DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 90 <-- 90 --> PDF |
3.1. Kvaliteta pripreme biljke za preživljavanje hladnog razdoblja Odgoda pripreme za zimu uočljivo vodi u porast ozljeda zbog zime. Kako dobro će biljka prolaziti kroz zimu, djelomično ovisi i o kvaliteti pripreme prije zime. Biljke koje su bile pod stresom ljeti obično pretrpe puno više štete od zime. Ljetna suša može spriječiti biljku u opskrbi potrebnim hranjivima za zdrav rast. Nedostatak dušika i drugih hranjiva zbog manjka vode mogu utjecati izravno na fotosintezu. Također, suša onemogućava biljci opskrbiti se rezervama vode prije no što nastupi hladnoća. To čini tkiva još osjetljivijima na zimsko isušivanje. Suša, do točke uvenuća može reducirati funkciju lista uzrokujući zatvaranje stomata i reducirajući fotosintezu i disanje. To rezultira smanjenjem opskrbe biljke hranjivima koje služe za prezimljavanje. Defolijacija zbog suše, štetnika ili drugih uzroka sprječava fotosintezu u cijelosti. Traume biljaka do kojih može doći zbog jakog orezivanja ili šteta nastalih zbog jakog vjetra mogu natjerati biljku na poticanje rasta novih izbojaka ili cvatnju čak i u ranu jesen. Poznati su primjeri cvatnje jabuka u voćnjacima čak i u listopadu nakon orkanskih nevremena. Rezultat je ugibanje neodrvenjelih izbojaka zimi i smanjeni urod sljedeće godine. Kasna gnojidba dušikom i/ili pretjerano zalijevanje također može uzrokovati kasni rast. Voćke koje nose prekomjeran urod slabe su i kasne s odrvenjavanjem izbojaka. Rezerve hranjiva su iscrpljene za dozrijevanje plodova i one ulaze u zimu u slaboj kondiciji. Situacija se pogoršava ako se ubiranje plodova odgađa. Odrvenjavanje je način na koji se biljka bori protiv zime. U mnogih vrsta odrvenjavanje počinje puno prije no što opadne list. Što je veća količina lišća u krošnji tijekom ljeta, bolji je i stupanj odrvenjavanja. Čimbenici koji odgađaju odrvenjavanje drvenastih biljaka su: kasno navodnjavanje, kasno prignojavanje dušičnim gnojivima, rana defolijacija, kultivacija, slabo drenaža tla i kasnoljetno orezivanje. Uvjeti suprotni ovima potiču odrvenjavanje. 3.2. Vrijeme pojave i trajanje hladnog razdoblja Hladnoća u ranu jesen može oštetiti biljke prije no što su dovoljno odrvenjele. Hladnoća u rano proljeće može uništiti cvjetove i mlade izbojke. Hladnoća tijekom zime koja slijedi nakon razdoblja zatopljenja može oštetiti isušena tkiva. Hladnoća koja nastupa iznenada puno više oštećuje nego ona koja nastupa polako. Jaka hladnoća jače oštećuje od ublažene hladnoće. Primjerice, temperatura koja preko noći padne s 10 °C na –17 °C ili niže, više je uništavajuća od one koja padne ispod te temperature u roku od jednog tjedna. Brzo padajuće temperature ubit će tkivo nekoliko stupnjeva iznad onih polagano padajućih. Također je bitno i trajanje hladnih temperatura. Što duže ostane jako hladno, ispod –9,4 °C, šteta je veća. 3.3. Izloženost zrakama sunca Postoje dokazi koji indiciraju kako su tkiva u sjeni manje oštećena hladnoćom od tkiva na izravnom suncu. To se možda događa jer se izložena tkiva ne mogu aklimatizirati dovoljno brzo ili možda zato što se tkiva zagrijana suncem kasnije mogu slabije nositi s hladnoćom koja dolazi nakon zalaska sunca. Pod oblačnim nebom mala je razlika u temperaturi između južne i sjeverne strane stabla. Ali, postoje stvarne razlike za sunčanog vremena. One mogu uzrokovati silan unutarnji stres, drvo puca radijalno ili, što je još uobičajnije, vertikalno. 3.4. Vlaga i vjetar Hladan zrak zadržava manje vlage od toplog zraka. Termin za kompletnu količinu vlage u zraku je apsolutna vlažnost zraka. Relativna vlažnost zraka prikazana je prema vlažnosti koja ovisi o temperaturi zraka. Primjerice, zrak na –17 °C i zrak na 23,9 °C mogu imati jednaku relativnu vlažnost zraka, ali hladniji zrak će držati manje vode i zato ima manju apsolutnu vlažnost. Vlaga sadržana u biljkama varira od oko 95 % u pojedinim plodovima do 5 (20) % u nekim drvenastim tkivima. To je za apsolutnu vlažnost. Kako se voda u zraku kreće od područja veće vlažnosti ka područjima manje koncentracije, voda će se kretati iz biljke u zrak ako je izvan biljke manja koncentracija nego u biljnom tkivu. Što je veća razlika, iz tkiva brže izlazi vlaga. Zato biljke lagano dehidriraju zimi. Kada vlaga izađe iz tkiva, stvara stupanj vlažnosti u zraku koji okružuje biljku. Zrak bliži tkivu biljke vlažniji je od onog koji je dalje. Vjetar miješa hladniji i suši zrak uzrokujući daljnje isušivanje tkiva. 3.5. Snijeg Mana snijega je reflektiranje sunčevih zraka koje mogu pospiješiti stvranje zimskih ožegotina. Prednost snijega je u izolaciji korijenskog sustava. Snijeg je visoko reflektirajuć i za svijetlih zimskih dana reflektira svjetlost u krošnju ili na deblo drveta. Svjetlo konvertira u toplinu te grije vanjska tkiva biljke. Drveće tamne kore apsorbira više topline od onih svjetlije kore. Na temperaturi nešto nižoj od 0 °C, kora se smrzava i odmrzava sa svakim oblakom koji prođe i zakloni sunčevu svjetlost. To unutar tkiva stvara stresne pukotine koje doprinose isušivanju, ali i kasnijem napadu tkiva bolestima i štetnicima. Ako je temperatura zraka –25 °C, na površini sniježnog prekrivača temperatura je –18,3 °C, Na 7,6 centimetara dubine sniježnog prekrivača temperatura iznosi –8,9 °C, a na 15 centimetra dubine sniježnog prekrivača –5,6 °C. |