DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 UDK 630* 228 + 561 (001) VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA TRANSITION TIME AS AN INDICATOR OF CHANGES IN THE DEVELOPMENT OF FOREST STANDS OF SELECTION SILVICULTURAL FORM Radovan KRIŽANEC1 Verba volant, exempla movent (Riječi lete, primjeri dokazuju) SAŽETAK. Višeznačno uporabljiv taksacijski element – vrijeme prijelaza u našem se šumskom gospodarstvu ne koristi u mogućem opsegu, iako se u svakoj šumskoj sastojini prebornog uzgojnog oblika i u svako doba može izmjeriti i primijeniti. U nastojanju da proširimo primjenu, obradili smo arhivirane podatke dugogodišnjih istraživanja kretanja i promjena vremena prijelaza tijekom razvoja sastojina i dosadašnje spoznaje dopunili novim, praktički primjenljivim značajkama. Grafičke predodžbe periodički izmjerenih vremena prijelaza tijekom razvoja tretiranih sastojina, neosporno su potvrdile hipotezu da su vremena prijelaza svrhoviti uređajni pokazatelji stanja sastojina posredstvom usporedbe položaja, tijeka i oblika poligon ili krivulja izjednačenja u odnosu na njihov međuodnos glede postojanosti, očekivanih pozitivnih ili nepredvidivih negativnih promjena. Proširenje primjene vremena prijelaza inkorporacijom u postojeće metode uređivanja šuma prebornog uzgojnog oblika, dopunit će subjektivne okularne klasifikacije osutosti krošanja objektivnim mjerenjem određenim pokazateljima stanja sastojina, kao polazištu pri saniranju šteta u svrhu optimalnog oblikovanja prognostičkih modela predvidivog razvoja i odrednica budućeg gospodarenja. Ključne riječi: vrijeme prijelaza, postotak prirasta. UVOD – Introduction O vremenu prijelaza kao uređajnom elementu više-korisnost pojma – vrijeme prijelaza – u našem uređivaznačne primjene bez alternative pri uređivanju šuma nju šuma” (1968:262). prebornog uzgojnog oblika, objavljeni su brojni znansUnatoč različitom poimanju, u praksi je ovaj nezatveni i stručni radovi. Mišljenja i ocjene o uporablji-mjenjiv taksacijski elemenat usvojen i u primjeni provosti vremenâ prijelaza kao uređajnih pokazatelja nisu širen. S razlogom. Kao jedinstveni vremenski pokaza jedinstvene. Širokog su raspona. Od L. Hufnagla, telj tempa razvoja stabala na panju nema prikladnijeg za kojeg je vrijeme prijelaza “kičma uređivanja pre-mjerljivog elementa zamjene. borne šume” (1928: 598-9), do B. Emrovića koji Svjedoci smo učestalog i sve intenzivnijeg propa predlaže “da se ponovno prodiskutira upotrebljivost i danja klorofilnog aparata krošanja i odumiranja stabala obične jele i smreke u šumama Gorskog kotara i Like. Pojavu sušenja već dulje vrijeme istražuju struč 1 Dr.sc. Radovan Križanec, Izv. sveuč. prof. u mirovini njaci različitih znanstvenih područja, no još nema Varaždin, Zrinski Frankopana 21/1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 15 <-- 15 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 PROSJEČNO VRIJEME PRIJELAZA JELE NPŠOg.j. BELEVINE Slika 1. Međuodnos vremena prijelaza kao pokazatelja stanja sastojina u NPŠO Belevine (1957–1989) Figure 1: Interrelation of transition times as an indicator of stand condition in Belevine (1957 – 1989) Dominantni utjecaji negativnih čimbenika su pripostupcima ne mogu zaustaviti ili spriječiti, već samo rodne nedaće, koje se ni optimalnim gospodarskim brzo i primjereno zatečenom stanju sanirati. Pojave su Tablica 1. Promjene uređajnih pokazatelja u NPŠO “Belevine” od 1946 –1990 god. Table 1 Changes in management indicators in “Belevine” from 1946 to 1990 Godina Produktivna Konkretna drvna zaliha Vk Posječena zaliha Vsj Omjer smjese po drvnoj masi invent. god površina ha Concrete growing stock Vk Felled stock Vsj. .. Composition mix per timber mass Year of Productive Ukupno m3 po ha God. sječe m3 Jela : Bukva inventory area ha Total m3 per ha Year of felling Fir : Beech 1946 271,50 122.175 450 1,00 0,00 1950/51 271,50 127.561 470 1946-50 (5) 22.228 0,97 0,03 1958/59 269,43 132.444 492 1951-59 (9) 15.114 0,96 0,04 1969/70 269,43 134.345 498 1960-69 (10) 26.557 0,92 0,08 1979/80 261,00 125.676 481 1970-79 (10) 27.430 0,90 0,10 1989/90 258,24 119.572 463 1980-90 (11) 28.453 0,86 0,14 1946-90 -13,26 45 god. 119.7 82 ili 464 m3/ha |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 24 <-- 24 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 SUMMARY: Transition time is a multi-applicable taxation element. Yet, although it can be measured and applied at any time in any forest stand of selection silvicultural form, Croatian forestry does not use it in its full scope. In an attempt to broaden the application, we have processed the filed data of long-standing research in trends and changes of transition time during stand development. The insights gained so far have been complemented with new, practically applicable features. Graphic presentations of periodically measured transition times during the development of the treated stands have confirmed the hypothesis that transition times are useful management indicators of a stand’s condition. Comparison is made of the position, course and form of polygon or equalization curves in relation to their interaction in terms of stability and the expected positive or unforeseen negative changes. Widespread use of transition times by incorporating them in the