DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 115 <-- 115 --> PDF |
O odnošaju drvnog prirasta u stabala naprama jednoj komponenti toga prirasta. Glasnik za šumske pokuse, 1926., str. 9–51. O ustanovljivanju periodičnog sastojinskog prirasta. Spomenica Jug. šum. udruženja, Zagreb, 1926., str. 543–546. Über zwei neuerdings aufgetauchte dondrometrische Fragen. Forstwissen. Centralblatt, Berlin, 1926., str. 791–798. Einiges aus der Zuwachstheorie. Forstwissen. Centralblatt, Berlin, 1927., str. 555–560. Ein neuer Begriff des Standortweisers. Glasnik za šumske pokuse, 1927., str. 100–149. Zakon o prenošenju pogrešaka u novom svjetlu. Godišnjak Sveučilišta, 1929., str. 753–772. Jedna nova jednadžba rastenja. Spomenica Vinkovačke gimnazije, Osijek, 1930., str. 120–130. O srednjoj pogreški sume. Šumarski list, 1930., str. 379–382. Kubisanje sastojina s pomoću slobodno izabranih primjernih stabala. Šumarski list, 1930., str. 492–495. O grupisanju sastojine oko slobodno izabranih primjernih stabala. Šumarski list, 1931., str. 368–380. O debljinsko-visinskim skupinama u dendrometriji. Šumarski list, 1931., str. 672–686. K pitanju raspoređivanja primjernih stabala među pojedine debljinske skupine. Glasnik za šumske pokuse, 1931., str. 281–303. K pitanju kombinovane upotrebe konkretnih i apstraktnih stabala pri kubisanju sastojine. Glasnik za šumske pokuse, 1931., str. 314–325. O srednjoj pogreški šume. Šumarski list, 1933., str. 706–717. Analitički oblik zakona rastenja. Glasnik za šumske pokuse, 1935., str. 189–282. Analitički izraz za sastojinsku visinsku krivulju. Glasnik za šumske pokuse, 1935., str. 283–310. Über den bei der Bestandeskubierung zu befürchtenden mittleren Fehler, Lesovodska Misl, Sofia, 1937., br. 2, 3, 4. O srednjoj mogućoj pogreški pri kubisanju sastojine. Šumarski list, 1937., str. 567–598. O izgledima i mogućnostima numeričkog bonitiranja stojbina. Glasnik za šumske pokuse, 1938., str. 319–373. Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja. Glasnik za šumske pokuse, 1938., str. 374–389. O nekim formulama za prosječni postotak prirasta. Šumarski list, 1939., str. 215–225. O racionalnom postotku primjernih stabala. Šumarski list, 1939., str. 226–228. Metode ubrzanog izračunavanja parametara za neke novije funkcije rastenja. Šumarski list, 1939., str. 299–309. O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnik za šumske pokuse, 1948., str. 293–366. O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Dodatak. Glasnik za šumske pokuse, 1952., str. 1–24. Akademik Dušan Klepac OBILJEŽENA 240. GODIŠNJICA ŠUMARIJE KRASNO I OTVOREN PRVI ŠUMARSKI MUZEJ U HRVATSKOJ U Krasnu, mjestu podno Velebita je u okviru obilježavanja 240.godišnice šumarije Krasno, jedne od tri najstarije šumarije u Hrvatskoj, 10. lipnja otvoren Šumarski muzej te predstavljena monografija “Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita”. U prisutnosti preko 200 uzvanika, gostiju i šumara iz cijele Hrvatske te žitelja ovoga kraja, muzej je nakon prigodne svečanosti u Domu kulture otvorio potpredsjedsjednik Hrvatskoga sabora Darko Milinović . Tom je prigodom istaknuo važnost šumarstva za ovo područje, podsjetio na sklop povijesnih događanja na području Karlovačkoga generalata i osnivanje šumarije 1765. te rad Kraljevskoga nadzorništva za pošumljava vanje krasa 1878. godine. Rekao je kako se nada da će i u budućoj reorganizaciji šumarstva šumarije u Ličkosenjskoj županiji učvrstiti svoje pozicije i dobiti mjesto koje im pripada. Prvi Šumarski muzej otvoren je u nekadašnjoj zgradi šumarije. Izloženi eksponati podsjećaju kako se nekad i sa kakvim oruđem i mehanizacijom radilo u šumarstvu. To je djelić prošlosti koji podsjeća na teške životne uvjete šumara, ali i opominje da šume treba čuvati, paziti i s njima pažljivo gospodariti. Voditelj senjske Uprave šuma Jurica Tomljano vi ć kazao je da je ovo “veliki dan za hrvatsko šumar stvo kada se na Velebitu, kolijevci šumarstva, upriličuje ovakva svečanost kao kruna rada brojnih dosadašnjih generacija šumara iz ovoga kraja”. Velebit je naše blago, ali i svjetska baština, podsjetio je je u svom obraćanju prisutnima direktor Hrvatskih šuma Darko Beuk . U Šumarskom muzeju koji je otvoren prepoznat ćemo dijelić prošlosti ovih šuma, ali i života ovdašnjih ljudi. U 240 godina sustavnog gospodarenja šumama, šumari su prepoznali važnost održivog razvoja, sačuvali velebitske šume, dio kojih je i zaštićen u okviru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 116 <-- 116 --> PDF |
