DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 115 <-- 115 --> PDF |
O odnošaju drvnog prirasta u stabala naprama jednoj komponenti toga prirasta. Glasnik za šumske pokuse, 1926., str. 9–51. O ustanovljivanju periodičnog sastojinskog prirasta. Spomenica Jug. šum. udruženja, Zagreb, 1926., str. 543–546. Über zwei neuerdings aufgetauchte dondrometrische Fragen. Forstwissen. Centralblatt, Berlin, 1926., str. 791–798. Einiges aus der Zuwachstheorie. Forstwissen. Centralblatt, Berlin, 1927., str. 555–560. Ein neuer Begriff des Standortweisers. Glasnik za šumske pokuse, 1927., str. 100–149. Zakon o prenošenju pogrešaka u novom svjetlu. Godišnjak Sveučilišta, 1929., str. 753–772. Jedna nova jednadžba rastenja. Spomenica Vinkovačke gimnazije, Osijek, 1930., str. 120–130. O srednjoj pogreški sume. Šumarski list, 1930., str. 379–382. Kubisanje sastojina s pomoću slobodno izabranih primjernih stabala. Šumarski list, 1930., str. 492–495. O grupisanju sastojine oko slobodno izabranih primjernih stabala. Šumarski list, 1931., str. 368–380. O debljinsko-visinskim skupinama u dendrometriji. Šumarski list, 1931., str. 672–686. K pitanju raspoređivanja primjernih stabala među pojedine debljinske skupine. Glasnik za šumske pokuse, 1931., str. 281–303. K pitanju kombinovane upotrebe konkretnih i apstraktnih stabala pri kubisanju sastojine. Glasnik za šumske pokuse, 1931., str. 314–325. O srednjoj pogreški šume. Šumarski list, 1933., str. 706–717. Analitički oblik zakona rastenja. Glasnik za šumske pokuse, 1935., str. 189–282. Analitički izraz za sastojinsku visinsku krivulju. Glasnik za šumske pokuse, 1935., str. 283–310. Über den bei der Bestandeskubierung zu befürchtenden mittleren Fehler, Lesovodska Misl, Sofia, 1937., br. 2, 3, 4. O srednjoj mogućoj pogreški pri kubisanju sastojine. Šumarski list, 1937., str. 567–598. O izgledima i mogućnostima numeričkog bonitiranja stojbina. Glasnik za šumske pokuse, 1938., str. 319–373. Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja. Glasnik za šumske pokuse, 1938., str. 374–389. O nekim formulama za prosječni postotak prirasta. Šumarski list, 1939., str. 215–225. O racionalnom postotku primjernih stabala. Šumarski list, 1939., str. 226–228. Metode ubrzanog izračunavanja parametara za neke novije funkcije rastenja. Šumarski list, 1939., str. 299–309. O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnik za šumske pokuse, 1948., str. 293–366. O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Dodatak. Glasnik za šumske pokuse, 1952., str. 1–24. Akademik Dušan Klepac OBILJEŽENA 240. GODIŠNJICA ŠUMARIJE KRASNO I OTVOREN PRVI ŠUMARSKI MUZEJ U HRVATSKOJ U Krasnu, mjestu podno Velebita je u okviru obilježavanja 240.godišnice šumarije Krasno, jedne od tri najstarije šumarije u Hrvatskoj, 10. lipnja otvoren Šumarski muzej te predstavljena monografija “Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita”. U prisutnosti preko 200 uzvanika, gostiju i šumara iz cijele Hrvatske te žitelja ovoga kraja, muzej je nakon prigodne svečanosti u Domu kulture otvorio potpredsjedsjednik Hrvatskoga sabora Darko Milinović . Tom je prigodom istaknuo važnost šumarstva za ovo područje, podsjetio na sklop povijesnih događanja na području Karlovačkoga generalata i osnivanje šumarije 1765. te rad Kraljevskoga nadzorništva za pošumljava vanje krasa 1878. godine. Rekao je kako se nada da će i u budućoj reorganizaciji šumarstva šumarije u Ličkosenjskoj županiji učvrstiti svoje pozicije i dobiti mjesto koje im pripada. Prvi Šumarski muzej otvoren je u nekadašnjoj zgradi šumarije. Izloženi eksponati podsjećaju kako se nekad i sa kakvim oruđem i mehanizacijom radilo u šumarstvu. To je djelić prošlosti koji podsjeća na teške životne uvjete šumara, ali i opominje da šume treba čuvati, paziti i s njima pažljivo gospodariti. Voditelj senjske Uprave šuma Jurica Tomljano vi ć kazao je da je ovo “veliki dan za hrvatsko šumar stvo kada se na Velebitu, kolijevci šumarstva, upriličuje ovakva svečanost kao kruna rada brojnih dosadašnjih generacija šumara iz ovoga kraja”. Velebit je naše blago, ali i svjetska baština, podsjetio je je u svom obraćanju prisutnima direktor Hrvatskih šuma Darko Beuk . U Šumarskom muzeju koji je otvoren prepoznat ćemo dijelić prošlosti ovih šuma, ali i života ovdašnjih ljudi. U 240 godina sustavnog gospodarenja šumama, šumari su prepoznali važnost održivog razvoja, sačuvali velebitske šume, dio kojih je i zaštićen u okviru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. |