existing methods of managing forests of selection silvicultural form will contribute to subjective ocular classifications of crown defoliation. Objective measurements of stand condition indicators are a starting point for damage alleviation with the goal of achieving an optimal design of prognostic models of predictable development and setting up guidelines for future management. Key words: transition time, increment percentage |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 Klepac, D. 1953: O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini. Glasnik za šumske pokuse br. 11., str. 181–238, Zagreb. Klepac, D. 1954: Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volumnog prirasta u fitocenozi jele i rebrače. Šumarski list br. 2–3, str. 83–110, Zagreb. K l e p a c , D. 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih šuma list br. 7–8, Zagreb. ma. .. Šum ŠumŠum. .. li Klepac, ,, D DD. .. 1961 19611961: :: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj.-šum. Komora, Zagreb. Klepac, D.1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. K l e p a c , D.1987: Prirast, Šumarska enciklopedija, sv. 3, str. 63–75, Zagreb. Klepac, D. 1997: Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. HŠ, Zagreb. Knuchel, H. 1950: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb. Aarau. Križanec, R. 1984: Postojanost vremena prijelaza jele u višim jedinicama prostorne podjele. Šumarski list br. 5-6, str. 213-224, Zagreb. Križanec, R. 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glasnik za šum. pokuse, posebno izdanje 2, str. 291–296., Zagreb. Križanec, R. 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO g.j. Belevine (1990–1999). Šumarski fakultet, Zagreb, 243 pp. Križanec, R. 1992: 200-godišnjica prve metode za računanje etata. Šum. list br. 7–8, str. 313–326, Zagreb. K r i ž a n e c , R. 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate. Zbornik centra HAZU, pp. 140–143, Vinkovci. Križanec, R. 1993: Uloga evidencije sječa u praće me G nju kretanja drvne zalihe preborne šume. .. Glasj nik za šum. pokuse, posebno izdanje ee 4. 4.4., ,, str. 111–120, Zagreb. Križanec, R. 1993: Evidencija sječa po uzrocima doznake. Šum. list br. 9–10, str. 383–402, Zagreb. Križanec, R. 1994: Osnova gospodarenja za NPŠO g.j. Kupjački vrh (1995–2004). Šumarski fakultet, Zagreb. Križanec, R. 2003: Nove inačice vremenskog uređivanja šuma prebornog uzgojnog oblika. Križanec, R. 2004: Analiza ustroja i primjene “Nor- mala” za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika. Šumarski list br. 1–2, str. 21–40, Zagreb. L e v a k o v i ć , A. 1918: O prirastu i postotku prirasta. Šumarski list br. 11–12, Zagreb. Levaković, A. 1922: Dendrometrija, Zagreb. Levaković, A. 1939: O nekim formulama za prosječni postotak prirasta. Šumarski list br .4–5, Zagreb. Meštrović, Š. & G. Fabijanić, 1995: Priručnik za uređivanje šume, Zagreb. Miletić , Ž. 1950, 1951: Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga I i II Beograd. Miletić , Ž. 1957: Vreme prelaza i vreme zadržava nja. Šumarstvo br. 9–10. Beograd. Nenadić, Đ. 1929: Uređivanje šuma, Zagreb. P l e še , V. 2005 : Sušenje, imela – i izvanredna revizi ja. Hrvatske šume br. 99, str.16–17, Zagreb. Schaeffer, A. 1908: Accroissement d’un massif jardiné. Bulletin trimestriel de la Société Fore stiere, de Franche-Comte et Belfort. Smilaj, I. 1957: Prostorno uređenje šuma NR Hrvatske. Šum. list br. 7–8, str. 246–274. S p a i ć , I. 1968: Neka ekološka opažanja i rezultati suzbijanja moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R.). Šumarski list br. 5–6, Zagreb. S t o c kl , J. 1941: Schwierigkeiten bei der Bewirtschaftung der Tanne an der grenze ihres natürlichen Vorkommens im mittleren Wienerwald. Centralbl.f.d.ges. Forstwesen 67. Šafar, J. 1948: Preborne šuma i preborno gospodarenje. Inst. za šum. istraž. Zagreb. Šafar, J. 1949: Obnova četinara posredstvom lišćara. Šum. list, Zagreb. Šenšin, A. J. 1934: Uređenje šuma. Beograd. Vajda, Z. 1933: Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u Gorskom kotaru. Šumarski list, Zagreb. ***** 1903: NAREDBA glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa. ***** 1951: Uređajni zapisnik “Zalesina”, str. 1–20. Opis sastojina g.j. Zalesina. ***** 1981: Šumsko gospodarstvo Delnice 1960–1980, str. 319., Delnice. ***** 1985: Šumarsko-tehnički priručnik. Nakladni Zavod Znanje, Zagreb ***** 1990: Zakon o šumama, Narodne Novine br. 52 te izmjene i dopune u br.5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99 i 8/00. Zagreb. ***** 2002: Zakon o šumama, Narodne Novine br. 13/02. Zagreb. ***** 2003: Pravilnik o uređivanju šuma, Narodne Novine br. 150/03. Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 22 <-- 22 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 đutim, u istraživanju trenda promjena, a posebice opadanja produkcije drvne tvari, postotak prirasta smatramo probitačnijim pokazateljem od volumnog prirasta. Volumni prirast je pokazatelj promjena proizvodnosti sastojina posredstvom supstrata – drvne zalihe kao materijalne osnove produkcije – a postotak prirasta promjena potencijala prirodne proizvodnosti staništa uslijed promjena ekosustava na određe nom biotopu. Iste promjene odražavaju i vremena prijelaza. Istovjetnost trenda razvoja određenog na dva različita načina, potvrđuje našu hipotezu o uporabljivosti vremena prijelaza kao objektivnog mjerenjem utvrđenog pokazatelja trenda i tempa promjena (u ovom slučaju negativnih) u razvoju cijelog sustava konstitucije sastojina jele prebornog uzgojnog oblika. ZAVRŠNA RAZMATRANJA – Conclusive considerations Osnovna pretpostavka održivog razvoja šumskih sastojina i cijele šume je – prema A. Levakoviću (1918) – kontinuitet razvoja. Za isto obilježje šumskih sastojina Đ. Nenadić (1929) navodi, da između sadašnjeg i budućeg razvoja šume postoji čvrsta veza. Obje spoznaje upućuju na nužnu obvezu trajnog praćenja promjena stanja sastojina i kontinuirano arhiviranje relevantnih podataka o izmjerenim taksacijskim elementima u vrijeme uređivanja. Primjeri u ovom i nekoliko ranijih radova potvrdili su spoznaju o općoj porabi trajnog arhiviranja podataka, jer samo kronološki arhivirani podaci mjerenja redovitih inventura, poglavito onih koji tvore trenutačne vremenske nizove, jamče stjecanje ispravne predodžbe o dosadašnjem razvoju, realno odražavaju stanje šume u vrijeme uređivanja i neprijeporno pridonose kvalitetnijem prognoziranju budućeg gospodarenja. Prema dokazanoj uporabljivosti pri retrospekciji trenda i tempa razvoja sastojina, vremena prijelaza također ubrajamo u relevantne uređajne pokazatelje. U dosadašnjem praćenju promjena sastojina tijekom razvoja nisu bila odgovarajuće vrednovana, iako trajno materijalizirane drvne tvari u obliku mjerljivi godova tvore intervalne vremenske nizove, pogodne za određivanje prosječnih vremena prijelaza u vezi objektivne ocjene trenda i tempa razvoja. Predodžbe o stanju sastojina osnovane na manjeviše vizualnim subjektivnim procjenama oštećenosti (osutosti) krošanja bit će kvalitetnije, a prognostički modeli budućeg razvoja i propisane odrednice gospo darskih postupaka – dopunjene rezultatima analize o izmjerenim vremenima prijelaza – realnije. A. Šenšin (1934) opravdano uspoređuje kreiranje propisa budućeg gospodarenja s rješavanjem neodređenog integrala koji sadrži brojne nepoznate parametre. Pretvorbom što većeg broja napoznatih relevantnih parametara na temelju rezultata mjerenja u poznate, povećat će se točnost ne samo procjene stanja sastojina, već i odrednica prognostičkog modela budućeg gospodarenja. Prema utvrđenim značajkama u navedenim primjerima, izmjerena vremena prijelaza smatramo svrhovitim uređajnim pokazateljima promjena stanja sastojina prebornog uzgojnog oblika. Izmjerena u vrijeme uređivanja i uspoređena s prethodno arhiviranima, zorno odražavaju trend promjena i tempa razvoja i pozitivno utječu na realnije oblikovanje odrednica prognostičkih modela budućeg gospodarenja, na temelju objektivnih pokazatelja. Navedene spoznaje potvrđuju rezultate naših istraživanja i dokazuju da su izmjerena vremena prijelaza pouzdan pokazatelj negativnog trenda promjena produkcije drvne tvari tretiranih sastojina tijekom 44 godine (1951–1994). Napominjemo, da nismo istraživali uzroke propadanja šuma. To je područje ekologa, fiziologa i drugih specijalista. Namjera nam je bila da ukažemo na zabrinjavajuće kretanje razvoja sastojina jele prebornog uzgojnog oblika, posredstvom vremena prijelaza kao objektivnih pokazatelja promjena. LITERATURA – References Androić, M., D. Klepac, 1969: Problem sušenja jele u Gorskom kotaru, Lici i Sloveniji. Šumarski list. br 1–2, Zagreb greb. 199 Anić, ,, V VV. .. 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb. Assman, E. 1961: Waldertragskunde. DLV Verlags. München, Bonn, Wien. Emrović, B. 1968. Vrijeme prijelaza. Šumarski list 7–8, Zagreb. Frančišković, S. 1927: Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn-Taxis u zapadnoj Hrvatskoj. Šumarski list, Zagreb. Glavač, V. 2001: Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatsk skska aa sveučilišna naklada, Zagreb s reb. Kl ai ć, B. 1990: Rječnik stranih riječi. Nakladni Zavod MH, Zagreb reb. Klepac, D. 1953: Vrijeme prijelaza. Šumarski list br. 1, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 21 <-- 21 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 PROSJEČNO VRIJEME PRIJELAZA JELE I BUKVE NPŠO g.j. KUPJAČKI VRH Slika 3. Promjene vremena prijelaza kao pokazatelj trenda razvoja u NPŠO Kupjački vrh (1951–1994) Dulja vremena prijelaza posljedica su tvorbe užih godova, prouzročenih najvjerojatnije smanjivanjem produktivne površine i volumena asimilacijskih organa okularno ocijenjene osutosti krošanja u granicama subjektivnih dojmova različitih opservatora. Godovi su u našim klimatskim uvjetima kronološki trajno oblikovana i – po godinama – jasno ograničena drvna tvar. Iskazani izmjerenom širinom ili brojem na određenim dužinama izvrtaka i primijenjeni u obliku prirasnih i (ili) intervalnih vremenskih nizova, predstavljaju nezamjenjive mjerljive objektivne pokazatelje uvjeta rasta i pouzdan su oslonac za praćenje i prosudbu promjena trenda i tempa razvoja stabala i sastojina. Potencijal produkcije drvne tvari prosuđujemo u praksi veličinom tečajnog volumnog prirasta i (ili) odnosom izračunatog volumnog prirasta i drvne zalihe koja ga je proizvela. Navedenim kvocijentom određujemo postotak prirasta, kojega je u vezi sa značajem u šumskom gospodarstvu, u nekoliko studija detaljno analizirao nestor hrvatskog šumarstva A. Levaković (1918, 1939). Općenito su volumni prirast i postotak prirasta jednakoznačni pokazatelji proizvodnosti drvne tvari, no različitih jedinica mjere. Promjene volumena drvne tvari iskazuju se češće volumnim prirastom u apsolutnoj veličini (m3) a rjeđe relativnom vrijednošću (%). Me |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 20 <-- 20 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 Trend i tempo promjena volumnog prirasta i postotaka prirasta izazvanih odumiranjem stabala jele, dobro ilustriraju promjene odnosa drvna zaliha – volumni prirast (V – iv) i drvna zaliha – postotak prirasta (V – p) izraženih u (m3) i (%) na sl. 2. Jednostavne grafičke predodžbe podataka iz tab. 5. i 6. očigledno ukazuju na postojanost negativnog trenda promjena navedenih odnosa. Ističemo pravilan linearni trend negativnih promjena postotaka prirasta jele (crtkana linija). Pojava je zabrinjavajuća zbog toga što se – s obzirom na učešće jele u omjeru smjese – odražava i na istosmjernom negativnom trendu promjena ukupnih veličina (iv) i (p), unatoč povećavanju drvne zalihe, volumnog prirasta i postotaka prirasta bukve. Da potvrdimo brojčane pokazatelje negativnih promjena u produkciji drvne tvari utvrđene u inventurama pri sastavu osnova gospodarenja i ukažemo na težinu problema odumiranja stabala jele, posegnuli smo za drugim uređajnim pokazateljem promjena produkcije – osobno arhiviranim podacima o izmjerenim vremenima prijelaza – tijekom promatranog raspona vremena. Na izbor ovog uređajnog pokazatelja odlučili smo se zbog toga, što su izmjerena vremena prijelaza izravni pokazatelji trenda i tempa promjena potencijala prirodne proizvodnosti staništa, a postoci prirasta relativni pokazatelji proizvodnosti osnovnog supstrata – drvne zalihe. Tablica 7. Prosječno vrijeme prijelaza jele i bukve u NPŠO “Kupjački vrh” Table 7 D cm 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5 Average transition time of fir and beech in Kupjački Vrh J e l a -F i r Bukva -Beech 1951/52 1958/59 1994/95 t d ( g o d i n a ) 25,31 35,86 32,99 20,99 29,02 30,43 18,26 24,78 28,65 16,33 21,85 27,31 14,88 19,67 26,23 13,74 17,98 25,35 12,82 16,62 24,60 12,05 15,49 23,95 11,40 14,55 23,38 10,83 13,74 22,88 10,34 13,04 22,42 9,91 12,42 22,01 9,52 11,88 21,64 9,18 11,41 21,30 8,86 10,97 20,98 8,58 10,57 20,69 Usporedba rezultata odgovorit će na pitanje ne samo o uporabljivosti vremena prijelaza u praćenju promjena razvoja, već i pouzdano potvrditi ili demantirati utvrđeno kretanje prirasta (iv) i postotaka prirasta (p). Izmjerena prosječna vremena prijelaza analitički izjednačena eksponencijalnom funkcijom td = A· D – b svrstana su u tablicu 7. i grafički predočena na sl. 3. U namjeri da pregledno istaknemo veličinu promjena, prikazali smo prosječna vremena prijelaza izmjerena na početku (1951. god) i na kraju promatranog raspona vremena (1994). Liniju izjednačenja iz druge inventure (1958/59) koristimo u vezi spoznaje da je proces odumiranja jele, uz istovremenu prirodnu izmjenu s bukvom, započeo 17,92 15,55 13,99 12,86 11,99 11,29 10,71 10,22 9,80 9,43 9,11 8,82 8,56 t dČA-D ´ ´´ J e l a -F i r t d = 103,124-D ´´´´´"´ t d = 175,394-D ´"´´´´" t d = 60,474-D "ČČ"´»Č B u k v a -B e e c h t d = 51,806-D "«°"Č prije uočenih pojačanih pojava osutosti krošanja i odumiranja stabala ( M. Androić – D. Klepac 1969), na što ukazuje pomak navedene linije izjednačenja u odnosu na prvo mjerenje (1950/51) i nastavlja izrazitim negativnim trendom do 1994/95. god. Vrijeme prijelaza bukve je manje -više postojano i podudara se s mjerenjima u susjednim gospodarskim jedinicama istog tipa šume u optimumu areala bukve. Linije izjednačenja prosječnih vremena prijelaza izmjerenih po debljinskim stupnjevima tijekom inventura, promjenom položaja na sl. 3. zorno odražavaju pojavu sve duljih vremena prijelaza i cjelovitom slikom pouzdano potvrđuju trend negativnih promjena u razvoju cijelih sastojina izazvanih odumiranjem jele. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 19 <-- 19 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 Thurn – Taxis. Ova jedinica izdvojena je po istim 1974/75, 1984/85, 1994/95 i jedna računska revizija kriterijima kao i prethodna u distrikt III. Od 1891. do 1963. god. Različitost intervala važenja osnova gospo1994. god. izvršeno je devet inventura drvne zalihe darenja posljedica je promjena vlasništva, Zakona o (1811/12, 1911/12, 1926, 1947, 1951/51, 1958/59, agrarnoj reformi, Zakona o eksproprijaciji, okupacije Tablica 5. Površina, drvna zaliha i omjeri smjese u NPŠO “Kupjački vrh” Table 5 Area, growing stock and mixture ratios in Kupjački Vrh Inventura god. Produktivna Drvna zaliha u m3/ha Omjer smjese Inventory year površina ha Growing stock in m3/ha Mixture ratio Productive area Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total Jela - Fir : Bukva - Beech 1951/52 478,50 269 94 363 0,74 0,26 1958/59 320,10 300 101 401 0,75 0,25 1974/75 251,20 306 128 434 0,70 0,30 1984/85 251,20 285 144 429 0,66 0,34 1994/95 251,20 243 131 374 0,65 0,35 Tablica 6. Prirast (iv) i postotak prirasta (p) u NPŠO “Kupjački vrh” Table 6 Increment (i ) and increment percentage (p) in Kupjački Vrh v Inventura god. Volumni prirast iv (m3/ha) Postotak prirasta p (%) Inventory year Volume increment iv (m3/ha) Increment percentage p (%) Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total 1951/52 5,25 0,97 6,22 1,95 1,03 1,71 1958/59 5,02 1,12 6,14 1,67 1,11 1,53 1974/75 4,03 1,92 5,95 1,32 1,50 1,37 1984/85 2,85 2,61 5,46 1,00 1,81 1,27 1994/95 1,51 3,62 0,62 1,61 0,97 ovih krajeva za vrijeme II svjetskog rata i promjena ingerencije upravljanja i gospodarenja od 1947. do 1963. JELA god. U navedenom razdoblju od 113 god. (1892–1994) 1. 