DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Iz tih razloga potrebno je da vlasnici šuma planiraju radove za više godina i da njihovo izvršenje ugovore s kompetentnim izvođačima, koji će izraditi infrastrukturu koja osigurava dugogodišnju uporabu. Ovi planovi sastavni su dio planova uređivanja, gospodarenja i korištenja šuma, a za njihovo izvršenje potrebni su kvalitetni ljudi, odgovarajuća oprema, infrastruktura i dobra organizacija. Davide Pettenella, Laura Secco: Ekonomska organiziranost poduzeća za korištenje šuma Talijanske statističke informacije o radovima u šumarstvu dosta su oskudne. Podaci o broju poduzeća, broju radnika, organizacijskoj strukturi, ekonomskoj sposobnosti, o broju nesreća na poslu i dr. različiti su i zbog toga nesigurni. U prošlom razdoblju postojalo je mnogo studija koje su nadopunjavale ove podatke unutar pojedinih regija. Državna statistika ISTAT nagovijestila je detaljnije podatke, a u međuvremenu su vršena istraživanja na ovu temu, koje su autori obradili u ovom članku. Jedini vjerodostojan izvor o broju firmi koje se bave proizvodnim aktivnostima u šumskom sektoru je Registar poduzeća Trgovačke komore. Tu se nalaze specijalizirana poduzeća za sječu, izradu i izvlačenje drveta iz šume, kao i poduzeća koje rade povremeno i ne samo na šumskim radovima, te ona koje rade na gradskom zelenilu. U siječnju 2004. godine u Registru su evidentirana 8692 aktivna poduzeća. To su poduzeća ograničenih operativnih dimenzija, koja imaju svoju adresu, fax i elektronsku poštu. Pretpostavlja se da 70 do 80 % tih registriranih poduzeća obavlja kontinuirano aktivnosti na korištenju šuma. To su pretežito obiteljska poduzeća sa 2 do 4 stalna radnika, uz eventualnu ispomoć povremenih radnika. Tendencija je da se brojno stanje stalno zaposlenih u srednje velikim poduzećima smanjuje. Pretpostavlja se da 6 do 7 tisuća poduzeća zapošljavaju oko 24 do 28 tisuća stalnih radnika, a taj se broj uglavnom smanjuje na račun sezonskih (manje profesionalnih) radnika, čiji rad je često neregularan s povećanim brojem zaposlenih stranih radnika. Već od 80-ih godina u Italiji (naročito sjevernoj) radi velik broj stranih radnika, a taj broj povećan je nakon 1990. g. s radnicima s područja zemalja bivše Jugoslavije, a radi se o radnicima s iskustvom u šumskim poslovima, tako da su čak i otvorena poduzeća koje vode strani poduzetnici. Po raspoloživim podacima u Italiji, unatoč povećanju površine šuma, nije povećana proizvodnja tehničkog drveta (topola nije uključena), ali se evidentira značajno povećanje proizvodnje drva za energiju, a pogotovo je velika ekspanzija proizvodnje i potrošnje ogrijevnog drveta. U ovom segmentu pojavljuje se neprofesionalizam i rad na crno. Velike površine panjača u privatnom vlasništvu pogoduju takvom obliku rada koji izmiče kontroli kompetentnih javnih službi. Ovakvi radnici koštaju manje, i zbog toga su poduzeća i radnici koji rade regularno dovedeni u nepovoljan položaj, s velikim posljedicama na socijalnoj razini. Po istraživanjima ISTAT-a u vremenu od 1992. do 2001. g rad na crno u Italiji povećao se za 10 %, a osobito je naglašen sektor poljoprivrede, šumaratva i ribolova. Po regijama se kreće od maksimalnih 50 % u Kalabriji do minimalnih 18 % u Toskani. Istraživanja u šumskom sektoru pokazala su da se broj neregularno zaposlenih radnika kreće čak do 68000, što znači da na svakog registiranog zaposlenog radnika dolaze 2–3 zaposlena izvan konteksta regularnosti u odnosu na zdravstvene i sigurnosne norme i ugovorne odnose na radu. Ovo svrstava aktivnosti u šumskom sektoru na prvo mjesto po nedostatku zaštite na radu. Neregularni rad u šumi donosi posebne probleme vezane za sigurnost i nesreće na poslu. Statistika ove nesreće uključuje u zajedničku grupu s agrikulturom i njihov je broj primjerice za 2002. g. iznosio 73132 nesreće na poslu i 143 smrtna slučaja. Ukupni troškovi koji iz toga proizlaze iznose oko 5 milijardi Eura, pa je evidentno da uz moralnu obvezu postoji i ekonomska opravdanost za investiranje u prevenciju zaštite na radu. U kompleksnim radovima na području šumarstva najviše se nepravilnosti događa kod primarnih radova: sječa, izrada, izvlačenje i iznošenje drveta. Proizvodnja vrijednog drveta je u opadanju, a prevladava “siromašno” šumarstvo s proizvodnjom energetskog drveta iz panjača, koje se izvodi jednostavnom i jeftinom mehanizacijom, uz porast korištenja radne snage na crno, često baziranom na stranim radnicima koji rade u uvjetima koji su daleko od minimalnog standarda sigurnosti. Po ocjeni autora, u okviru borbe za održivo gospodarenje šumama zanemarena je zaštita rada. Situacija je izmakla kontroli i bilo bi opravdano zatvoriti gotovo sva šumska radilišta, te u idućim godinama stvoriti normalne uvjete rada na tržišnim načelima koji bi omogućili uravnotežen razvoj ruralnih područja. ALBERI E TERRITORIO – (Novo izdanje časopisa monti e boschi) Iz broja 3, 2005. g. izdvajamo: je 10. Konferencija o klimatskim promjenama, ali posti Aktualnosti gnuti rezultati nisu donijeli značajni napredak. Dulcinea Bignami: Odgođen razgovor o Proto-U okviru kompromisa postignutog između SAD-a i kolu iz Kyota EU o aktivnostima u vremenu do 2012. g., kad ističe Pro z yota U prosincu prošle godine u Buenos Airesu održana tokol iz Kyota, dogovoren je susret u Njemačkoj u mje |