslav Harapin


GOLOSJEMENJAČE


Općenito je poznato da je nedostatak stručne literature,
a posebice udžbenika na hrvatskome jeziku velikiproblem u lirvatskome šumarstvu, ali i u drugim područjima
znanosti. U zadnjih nekoliko godina došlo je dopoboljšanja, ali to niti približno nije dovoljno. KnjigaČetinjače — morfologija i varijabilnost akademika Mirka
Vidakovića izašala je iz tiska još 1982. godine,
te u međuvremenu doživjela još dva izdanja (englesko/1991/ i hrvatsko /1993/). Ova vrijedna knjiga dobro jepoznata generacijama studenata Šumarskoga fakultetaSveučilišta u Zagrebu, ali zahvaljujući engleskome izdanju
i šumarskim i botaničkim stručnjacima diljemsvijeta. Kako su sva izdanja već odavno rasprodana izbog potrebe da se knjiga osuvremeni i nadopuni novijim
znanstvenim spoznajama, akademik Mirko Vidaković
zajedno je s prof. dr. se. Josipom Franjićem pri


stupio izradi novoga izdanja. Kako se u knjizi prikazuje
i nekoliko biljnih rodova koji nisu četinjače šCycas,
Ginkgo, Gnetum, Ephedra) došlo je do promjene naslova
knjige u GOLOSJEMENJAČE, te sada naslov upotpunosti odgovara sadržaju.


Akademik Mirko Vidaković rođen je u SvetozarMiletiću (Vojvodina) 29. listopada 1924. godine. Diplomirao
je 1949. godine na Poljoprivredno-šumarskomefakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i zaposlen svedo umirovljenja 1990. godine. Godine 1971. izabran je


za redovitoga profesora iz šumarske genetike i dendrologije.
U domaćim i inozemnim časopisima objavio je
oko 100 radova iz genetike, oplemenjivanja šumskoga
drveća i dendrologije. Akademik Mirko Vidaković je
1969. godine izabran za izvanrednoga, a 1981. godine
za redovitoga člana HAZU, a iz bogate znanstvene karijere
potrebno je još izdvojiti da je kao ekspert FAO — organizacije
Ujedinjenih nacija boravio i radio u Pakistanu,
Vijetnamu i Mađarskoj. Nažalost tijekom intenzivnoga
rada na izradi ove knjige došlo je do nagloga pogoršanja
njegovoga zdravstvenog stanja, nakon čega je


15. kolovoza 2002. godine umro. Akademik Mirko Vidaković
dao je trajan doprinos šumarskoj znanosti u Hrvatskoj
i u svijetu, a ova knjiga je njegova znanstvena
ostavština mladim generacijama kojima je posvetio velik
dio radnoga vijeka.
oČigi autor knjige je dr. se. Josip F r anj i ć, izvanj-
edni profesor Šumarske botanike, Parkovnoga perengČog
i jednogodišnjeg bilja i Zaštićenih prirodnih vrijednosti
na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Rođen je 7. siječnja 1966. godine u Musiću kod
Đakova. Diplomirao je 1990. godine na Šumarskome
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1993.
godine, a doktorirao 1996. godine na Prirodoslovnomatematičkome
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom
svoje 14-godišnje znanstveno-istraživačke karije




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 70     <-- 70 -->        PDF

re vodio je i sada vodi 21 projekt, od kojih su dva međunarodna.
U domaćim i inozemnim časopisima objavio
oko 100 različitih radova od kojih su 54 znanstvena
rada iz područja biljne taksonomije, populacijske
genetike šumskoga drveća i fitocenologije. Bio je pročelnik
Zavoda za istraživanja u šumarstvu u razdoblju
2003–2004, a trenutno obnaša dužnost Predstojnika
Zavoda za Šumarsku genetiku i dendrologiju i Prodekana
Šumarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta.