1 > čl primijenjeno je pet različitih metoda uređivanja kao i u I t ! 01 prethodnoj gospodarskoj jedinici. V ´-iv -p Sažetom retrospekcijom promjena površina, drvne 300 300 zalihe, omjera smjese vrsta, prirasta i postotka prirasta 200 od 1951. do 1994. god. (za koji raspon vremena smo :oo 10Q sakupili relevantne podatke u osnovi gospodarenja izrađenoj za vrijeme od 1995–2004. god.), pokazati ćemo, kako se ni uz optimalno intenzivno gospodarenje po teoretskim načelima oponašanja prirode nije BuČ<ČA moglo utjecati na sve nepovoljnije zdravstveno stanje i´K V-p sastojina. Promjene površine, veličina drvne zalihe i Vn?/h. omjera smjese jela-bukva po drvnoj masi prikazane su 100 100 o nn tablici 5, a prirasta i postotaka prirasta u tablici 6. LJ u uPrema podacima inventura iz osnova gospodarenja đy m/ha (tab. 5. i 6.) volumni prirast (iv) i postotak prirasta (p) UKUF Čt Č0 jele se od 1951–1994. g. stalno smanjuju (tab. 6) i uz V J-K -p manje-više povoljan omjer jele:bukva = 0,70:0,30 u — č1 400 400 ukupnoj drvnoj zalihi (tab. 5). n 300 300 200 200 100 100 Slika 2. Kretanje odnosa drvna zaliha – volumni prirast (V-iV) i drvna zaliha – postotak prirasta (V-p) u NPŠO Kupjački vrh (1951–1994) - — Figure 2 Trends in growing stock – volume increment (V-iV) and p - growing stock – increment percentage (V-p) relations in .j —Č Kupjački Vrh |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 mjenama vremena prijelaza s druge strane. Usporedba rezultata odgovorit će na pitanje pouzdanosti primjene vremena prijelaza kao pokazatelja promjena razvoja u ena prijelaz ovakvim i ii sličnim slučajevima. im slični Podaci u tablici 4. pouzdano indiciraju promjene stanja sastojina, budući da je u svim inventurama drvna zaliha određena po istim tarifama, a volumni prirast po istoj “Metodi tablice postotka prirasta”. Trend promjena drvne zalihe jele (V) odraz je svakogodišnjeg saniranja šteta izazvanih sušenjem (u granicama pozitivnih propisa). Intenzitet sušenja odražava se u ustaljenom opadanju volumnog prirasta i postotka prirasta utvrđenim u inventurama prije donošenja odrednica za sanaciju „sušaca”. Trend opadanja volumnog prirasta i postotka prirasta kao posljedicu sušenja potvrđuju usporedbe podataka inventura: – drvna zaliha jele u drugoj inventuri je u odnosu na prvu veća, a prirast i postotak prirasta su manji: Inventura V m3/ha iv m3/ha/god p % 1950/51 456 7,66 1,68 1958/59 470 7,61 1,62 – uz jednaku drvnu zalihu prve i treće inventure, u trećoj inventuri prirast i postotak prirasta su manji: Inventura V m3/ha i m3/ha/god p % v 1950/51 456 7,64 1,62 1969/70 457 6,95 1,52 Stalnim sanitarnim sječama iz sastojina su odstra anitarnim sječam njivani izraziti “sušci” s minimalnim volumenom asi iti “sušci” s mini milacijskih organa koji nisu jamčili preživljavanje a na panju ostavljana stabla smanjene asimilacijske površine krošanja snošljive fiziološke kondicije. Volumni prirast se smanjuje usporedo s postupnim povećanjem broja stabala s osutim krošnjama i sve manjim volumenom aktivnih asimilacijskih organa do inventure 1979/80. U idućoj inventuri (1989/90) udvostručena pojava „sušaca” posječenih nakon izmjerenih vremena prijelaza, odraz je većeg povećanja broja stabala s jače osutim krošnjama (na vizurnim pravcima po kojima su uzimani izvrtci po načelu slučajnosti), što je prouzročilo vidljivu promjenu položaja linije izjednačenja prosječnih vremena prijelaza u odnosu na prethodne. Odraz pojačane pojave sušenja stabala svih debljina utvrđenih na temelju izmjerenih, obrađenih i arhiviranih podataka je pomak cijele linije izjednačenja vremena prijelaza izmjerenih 1989. god. Dulja su za 4–5 godina u odnosu na prethodna i neosporan su pokazatelj poremećene tvorbe drvne tvari, odraženih kroz smanjeni volumni prirast i postotak prirasta, zabrinjavajućeg trenda negativnih promjena. U oba slučaja, rezultati o utjecaju sušenja na razvoj istosmjernog su negativno trenda ali se kao pokaza ativnog gg t likuj telji međusobno razlikuju uu p ppo oo rasponu. Volumni prirast (iv) i postotak prirasta (p) iskazuju negativne promjene općeg stanja sastojina jednočlanim brojčanim veličinama. Grafičke predodžbe prosječnih vremena prijelaza (td) su sveobuhvatne višečlane veličine i svrhoviti pokazatelji promjena negativnog trenda razvoja cijelih strukturnih nizova stabala jele. Drvna zaliha bukve je prema dugoročnim odrednicama osnove gospodarenja u sklopu NPŠO (Uređ. zapisnik “Zalesina” 1957., str.18), u istom rasponu vremena postupno povećavana sa svrhom, da se pospješi podmlađivanje jele pod bukvom (J. Šafar, 1948), koja je u vrijeme velikoposjeda smatrana korovom i hametice sječena (S. Frančišković, 1927). Usporedo s porastom zalihe bukve, volumni prirast (iv) i postotak prirasta (p) stalno se povećavaju. Nagli porast u zadnjoj inventuri pokazuje, da je u ovoj gosp.jedinici prisutan proces prirodne