“Kad vidimo kakve su vam šume, znat ćemo kakvi ste ljudi, podsjetio je na staru uzrečicu akademik Slavko M at i ć , ustvrdivši kako organizirano gospodarenje šu- mama u Hrvatskoj “ide pod ruku s europskim, a prirodne i stabilne šume koje je sačuvala i iznjegovala šumarija Krasno naš su miraz Europi”. Iz njih se može isčitati i povijest ovog kraja. “Hrvatsko šumarstvo i u sklopu njega i ova Uprava šuma Podružnica Senj kao i šumarija Krasno ima svoju dugu i bogatu povijest. Povijest se mora čuvati, njegovati, uvažavati i istraživati, jer tko nema povijesti nema ni budućnosti. Povijest zbog naše budućnosti je glavni razlog zbog čega smo se danas ovdje okupili. Povijest šumarstva Hrvatske, posebno mi šumari isčitavamo iz kvalitetnih prebornih i regularnih šuma. Ona je vidljiva i iz ovog muzeja koji danas, uz iskrene čestitke svima koji su ga napravili, otvaramo. Povijest šumarstva i šuma ovog kraja, s jasnom vizurom na budućnost, zapisana je u monografiji “Šume i šumarstvo sjevernog Velebita” koja će nam biti danas predstavljena. Pisana je zbog toga što su izdavači i autori dobro znali onu istinu koja upozorava na to da ako povijest nije zapisana onda se nije ni dogodila. Uz iskrene čestitke, želja mi je da ove šume budu vječne, kao što to dolikuje svim kvalitetnim, prirodnim i dobro gospodarenim šumama. Isto takvu vječnost i postojanost želim Upravi šuma Podružnici Senj, svim njenim šumarijama, a posebno šumariji Krasno i njenim ljudima, bez kojih ove šume ne bi postojale niti bi opstale”, rekao je akademik. Šumarska je struka u uvjetima kolektivnog osvješćivanja i napretka u ekološkom, gospodarskom i socijalnom pogledu više nego ikad izložena imperativu brige za šume, jer novi skrbnici u rukama šumara vole vidjeti samo sjekiru umjesto stručne knjige i štititi šumu i od samih šumara, kazao je na svečanosti u Krasnu pomoćnik ministara poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva Robert Laginja. Župan Ličko-senjske Županije Milan Jurković ustvrdio je kako se otvaranjem ovoga muzeja “razbija fama o siromašnoj Lici, a Krasno sa svojim šumama i muzejom te ostalim vrijednostima može postati privlačna turistička destinacija”. Šumariju i njenih 240 godina predstavio je dr. Vice Ivančević. Osnivanje šumarije u Krasnu 1765. godine vezano je za radove koji su se provodili u šumama Karlovačkog generalata, kada su doneseni i mnogi propisi (instrukcije, o šumskom redu, o opisu šuma, itd). Tome je pak prethodila naredba carice Marije Terezije o zabrani izvoza hrastovine, imenovanju Tršćanske intendancije za nadzor kraljevskih šuma te o izradi opisa i mapa šuma. Godine 1762. ing. major pl. Pirker izradio je inventarizaciju šuma Ličke, Otočke i djelomično Ogulinske pukovnije, pa je iz toga vremena, podsjetio je na te povi jesne događaje dr. Ivančević, ostalo točno zabilježeno da je popisano 20.630,970 stabala! Od toga 50 % bukve, 28 % smreke, 14 % hrasta. Važnim se smatra i prvi šumski red (Waldordnung) s 34 članka koji je za šume Karlovačkoga generalata izradio šumarnik (waldmeister) J.C. Franzoni koji je sistematizirao do tada poznate spoznaje o šumarstvu i u kojemu se, npr. propisivala zaštita hrastovine za potrebe izgradnje brodova. Na njegov prijedlog su početkom 1765. godine trojica namještenih šumara (Waldbereiter) s određenim brojem lugara bila raspoređena u tri središta, šumarije, i to u Oštarije, Krasno i Petrovu goru. Carica M. Terezija je 1769. izdala i prvi Zakon o šumama, pisan na hrvatskom jeziku, zatim sljede drugi propisi i naredbe (1807. Temeljni krajiški zakon, a od 1859. osnivaju se carski kraljevski šumarski uredi, itd.). Danas šumarija Krasno zapošljava 139 radnika na ukupno 29.000 ha površina (s onima u NP Sjeverni Velebit), od kojih je 45 % je gospodarskih, 16 % zaštitnih šuma. Sječe se 65 % od godišnjeg prirasta, što govori da se vodi briga o održanju šumskog fonda i zaštiti. Svečanost obilježavanja ovoga velikoga jubileja hrvatskoga šumarstva upotpunilo je izdavanje monografije “Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita”, koju je predstavio njezin urednik Joso Vu k e l ić. Ovo je šumarski, ali i gospodarski, turistički i kulturni vodič kroz povijest ovoga kraja, istaknuo je Vukelić. Monografija je podijeljena na pet poglavlja. Njezno izlaženje omogućili su brojni sponzori, a u njenom stvaranju je sudjelovalo deset autora: Vice Iv an čevi ć (Povijest šumarstva sjevernoga Velebita); Milan Glavaš, Milan Devčić (Djelovanje šumarskih stručnjaka u šumama |