DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 112     <-- 112 -->        PDF

KORNJAŠI NA POŠTANSKIM MARKAMA


Dok su prije dvije godine (2003.) Hrvatske pošte
svoj već ustaljeni niz Hrvatska fauna posvetile glodavcima
(vidi Šum. list 7-8/2003., str. 407-410) ove godine
istovjetni niz posvećuju kornjašima (Coleoptera), dobro
poznatim i široko rasprostranjenim kukcima, koji
su uspješno zauzeli svaki tip staništa na kopnu. Smatra
se da je svaki treći poznati kukac koji danas živi na
zemlji kornjaš. Različite su veličine, od posve sićušnih
jedva vidljivih golim okom do orijaša od 18 cm koji
žive u toplim tropima. Od ostalih kukaca kornjaši se
razlikuju po čvrstim prednjim krilima, pokriljama, koji
poput štita prekrivaju opnasta stražnja krila, kojirna
uspijevaju letjeti na kraće udaljenosti. Razvijaju se potpunom
preobrazbom. Većinom su biljojedi, ali u redu
ima i grabežljivaca i strvinara.


Tiskane tehnikom višebojnog offseta čakovačke tiskare
Zrinski d.d., tri prigodne marke u prometu su se
našle 22. travnja 2005. Marka nominalne vrijednosti
1,80 kn prikazuje božju ovčicu, od 2,30 kn alpinsku
strizibubu i od 3,50 kn jelenka. Marke su izdane u arcima
od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga
dana (FDC), tri karneta i tri maksimum karte.
Ukupna naklada pojedine marke je 200.000.


U oblasti biološkog suzbijanja štetnika među kukce
predatore od predstavljena tri kornjaša značajno mjesto
pripada božjoj ovčici, bubamari ili božjem voleku
(Coccinela septempunctatus). Taj mali polukuglasti
kukac s crveno obojenim pokriljem, kojeg resi sedam
crnih točkica, široko je korišten kukac na poštanskim
markama diljem svijeta. Božja ovčica pripada porodici
Coccinellidae. Od gotovo 5000 vrsta ima ih posvuda
na lišću, gdje su prisutni kukci koji mogu biti njihov


plijen. Biljne i štitaste uši glavna su hrana ličinkama
božje ovčice. Ličinke im slove kao veliki proždrljivci.
Izračunato je da jedna ličinka pojede i do 3000 lisnih
ušiju. To je svrstava u red vrlo korisnih kukaca, pa
tamo gdje ih nema dovoljno uzgajaju se umjetnim putem
u svrhu biološkog suzbijanja štetnih kukaca.


Kako je to naznačeno u prigodnom prospektu uz
marku, u prirodi se pojavljuju od ranog proljeća do
kasne jeseni na različitom bilju u šumama i poljima.
Rano u proljeće odrasli se izvlače iz svojih skrovišta, te
se nedugo nakon toga pare, a ženke polažu jaja bilo pojedinačno,
bilo u manjim nakupinama, lijepeći ih na
naličje listova na mjestu gdje se nalaze biljne i/ili štitaste
uši. Jedna ženka odloži 400–700 jaja. Ličinka je sivozelene
bojje
ee i
ii brzo raste. Kod zadnjeg presvlačenja li


g pres
činka se učvrsti zadnjim dijelom tijela za list – umiri se


vrsti


za lis


i pretvori u kukuljicu, iz koje se pak izvuče odrasli
oblik, malen i bijel, koji ubrzo dobije prepoznatljivu
“dekoraciju”.


Alpinska cvilidreta (Rosalia alpina) pripada porodici
Cerambycidae (strizibube, cvilidrete, dugoticalci).
Svi kukci iz ove porodice ozbiljni su štetnici u šumama,
jer njihove ličinke grade tunele kroz živo drvo te
kroz građevni materijal u kućama. Kad jednom odrastu
hrane se biljnim sokovima, peludom, nektarom i lišćem.
Odrasli imaju jako nazubljene čeljusti, tijela paralelnih
stranica, a u dužinu mjere 0,3–15 cm. Uglavnom
su živo obojeni, a karakteristična su im ticala, koja
mogu biti i do četiri puta dulja od tijela.


Alpinska cvilidreta jedina je vrsta roda Rosalia u
području rasprostranjenja. Spada u dnevno aktivne
kukce vezane uz brdske predjele s bukovim šumama.


Odrasle jedinke nalazimo od lipnja
do rujna. Vidno je veća od bubamare.
Iako je tamne boje tijela, gusto
pokrivena plavobijelim dlačicama
pa cijelo tijelo dobiva sivoplavi
nahuk. Na pokriljima ima tri para
tamnih pruga, od kojih dominiraju
srednji. Na glavi nosi duga ticala,
svojstvena svim cvilidretama.
Poput svih kornjaša i ovoj je vrsti
potrebno nekoliko godina da od jaja
položenih pod koru starih bukovih
stabala, trupaca i/ili panjeva, izraste
odrasli kukac s dosegnutom spolnom
zrelošću.


Jelenjak (Lucanus cervus) daleko
je najveći među predstavljenim
kornjašima na poštanskim
markama. Veličina tijela u mužjaka
doseže i do 8 cm (ženka je nešto