DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Špela Habič, Janez Konečnik, Hrvoje T. Oršanić i
Stanko Pelc.


Kao nagradu za prošlogodišnji uspjeh, dobitnica
Grand Prix-a Željka Bakran – UŠP Bjelovar priredila
je svoju prvu samostalnu izložbu u sklopu Salona.


Izložbe fotografija već su tradicionalna aktivnost
bjelovarskog Ogranka povodom Dana hrvatskog šumarstva.
Od 1998. – 2003. izložba “Šuma okom šumara“
održavala se u atriju Gradskog muzeja a autori su bili
članovi Ogranka i zaposlenici s područja UŠP Bjelovar.
Ravnatelj Muzeja, gospodin Dubravko Adamović –
akademski slikar, sugerirao nam je i ponudio da izložbu
2004. godine postavimo u galeriju “Nasta Rojc“, priz


natom izložbenom prostoru u Republici Hrvatskoj, najvećem
i najljepšem izložbenom prostoru kojim Muzej
raspolaže, da se imenuje Ocjenjivački sud i dodijeli
naziv 1. bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“.
Upravni odbor Ogranka objeručke je prihvatio
sugestiju i pozvao članove HŠD-a iz cijele Hrvatske da
prijave svoje fotografije. Za sudjelovanje na 2. salonu
uz članstvo HŠD-a pozvani su i svi zaposleni i umirovljeni
djelatnici Hrvatskih šuma, a 3. Salon će, nadamo
se, prijeći i granice Hrvatske, te postati Međunarodni
bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“.


Željko Gubijan


PRETPRISTUPNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE
I MOGUĆNOSTI NJIHOVE PRIMJENE
Potrebe Republike Hrvatske za stranom pomoći


Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Republika
Hrvatska obvezala se na koordinaciju aktivnosti
oko projekata financiranih iz stranih izvora. Ta je obveza
izričito sadržana u točki 109. SSP-a koja navodi da
će zbog omogućivanja optimalne uporabe raspoloživih
sredstava stranke osigurati da doprinosi Zajednice budu
ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih
izvora, poput država članica, drugih zemalja i međunarodnih
financijskih institucija, te da će redovito
razmjenjivati informacije o svim izvorima pomoći.


Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobila
status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, čime joj
se otvara i mogućnost korištenja sredstava pretpristupnih
fondova Europske unije. Pristupni pregovori počet
će bilateralnom međuvladinom konferencijom između
Republike Hrvatske i Europske unije. To je povijesni
događaj za našu zemlju, ali i svojevrstan pozitivan poticaj
cjelokupnom području jugoistočne Europe i ostalim
zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja.


Dokument, pod nazivom Potrebe RH za stranom
pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006.
godine (PSPPP), prva je službena sustavna procjena rezultata
dosadašnje i tekuće inozemne tehničke pomoći,
projekata i programa ulaganja u Republiku Hrvatsku.
PSPPP predstavlja analizu sektorskih potreba i prioriteta
koja bi trebala osigurati temeljne podatke za cjelokupnu
nacionalnu strategiju korištenja inozemne pomoći
u trogodišnjem razdoblju. Cilj je dokumenta osigurati
podlogu za razgovore sa stranim donatorima o
mogućnostima dodjele njihove pomoći.


Djelotvorno tržišno gospodarstvo uvjet je ulaska u
EU, ali istovremeno i cilj tranzicije iz sustava centraliziranog
upravljanja. Stoga se u slučaju većine zemalja
srednje i istočne Europe proces integriranja preklapa s
tranzicijom ili predstavlja njezin nastavak. Povećana
konkurentnost sa zemljama EU usko je povezana s


gospodarskom globalizacijom koja se odražava i na
zemlje srednje i istočne Europe, pa stoga nije uvijek
moguće razdvojiti posljedice tranzicije od učinaka pristupanja
Europskoj uniji i globalizacije. Zemljama srednje
i istočne Europe pristupanje Europskoj uniji donosi
gospodarsku korist, ali i troškove. Najznačajnije koristi
su: povećana liberalizacija tržišta, povećana izravna
strana ulaganja i pristup fondovima EU te stroži standardi
za zaštitu okoliša. Troškovi će uglavnom biti povezani
s dislociranjem radnika iz onih industrijskih grana
koje su nekonkurentne na jedinstvenom tržištu te s
uvođenjem regulative o zaštiti okoliša i slično.


Važno je naglasiti da će Hrvatska morati financijski
doprinijeti proračunu EU za sudjelovanje u svakom
pojedinom programu, pri čemu postoji mogućnost sufinanciranja
sudjelovanja iz pretpristupnog programa
Phare u iznosu od 75 % članarine, s time da ukupan iznos
namijenjen za sufinanciranje u programima Zajednice
iz Phare programa ne može prijeći 10 % iznosa
nacionalne komponente Phare programa (za 2005. godinu,
ne smije prijeći iznos od 6 milijuna eura).


Postoji mogućnost da se u određene programe zajednice
uključe i hrvatske tvrtke kao koordinatori pojedinih
projektnih prijedloga koji su izrađeni u suradnji s
projektnim partnerima. Druga mogućnost kroz koju se
može uključiti poslovni sektor je potpora tvrtkama
kroz financiranje projekata od europskih interesa. Programi
zajednice kroz koje se nude takve mogućnosti su
Marco Polo, Šesti okvirni program, Program zajednice
za potporu malim i srednjim poduzetnicima.


Sve zemlje kandidati trenutno su korisnici pomoći
EU iz pretpristupnih fondova, a po ulasku u EU bit će
korisnici strukturnih fondova. Uz uvjet da se njima primjereno
upravlja, pomoć iz tih fondova može znatno
doprinijeti regionalnom razvoju, kao i gospodarskom
razvoju uopće.