izmjene vrsta, na što je ukazao J. Šafar (1949., str. 423). Bukva je u optimumu svoga areala i potiskuje oštećenu jelu na granici njenog areala i nadomješta je u ukupnom volumnom prirastu, koji se unatoč sušenju jele kreće u granicama od oko 7–8 m3/ha/god. i zatomljuje štete od sušenja, posebice porastom ukupnih vrijednosti (iv i p) u zadnjoj inventuri. Primjer 2. Gospodarska jedinica Kupjački vrh je – prema Đ. Raušu – šuma jele i bukve (Abieti-fagetum croaticum Horv.38). Izlučena je kao tip I C 10 i raščlanjena na dvije fizionomsko-edafske varijante prema postotnom učešću kamenitosti i stjenovitosti površine na var. I C 10a do 25 % i var. I C 10b > 25 % kamenitosti. Šume ove gosp. jedinice ( 46 % na II bonitetu, 44 % na III bonitetu po tablicama Š u r ić – P r an j ić za jelu i 10 % kao zaštitna šuma) uzrasle su na jurskim vapnencima s ulomcima noričkih dolomita u gorskom (altimontanskom) pojasu visinskog pridolaska vegetacije na nadmorskoj visini od 670 do 998 m, u arealu bukve na granici prirodnog areala jele. U reljefu dominira središnje smješten vrh (997,7 m) od kojeg se spuštaju padine svih ekspozicija od blagih do vrlo strmih inklinacija. Reljef obiluje kraškim fenomenima i vrlo strmim stijenama. Geomorfološkim položajem izravno izložena visinskim strujama zraka jugozapadnog smjera obilno zagađenog štetnim tvarima industrijskog porijekla (aeropolutantima) iz Sjeverne Afrike i Italije, ispriječila se kao barijera na kojoj se deponiraju u povećanim količinama. Položaj i isturenost iz okolnog reljefa uz značajnu kamenitost i stjenovitost površine jedan su od osnovnih uzroka pojačanih nepovoljnih utjecaja promjena ekosustava biotopa na razvoj i stanje šuma. U odnosu na susjednu gosp. jedinicu iz prvog primjera, uzrasloj na boljem staništu (silikat), povoljnijem geomorfološkom položaju i reljefu blagih padina, u ovoj gosp.jedinici negativni utjecaji na promjene ekosustava biotopa jači su i očigledniji. stava Šume se uređuju i gospodare od prve izrađene ju i osnove gospodarenja 1891/92 za cijeli velikoposjed |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 stabla su tijekom vremena djelomično obnovila krošnju. Tragovi oštećenja su uži godovi i dulja vremena prijelaza u periodi oporavka u idućim ophodnjicama. Imela je do sječe stabala uglavnom trećeg debljinskog razreda izazvala lokalne štete na suncu izloženim položajima (D. K le p a c , 1955). Da se sprijeći širenje zaraze, tijekom sanitarnih sječa uklonjena su stabla s deset i više grmova imele u krošnji. Broj grmova (>10) je mjerenjem utvrđena granična vrijednost snošljivosti zaraze. Povećanjem broja grmova prirast se brzo smanjuje. Pretpostavljenim dominantnim čimbenicima naglog povećenja broja “sušaca” i produljenih vremena prijelaza, smatramo sekularna odstupanja klime uz stalnu prisutnost negativnog djelovanja kompleksa štetnih sastojaka industrijskog porijekla, kojih se intenzitet utjecaja na promjene ekosustava promatranih biotopa danomično povećava. Da se uvjerimo u učestalost promjena ekosustava kao posljedice pojave i povećanja intenziteta pretpostavljenih dominantnih uzročnika sušenja, posegnuli smo za evidencijama sječa po uzrocima doznake, koje smo vodili od 1959. do 1991. god. (R. Križanec 1993: 383–402). Na ovu vrstu evidencije sječa odlučili smo se s ciljem da iz prakse eliminiramo iskustvene, paušalne i subjektivne vizualne procjene dosadašnjeg gospodarenja prema zatečenom stanju šume u vrijeme uređivanja. Ako za promatrano razdoblje nema odgovarajućih evidencija o promjenama osnovnih elemenata šume ili barem verbalnog zapisa o uzrocima negativnih promjena, nerijetko se negativne promjene stanja šume pripisuju primijenjenim gospodarskim postupcima. Bez retrospekcije ektremno nepovoljnih utjecaja različitih čimbenika na razvoj, stječe se pogrešna slika o gospodarenju. Ovi se utjecaji ne mogu predvidjeti i u većini slučajeva stručnim postupcima spriječiti ili zaustaviti, jer su jači od pozitivnih utjecaja primijenjenih gospodarskih postupaka. Iz evidencije sedam uzroka doznake (grom, izvale, prelomi, sušci, Ad stabla, rak i imela) izdvajamo podatke o broju stabala (N) i drvnim masama (M) “sušaca”, koji su u ukupnom etatu (. M m3) i godišnjim prosjecima (M m3/god.) izvršenih sječa glavnog slučajnog prihoda po evidentiranim uzrocima, određenim za 31. god. razdoblje (1959–1989) najjače zastupljeni (tablica 3). Tablica 3. Struktura “slučajnog prihoda” u NPŠO Belevine od 1959-1989 god. Table 3 Structure of “random income” in Belevine from 1959 to 1989 Uzrok Grom Izvale Prelomi Sušci Cause Thunder Windbreaks Breaks Snags N 418 1606 2486 4698 EM m´ 1476 2683 1761 7159 M mVg. 47,60 86,54 56,80 230,93 U normalnim uvjetima razvoja sušci su u “sanitaru” zastupljeni u približno ustaljenom omjeru. Od ukupno doznačenog i posječenog broja stabala (N) na sušce otpada 40,58 %. Sječe su neravnomjerne, ovisno o intenzitetu sušenja. Od ukupno posječenih drvnih masa sušaca (7159 m3) u vremenu od 1959–69. posječeno je 1639 m3 (21 %), od 1970–79., 1975 m3 Ad. stab. Rak Imela Ukupno Extra feeling tree Cancer Mistletoe Total 1544 450 376 11578 1722 1115 1683 17599 55,55 35,87 54,30 567,69 (28 %), a od 1980–89., 3545 m3 (50 %). U zadnjem desetogodištu (1980–89) pojava i sječa sušaca je u odnosu na prethodna dva udvostručenaa. Kako