DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Špela Habič, Janez Konečnik, Hrvoje T. Oršanić i Stanko Pelc. Kao nagradu za prošlogodišnji uspjeh, dobitnica Grand Prix-a Željka Bakran – UŠP Bjelovar priredila je svoju prvu samostalnu izložbu u sklopu Salona. Izložbe fotografija već su tradicionalna aktivnost bjelovarskog Ogranka povodom Dana hrvatskog šumarstva. Od 1998. – 2003. izložba “Šuma okom šumara“ održavala se u atriju Gradskog muzeja a autori su bili članovi Ogranka i zaposlenici s područja UŠP Bjelovar. Ravnatelj Muzeja, gospodin Dubravko Adamović – akademski slikar, sugerirao nam je i ponudio da izložbu 2004. godine postavimo u galeriju “Nasta Rojc“, priz natom izložbenom prostoru u Republici Hrvatskoj, najvećem i najljepšem izložbenom prostoru kojim Muzej raspolaže, da se imenuje Ocjenjivački sud i dodijeli naziv 1. bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“. Upravni odbor Ogranka objeručke je prihvatio sugestiju i pozvao članove HŠD-a iz cijele Hrvatske da prijave svoje fotografije. Za sudjelovanje na 2. salonu uz članstvo HŠD-a pozvani su i svi zaposleni i umirovljeni djelatnici Hrvatskih šuma, a 3. Salon će, nadamo se, prijeći i granice Hrvatske, te postati Međunarodni bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“. Željko Gubijan PRETPRISTUPNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I MOGUĆNOSTI NJIHOVE PRIMJENE Potrebe Republike Hrvatske za stranom pomoći Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Republika Hrvatska obvezala se na koordinaciju aktivnosti oko projekata financiranih iz stranih izvora. Ta je obveza izričito sadržana u točki 109. SSP-a koja navodi da će zbog omogućivanja optimalne uporabe raspoloživih sredstava stranke osigurati da doprinosi Zajednice budu ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih izvora, poput država članica, drugih zemalja i međunarodnih financijskih institucija, te da će redovito razmjenjivati informacije o svim izvorima pomoći. Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, čime joj se otvara i mogućnost korištenja sredstava pretpristupnih fondova Europske unije. Pristupni pregovori počet će bilateralnom međuvladinom konferencijom između Republike Hrvatske i Europske unije. To je povijesni događaj za našu zemlju, ali i svojevrstan pozitivan poticaj cjelokupnom području jugoistočne Europe i ostalim zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja. Dokument, pod nazivom Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006. godine (PSPPP), prva je službena sustavna procjena rezultata dosadašnje i tekuće inozemne tehničke pomoći, projekata i programa ulaganja u Republiku Hrvatsku. PSPPP predstavlja analizu sektorskih potreba i prioriteta koja bi trebala osigurati temeljne podatke za cjelokupnu nacionalnu strategiju korištenja inozemne pomoći u trogodišnjem razdoblju. Cilj je dokumenta osigurati podlogu za razgovore sa stranim donatorima o mogućnostima dodjele njihove pomoći. Djelotvorno tržišno gospodarstvo uvjet je ulaska u EU, ali istovremeno i cilj tranzicije iz sustava centraliziranog upravljanja. Stoga se u slučaju većine zemalja srednje i istočne Europe proces integriranja preklapa s tranzicijom ili predstavlja njezin nastavak. Povećana konkurentnost sa zemljama EU usko je povezana s gospodarskom globalizacijom koja se odražava i na zemlje srednje i istočne Europe, pa stoga nije uvijek moguće razdvojiti posljedice tranzicije od učinaka pristupanja Europskoj uniji i globalizacije. Zemljama srednje i istočne Europe pristupanje Europskoj uniji donosi gospodarsku korist, ali i troškove. Najznačajnije koristi su: povećana liberalizacija tržišta, povećana izravna strana ulaganja i pristup fondovima EU te stroži standardi za zaštitu okoliša. Troškovi će uglavnom biti povezani s dislociranjem radnika iz onih industrijskih grana koje su nekonkurentne na jedinstvenom tržištu te s uvođenjem regulative o zaštiti okoliša i slično. Važno je naglasiti da će Hrvatska morati financijski doprinijeti proračunu EU za sudjelovanje u svakom pojedinom programu, pri čemu postoji mogućnost sufinanciranja sudjelovanja iz pretpristupnog programa Phare u iznosu od 75 % članarine, s time da ukupan iznos namijenjen za sufinanciranje u programima Zajednice iz Phare programa ne može prijeći 10 % iznosa nacionalne komponente Phare programa (za 2005. godinu, ne smije prijeći iznos od 6 milijuna eura). Postoji mogućnost da se u određene programe zajednice uključe i hrvatske tvrtke kao koordinatori pojedinih projektnih prijedloga koji su izrađeni u suradnji s projektnim partnerima. Druga mogućnost kroz koju se može uključiti poslovni sektor je potpora tvrtkama kroz financiranje projekata od europskih interesa. Programi zajednice kroz koje se nude takve mogućnosti su Marco Polo, Šesti okvirni program, Program zajednice za potporu malim i srednjim poduzetnicima. Sve zemlje kandidati trenutno su korisnici pomoći EU iz pretpristupnih fondova, a po ulasku u EU bit će korisnici strukturnih fondova. Uz uvjet da se njima primjereno upravlja, pomoć iz tih fondova može znatno doprinijeti regionalnom razvoju, kao i gospodarskom razvoju uopće. |