DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 128 <-- 128 --> PDF |
koje su u blizini korijena i koje fiksiraju određeni element potreban za rast i razvoj biljke? Uvidjelo se kako postoje takve bakterije koje se hrane izlučevinama korijenskog sustava. Uočeno je da se jedna takva bakterija u 24 sata, u povoljnim uvjetima, razmnoži na 4 milijarde jedinki, a samo tim putem dobija se 10 t organske tvari u godini. Pronađene su i nitrifikacijske bakterije koje načelom kanibalizma rješavaju problem patogenih bakterija. Stoga je bilo potrebno napraviti smjesu u kojoj će bakterije moći živjeti što duže zajedno. BactoFil A-10 i B-10 su mikrobiološka gnojiva preporučena čak i u ekološkoj poljoprivredi. Ona su koncentrat uglavnom sporogenih asimbiotskih bakterija koji žive pokraj korjenskih dlačica biljke. Te bakterije fiksiraju i elementaran dušik iz zraka, razlažu teško topive spojeve fosfora i pretvaraju ih u pristupačna hranjiva za biljke. Osim toga, nakon ugibanja, u njihovim tijelima ostaje tridesetak posto fosfora koji je pristupačan biljkama. Također, tranformiraju kalij u tlu tako da ga biljke mogu koristiti. BactoFil A-10 preporučen je za uskolisne, a BactoFil B-10 za širokolisne biljke, uključujući tu drveće i grmlje. Mikroorganizmi koji ulaze u sastav mikrobiološkog gnojiva BactoFil B-10 su Azospirillum lipoferum, Azotobacter vinelandii, Bacillus megaterium, Bacillus subtilis, Bacillus cirkulans i Pseudomonas flurescens. Azotobacter vinelandii je slobodan fiksator dušika. Fiksira dušik (N) iz zraka i proizvodi tvari odgovorne za rast (auksine, giberaline). Bacillus megaterium sudjeluje u transformaciji fosfora (P), stvara tvari rasta i vitamin B12. Značajno utječe na oslobađanje amonijaka iz belančevinastih tvari kao što su: albumini, peptoni, peptidi i aminokiseline. Stajnjak i biljne ostatke razlaže do zrelog humusa, koji je baza plodnosti tla. Bacillus subtilis razlaže složene ugljikohidrate, a posebno stvara enzim amilazu. Bacillus cirkulans proizvodi ugljičnu kiselinu i pomaže u oslobađanju kalija iz alumosilikata. Pseudomonas flurescens ima isti način djelovanja kao Bacillus megaterium, ali najvažniju ulogu ima u procesima asimilacijske denitrifikacije. Tada nitrate transformira u amonijačni oblik koji se dalje uključuje u biosintezu aminokiselina, tako da ne dolazi do gubljenja dušika KNJIGE I ČASOPISI (N) u zrak. U svim ostalim slučajevima sintetičkog dodavanja dušika stvaraju se denitrifikacije bakterije i to je disimilaciona denitrifikacija, gdje denitrifikatori oduzimaju kisik iz NO oblika i dušik se gubi (odlazi u zrak). 3 Preporuka je primjenjivati mikrobiološka gnojiva dvokratno: polovicu količine odmah nakon vađenja sadnica, zaoravanja zelene gnojidbe ili žetve, a polovica prije postavljanja proizvodnje. Što se prije, tijekom ili pred vegetacijsko razdoblje, mikroorganizmi inkorporiraju u tlo, duže i ostaju u njemu. To mikrobiološko gnojivo potrebno je aplicirati po vlažnom tlu, a tlo je nakon aplikacije potrebno plitko zaorati ili potanjurati. Ako je tlo kiselo, prije toga je potrebno obaviti kalcifikaciju tla (uopćeno rečeno, 2000 kg/ha, ali je prije ipak preporučljivo napraviti kompletnu analizu tla). Za kompostiranje se 0,2 l koncentriranog mikrobiološkog gnojiva BactoFil B-10 razrijedi s 10 l vode i prska se kompost. Kompost mora stalno biti umjereno vlažan, a temperatura u kompostnoj hrpi ne smije biti viša od 40 °C. Mikrobiološka gnojiva dobro je poprskati i po stelji, jer se na taj način ubrzava razlaganje organskih ostataka. BactoFil A i B najbolje se čuvaju na temperaturi koja nije niža od +5 °C, ni viša od +10 °C, ali podnose i temperature do +27 °C. Za 1 ha površine potrebna je 1 litra koncentriranog mikrobiološkog gnojiva BactoFil A ili B. S jednom litrom koncentrata zamjenjuje se 500 kg kompleksnog mineralnog gnojiva. Povremeno je potrebna korektivna gnojidba drugim gnojivima. Na Šumarskom istraživačkom institutu Zvolen u Republici Slovačkoj već tri godine se ispituje mikrobiološko gnojivo Bactofil B-10. U Zvolenu se isto gnojivo koristi u proizvodnji sadnica za pošumljavanje Kine. I na kraju ne treba zaboraviti riječi dr. sc. Stevana Bošnjaka koje je posebno naglasio: Priroda je poput pokretne mete koja se stalno mijenja. Moramo biti spremni iskoristiti sva svoja znanja i sposobnosti, ali i preuzeti odgovornost za sve što činimo. Prirodom treba upravljati, a ne ju popravljati. Ako se tako bude postupalo neće biti potrebno stalno kretati ispočetka. Mr. sc. Jasenka Vizentaner L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 6. studeni-prosinac 2004. g. izdvajamo: Zaljubljeni u praksu bez znanosti su kao kormilar Orazio Ciancio: Korištenje šuma i održivo koji ulazi u barku bez kormila i kompasa podarenje gos-i koji nema saznanja kuda plovi. Leonardo da Vinci |