pouzdano utvrditi postojanje negativnih promjena zdravstvenog stanja sastojina? Promjene ćemo proučiti na dva načina: praćenjem kretanja volumnog prirasta i postotka prirasta s jednei ii usporediti s pro Tablica 4. Kretanje volumnog prirasta (iv) i postotka prirasta (p) u NPŠO “Belevine” od 1951–1989. god. Table 4 Trends in volume increment (iv) and increment percentage (p) in Belevine from 1951 to 1989 Invent. J E LA -F i r B U K VA -B e e c h Inventory V V p V iČ p (god) -(year) mVha % mVha % (1) 1950/51 (2) 456 (3) 7,66 (4) 1,68 (5) 14 (6) 0,28 (7) 1,95 1958/59 470 7,61 1,62 22 0,44 2,04 1969/70 457 6,95 1,52 41 0,82 2,01 1979/80 433 5,89 1,36 48 0,96 1,99 1989/90 396 5,22 1,32 67 2,23 3,32 U K U PN O -To t a l V iČ p mČ/ha % (8) (9) (10) 470 7,94 1,69 492 8,05 1,64 498 7,77 1,54 481 6,85 1,42 463 7,45 1,61 Ovaj primjer ukazuje na vjerojatnost ostvarenja prognoze udvostručenja „sanitara” u narednoj vremenskoj periodi (od 10,67 na 20,30 %) u gosp. jed Litorić (Hrvatske šume br. 99/2005., str.16–17). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 izvan voljnog stručnog antropogenog utjecaja, što tivnog čimbenika na razvoj. Djeluju kompleksno, često proizlazi iz relevantnih podataka o gospodarenju od se međusobno dopunjuju ili isključuju i u većini sluča1946– 1990. god. tj. tijekom 45 god., kada su mjerena i jeva glede dominacije ne mogu ponaosob izdvojiti. vremena prijelaza (tablica 1). Jedan od mogućih uzročnika u ovoj gospodarskoj Na kraju proteklog raspona vremena od 45. god. jedinici, mogla bi biti brojnost fiziološki zrelih stabala postignuta je uravnoteženost između optimalne drvne smanjenog prirasta trećeg proširenog debljinskog razzalihe određene korelacijom “Novog sistema” (Vopt), reda (D > 50 cm p.p.), prisutnih u sastojinama kao pokonkretne drvne zalihe u gospodarskoj jedinici (Vk) i u sljedica postupnog prevođenja jednodobnih struktura u međuvremenu posječene drvne zalihe (Vsj): preborne, odnosno sastojinskog oblika gospodarenja u preborni oblik grupimičnog načina gospodarenja, suopt kladno s dugoročno zacrtanim ciljem gospodarenja od 119307 m3 119572 m´ 119782 m´ 1954. godine (D. Klepac 1954). Iako je broj stabala 462 m3/ha 463mVha 464mVha ovog razreda maksimalno zastupljen u propisanom I uz optimalnu uravnoteženost relevantnih pokazadozvoljenom etatu, prijelaz stabala iz drugog proširetelja gospodarenja, promjena položaja krivulje vremenog debljinskog razreda u treći je brži od ostvarenih, na prijelaza iz 1989. god. ukazuje na poremećaje u razstručnim propisima dozvoljenih maksimalnih sječa, voju stabala i sastojina jele. što je utjecalo na stalno povećavanje broja fiziološki Općenito je potencijalne uzročnike negativnih prozrelih stabala jele u trećem proširenom debljinskom mjena vremena prijelaza teško razlučiti. Ovise o domirazredu (tablica 2). naciji, intenzitetu i vremenu djelovanja pojedinog nega- Tablica 2. Omjer drvne zalihe po proširenim debljinskim razredima u % (NPŠO Belevine od 1951–1989 god.) Table 2 Growing stock ratio by broadened diameter classes in % (Belevine from 1951 to 1989) Inventura (god) A 10 – 30 cm B 31 – 50 cm C > 51 cm Inventory (year) Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech 1950/51 9 79 46 21 45 ( ukupno) - (total) 11 45 44 1958/59 6 64 38 32 56 4 (ukupno) - (total) 9 38 53 1969/70 6 51 31 39 63 10 (ukupno) - (total) 10 32 58 1979/80 6 48 27 46 67 6 (ukupno) - (total) 10 29 61 1989/90 5 39 24 46 71 15 (ukupno) - (total) 10 27 63 Nemoguće je u 3–4 ophodnjice, u granicama “Pravremena prijelaza. Pojačano nepovoljno djelovanje vilnikom” propisanih sječa užiti sva prekobrojna fizio-globalnih promjena klime i za vegetaciju štetnih sastološki zrela stabla trećeg debljinskog razreda. Pretvorba jaka industrijskog porijekla ne samo u zraku, već i deuzgojnih oblika je dugoročni proces. U dosadašnjim poniranih u tlu i podzemnoj vodi, prouzročilo je pojavu radovima utvrdili smo da gospodarska perioda konverduljih vremena prijelaza izmjerenih 1989. god. u sva zije svih stabala preborne sastojine, traje devet prosječ-tri proširena debljinska razreda, kako to pokazuje linija nih vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9Ts). U izjednačenja vremena prijelaza iz 1989 god. na sl. 1. ovoj gosp. jedinici ono iznosi 145–150 god. i podudara Za vegetaciju štetni sastojci trajno su promijenili ekose s fizičkom zrelošću jele na granici prirodnog areala sustav na određenom biotopu. Onemogućuju normalnu (J. S t o c kl , 1941). asimilaciju, smanjuju produkciju drvne tvari i uzrokuju Uz smanjeni prirast fiziološki zrelih stabala kao uzpostupno odumiranje oštećenih stabala svih debljina. rok promjena u razvoju, dulja vremena prijelaza imao Sušenje mogli su prouzročiti kalamitet moljca jelobi samo treći debljinski razred (C). U drugom bi stabla vih iglica (Argyresthia fundella F.R.) 1968. god. i imela najjačeg prirasta zadržala dosadašnji trend prelaženja, (1970–79 god.). Štetni utjecaji moljca bili su prostorno a krivulja izjednačenja iz 1989. god. zadržala položaj. sveobuhvatni, ali je intenzitet širenja zaustavljen pravoMeđutim, krivulja je karakterističnog hiperboličnog vremeno provedenom zaštitom aviozaprašivanjem (I. oblika, ali promijenjenog položaja. Promjena položaja Spaić, 1968). Dio napadnutih stabala s krošnjom