DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 118 <-- 118 --> PDF |
lacija smještena je u močvarnim predjelima Nizozemske uz Sjeverno more. Na zimovanje odlazi u sjevernu Afriku ( Sudan, Etiopija), a manji broj zimuje i u južnim dijelovima Sredozemlja. Iz hrvatske fl Žličarka je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. ŽUĆKASTA DALMATINSKA KOKICA (Ophrys flavicans VIS.) NAJSTARIJI ORHIDEJSKI ENDEM U UU HRVATSKOJ FLORI U bogatoj orhidejskoj flori Hrvatske (K r an j č e v, 2005.) posebno mjesto zauzima jedna od najstarijih poznatih svojti u Hrvatskoj te prvi i najstariji hrvatski endem, žućkasta dalmatinska kokica (Ophrys flavicans Visiani). Još davne 1843. godine opisao ju je Šibenčanin Roberto de Visiani u svom čuvenom i danas aktualnom djelu Flora Dalmatica. Prvi opis svojte uslijedio je nakon primitka jednog primjerka biljke koji je Visianiu dostavio njegov dugogodišnji suradnik, ljekarnik i florist u Trogiru, g. Andrija Andrić. Njegov herbarij s popisom vrsta sakupljenih u okolici Trogira, objavio je u Splitu 1914. godine g. R. Slade Šilović. Na str. 19. autor navodi : “U herbaru Andrije Andrića nalazi se još poseban snopić u kojemu je do 20 osušenih egzemplara po ( Andriću znamenitog Ophrys flavicans što ga je našao na brdu Brnistrovici kod Trogira. Među njima ima i po koji Orchis provincialis i drugih varieteta ovih vrsta”. U spomenutom popisu vrsta vidljivo je kako žućkaste dalmatinske kokice nije bilo. Potvrdu za to dobio sam i iz Muzeja grada Trogira 16. 10. 2003. godine, gdje se čuva spomenuti herbarij. Isto tako u muzeju nema dodatka tom herbariju u kojemu je bilo tih dvadesetak primjeraka O. flavicans koje je naknadno prikupio g. Andrija Andrić i koje je namjeravao poslati Visianiu, ali iz nepoznatih razloga to nije učinio. Zbog toga, unatoč svestranoj potrazi, danas nije moguće više steći uvid u taj materijal i, eventualno, načiniti provjeru prvobitnog opisa svojte. Naime, prema vlastitim istraživanjima i opažanjima na terenu prvobitni Visianiev opis svojte ne odgovara u cijelosti recentnom stanju na terenu, te se čini kako je on učinjen na temelju jednog jedinog, i to netipičnog primjerka biljke ubranog na lokalitetu Brnistrovica iznad grada Trogira. Osim toga, u tom prvom opisu nedostaju neki podaci o raširenosti svojte i njezinom arealu, što ni do danas nije u potpunosti poznato. Nakon prvog nalaza svojte i njezinog opisa 1843. godine, 1869. godine u djelu Flora Croatica J. Schlossera i Lj. Vukotinović a , poštuje se prvobitni naziv svojte, no njezin opis slijedi netočnosti i nedorečenosti teksta autora svojte R. Visiania i čini se kako je u najvećem dijelu prepisan. Godine 1936. spominje je i Mađar A. Degen u također čuvenom djelu Flora Velebitica, koristeći u najvećoj mjeri Visianiev opis. Međutim, on navodi svojtu pod imenom Ophrys bertolonii var. dalmatica Murr. i spominje novi lokalitet, područje “između Obrovca i Zadra” na kamenitim i humoznim tlima na području bregova. Uz neko Rasprostranjenost vrste Ophrys flavicans VIS. (Orchidaceae) u Hrvatskoj liko vlastitih pokušaja, taj lokalitet, |