Udžbenik “GOLOSJEMENJAČE” izašao je iz tiska
krajem 2004. godine u izdanju Šumarskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Suizdavači su Hrvatske šume


d.o.o. i Akademija šumarskih znanosti. Opsega je 824
stranice i sastoji se od općega i posebnoga dijela. U općem
dijelu objašnjeni su osnovni botanički pojmovi koji
su potrebni za razumijevanje klasifikacije i opisa vrsta i
nižih taksona. Osim toga, prikazane su opće značajke
golosjemenjača s kratkim sustavnim opisom redova,
porodica i rodova. Ovaj dio knjige znatno je revidiran u
odnosu na prošla izdanja, te su definicije sistematskih,
taksonomskih i dendroloških termina usklađeni prema
najnovijim svjetskim literaturnim spoznajama.
U posebnom dijelu prikazani su detaljni opisi 60 rodova,
325 vrsta, 265 podvrsta, varijeteta i formi i 1037
kultivara. Rodovi i vrste, kao i unutar njih niži taksoni


prikazani su abecednim redom, što znatno olakšava korištenje
knjige. Osim toga, pri opisu pojedinih rodova i
vrsta prikazan je i sustavni pregled prema botaničkoj
klasifikaciji. Nomenklatura opisanih taksona (znanstvena
imena, hrvatska imena, kratice autora i sl.) usklađena
su s najnovijom literaturom. Uz detaljan opis morfoloških,
ekoloških i drugih značajki, za većinu vrsta prikazane
su i geografske karte s arealima.


U odnosu na prošlo izdanje opisano je više novih
rodova i vrsta, a najveća razlika u odnosu na prošlo izdanje
je u količini i kvaliteti slikovnih prikaza kojih u
knjizi ima preko 700. Većina od ukupno 492 fotografije
su nove i po prvi puta objavljene. Fotografije su vrlo
kvalitetne i atraktivne i plod su rada velikoga broja autora.
Snimane su na velikom broju lokaliteta u svim
krajevima Hrvatske, ali i diljem svijeta (Bosna i Hercegovina,
Čile, Japan, Slovenija, Španjolska, Velika
Britanija i dr.).


U zadnjem dijelu knjige je na 50 stranica prikazano
vrlo iscrpno kazalo latinskih i narodnih imena rodova,
vrsta i nižih taksona koji se spominju u ovoj knjizi. To je
vrlo korisno i u velikoj mjeri olakšava korištenje knjigom
te snalaženje u mnoštvu imena različitih taksona.


Ova knjiga predstavlja nezaobilaznu literaturu za
studente šumarstva, agronomije, biologije i drugih
srodnih fakulteta, ali i za učenike srednjih šumarskih i
drugih škola. Osim toga Golosjemenjače su vrlo vrijedan
priručnik za praktičare šumarske i drugih biloških
struka. Kako je u knjizi opisan velik broj kultivara, bit
će koristan priručnik i stručnjacima iz područja hortikulture
i urbanoga šumarstva, kao i svim ljubiteljima
ukrasnoga bilja. Uz pomoć ove knjige vrlo se brzo
može doći do točne determinacije pojedinih vrsta i nižih
taksona, utvrđivanja sistematske pripadnosti taksona,
saznanja o rasprostranjenosti, morfološkim značajkama,
ekološkim zahtjevima, biološkim značajkama,
varijabilnosti vrsta i mogućnostima njihova uzgoja.


Za razliku od prijevoda strane stručne i popularne
literature koji se u posljednje vrijeme pojavljuju na tržištu,
posebna je vrijednost ove knjige što je djelo domaćih
autora. To je omogućilo da se u knjizi da naglasak
našim autohtonim vrstama, ali i stranim vrstama
koje su česte u uzgoju bilo radi dobivanja drve mase ili
kao ukrasne biljke. Ove vrste su posebno iscrpno opisane
s velikim brojem crteža i fotografija – od habitusa
stabala do izgleda izbojaka, iglica, “cvatova”, češera,
kore i sl.


Velika vrijednost ove knjige je što su vrste i drugi
taksoni u skladu s suvremenim znanstvenim spoznajama
prikazani dinamički, sa stajališta evolucije i stalne
promijenjivosti, a s obzirom na njihovu često puta
ogromnu i teško shvatljivu varijabilnost. Ta varijabilnost
je uvjetovana nasljeđem i okolinom i omogućuje
stalnu i neprekidnu promijenjivost vrsta u procesima