oštecijele krivulje istog oblika jednakog prethodnoj ukazućenom preko 60 % nije se uspio oporaviti (M. An je na drugi uzrok sužavanja godova, odnosno duljih droić – D. Klepac, 1969). Preostala manje oštećena |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 14 <-- 14 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 odlučnog odgovora o dominantnim uzročnicima odumiranja. S obzirom na stanje sastojina i utvrđeni dosadašnji trend sušenja, nisu isključene ni moguće nepoželjne, dapače katastrofalne posljedice. Objavljeni radovi potvrđuju da je problem vrlo zamršen zbog brojnosti i različitosti utjecaja mogućih uzročnika sušenja. Odumiranje stabala je nepredvidiva i vrlo kompleksna pojava. Lepeza uzročnika je širokog raspona promjenljive pojavnosti i dominacije negativnog djelovanja na rast i razvoj, kako po prostranstvu tako i lokalno, pa i tijekom vegetacijske periode.Utjecaj nepovoljnih biotičkih i abiotičkih čimbenika različito se odražava na razvoj određenih vrsta drveća, stanje pojedinih sastojina i gospodarskih jedinica kao cjelina. O sušenju se u većini radova iznose subjektivne vizualne ocjene osutosti krošanja, raspona šteta i izazva nih posljedica, ali bez navođenja odlučnog dominantnog uzročnika (uz izuzetke utvrđenih uzročnika lokalnog karaktera – na pr. potkornjaka, patogenih gljiva, imele i sl.), budući da nepovoljni čimbenici djeluju kompleksno i teško ih je razlučiti. No, bez obzira na uzročnike, mjerenjem vremena prijelaza objektivno utvrđene negativne promjene su za šumu – kao samoobnovljiv gospodarski resurs – zabrinjavajuća pojava, što očigledno proizlazi iz priloženih grafičkih predodžbi. Promjene vremena prijelaza odlučno ukazuju na nepovoljan trend razvoja stabala i sastojina u tretiranim gospodarskim jedinicama. Ova studija je naš doprinos objektivnijoj ocjeni težine sve aktuelnijeg problema odumiranja stabala jele posredstvom mjerljivog uređajnog elementa – vremena prijelaza. NOVE SPOZNAJE O KORIŠTENJU VREMENA PRIJELAZA New insights into the application of transition times Poznatim postupcima određivanja, osnovnim definicijama i mogućim oblicima primjene vremena prijelaza, opisanim u opsežnoj literaturi (A. S c h a e ff e r, A. Gazin, A. d’Alverny 1930, L. Bourgenot 1951, F. Chatelain 1951, E. Lachaussee 1951, L. Hufnagl 1928, H. Knuchel 1950, Ž. Miletić 1950 i 1957, D. Klepac 1953 i 1955, M. Čokl 1954, B. Emrović 1968 i dr.), u ovoj studiji pridružujemo jedan novi, s obzirom na stanje šuma, probitačan postupak praktične primjene vremena prijelaza. Analiza i usporedba savjesno arhiviranih terenskih obrazaca periodički izmjerenih vremena prijelaza pri sastavu kronološki donošenih osnova gospodarenja za nastavno prikazane gospodarske jedinice, rezultirala je jednom novom u praksi primjenljivom spoznajom. Vremena prijelaza mogu se upotrijebiti kao svrhoviti pokazatelji promjena u razvoju sastojina prebornog uzgojnog oblika. Navedeni primjeri zorno odražavaju promjene prosječnih vremena prijelaza u posljednjih nekoliko desetljeća i odlučno ukazuju na poremećaje u razvoju sastojina kao posljedicu pogoršavanja zdravstvenog stanja usprkos optimalnim ostvarenjima propisa prognostičkih modela gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Primjer 1. U šumarskom listu br. 5-6/1984, str. 213–224 prikazali smo zakonitosti promjena vremena prijelaza usporedbom osam poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza, određenih mjerenjem tijekom 20 godina (1957–1976) u NPŠO (Nastavno pokusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta) gospodarskoj jedinici Belevine, šumi jele s rebračom (Blechno-abietetum, Horv. 50) na II bonitetu za jelu po tablicama Š u ri ć – P r a n j i ć (1966). Poligoni frekvencija prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima istovjetnog su položaja, toka i oblika, iako je broj godova bio određen analizom izvrtaka izbušenih u različito vrijeme s različitih stabala (sl. 1). Postojanost poligona frekvencija karakteristično je obilježje viših jedinica prostorne razdiobe uravnoteženog razvoja i može se smatrati pouzdanim pokazateljem stanja šume. Tada smo pretpostavili da će svaka očigledna negativna promjena položaja, toka i (ili) oblika poligona u odnosu na prethodni, ukazati na nazočnost izvjesnih nepovoljnih čimbenika, koji su negativno utjecali ili utječu na uravnoteženost razvoja i stanja šume. Kasnija mjerenja u ovoj i susjednoj gospodarskoj jedinici potvrdila su našu pretpostavku. Položaj krivulje izjednačenih prosječnih vremena prijelaza izmjerenih 1989. god., ukazuje na promjene u razvoju sastojina u odnosu na krivulju srednjih vrijednosti snopa poligona frekvencija prethodnih osam mjerenja, tijekom manje-više uravnoteženog stanja šume. Uži godovi odnosno dulja vremena prijelaza od prethodno utvrđenih, odražavaju promjene dosadašnjeg ustaljenog tempa razvoja (sl. 1). Svojevremeno je Z. Vajda (1933) utvrdio postojanost trenda promjena vremena prijelaza smreke na određenom staništu i predložio da se istraže mogućnosti primjene ovog obilježja kao pokazatelja boniteta. Utvrđene promjene vremena prijelaza demantiraju mogućnost bonitiranja prebornih sastojina jele. Istovremeno odražavaju poremećenost stabilnosti ekosustava, za opstanak šuma vrlo značajne negativne pojave globalnih razmjera (V. Glavač, 2001). |