DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Iz prirodne baštine Istre KAMENJAK Na poluotoku Istri Premantura je najjužnije naselje. Od nje prema jugu u dužinu od 4–5 kilometara proteže se rt Kamenjak, površine oko 5 km2. Obale su mu razvedene i u njihovoj blizini je nekoliko otočića i školjeva. Dugi obalni pojas svojom nam razvedenošću otkriva zanimljive geomorfološke pojave. Izduljenost Kamenjaka i njegova dobra izloženost maritimnim utjecajima sjevernog Jadrana, uvjetovala je i pojačani maritimni utjecaj na njegov živi svijet, u puno većoj mjeri nego na ostalim sličnim okolnim dijelovima Istre i Hrvatskog primorja. Ponegdje je obala stjenovita i strma u obliku ma- Slika 1. Dio južnih predjela Kamenjaka Uz obalnu crtu raspoređena je raznolika vegetacija, često itekako bujna, a na nekim dijelovima obalnog pojasa žive rijetke biljke hrvatske flore (Anthemis tomentosa i dr.) koje tu imaju jedino nalazište u Hrvatskoj. Središnji dio Kamenjaka nalikuje maloj vapnenačkoj visoravni, blago valovitoj i gotovo bez šumske vegetacije. Nju nalazimo najviše uz rubove zapadnih i istočnih dijelova u obliku borovih šumaraka ili guste makije. U tim područjima je i dio obradivih površina na dubljim tlima, tako da je kroz cijelu površinu Kamenjaka prošarana mrežom bijelih putova raspoređenih u svim smjerovima. Najveći dio tala središnjeg dijela Kamenjaka je plitak, dijelom skeletoidan, pa se padaline brzo gube u vapnenačkoj podlozi. Zbog fiziološke suše termofilna i kserofilna vegetacija ne sadrži viših drvenastih vrsta već su uz mršave travnjačke površine najbolje razvijeni garizi, gušći ili rjeđi, raznih vrsta bušina, obične borovice, brnistre i visokog vrijesa, koji u južnom dijelu mjestimično poprimaju izgled niske guste ili prorijeđene makije. Međutim, i u onom središnjem dijelu Kamenjaka u kojemu prevladava niska i mršava travnjačka vegetacija, lih klifova, na nekim mjestima je niska i postupno se spušta do razine mora, drugdje je obalni pojas stjenovit sa stubasto poredanim kamenim vapnenačkim pločama, u kojima je abrazijom nastalo mnogo zanimljivih geomorfoloških tvorevina kao što su potkapine, male poluspilje, stijene s dubokim i oštrim škrapama ili jame rikavice iz kojih odjekuje mlat mora. Na obalnim stijenama tu i tamo je deblji sloj crvenice prekriven slojem vegetacije gdje su nastali sitni erozijski oblici, pa su ti dijelovi obale vrlo slikoviti. Slika 2. Slikovita stjenovita obala Kamenjaka u južnom dijelu mjestimično rastu rijetke sastojine borovice i garig bušina, tako da se nerijetko i ti krajolici ističu znatnom vegetacijskom raznolikošću. Ovakav botanički sastav na Kamenjaku tijekom najvećeg dijela vegetacijskog razdoblja pruža vrlo privlačnu sliku zbog raznolikosti boja, mirisa i oblika koje tu nalazimo. Botanički je na Kamenjaku najznačajnija niska vegetacija travnjaka, koji se u najvećem dijelu nalaze pod snažnim i raznolikim utjecajima čovjeka. Na tim travnatim površinama živi razmjerno velik broj biljnih vrsta, dobro prilagođenih ovim submediteranskim i eumediteranskim uvjetima podneblja. Ponajprije su to razne vrste kaćunovica ili orhideja (Orchidaceae) kojih je do danas poznato na ovim staništima oko 20 vrsta. Među njima se nalazi i nekolicina naših endemičnih oblika, kao što je istarska kukavica (Serapias istriaca), česta ali tek nedavno otkrivena svojta. Njezin pronalazak tek prije koju godinu na svoj način govori ne samo o osebujnosti ovih biotopa, već i znatnoj neistraženosti ovoga dijela naše flore, jer i unatoč tolikog biljnog bogatstva Kamenjaka, napose onog orhidejskog, ta svojta ostala je nepoznata do u najnovije vrijeme. Tim više, |