DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 131 <-- 131 --> PDF |
secu svibnju, na kojemu će biti razmotreni problemi vezani za zagrijavanje planeta, tako da se je Europa praktički morala odreći programa serije predviđenih neformalnih sastanaka na vrhu u idućem razdoblju. “Neformalna razmjena mišljenja” predviđena za proljetni susret u Njemačkoj daje premalo nade za učinkovito rješavanje problematike vezane za klimatske promjene. Nakon ratifikacije sporazuma Rusije prošloga prosinca, Protokol stupa na snagu 16. veljače unatoč odbijanja američke administracije da ga ratificira uz opravdanje da je neučinkovit i štetan za njihovu ekonomiju. “Sve ovo dovodi u pitanje da li je Protokol iz Kyota prava stvar za ovu našu bolesnu zemlju” – kaže autor. U poslijednje vrijeme izlaze na vidjelo ideje mnogih skeptika, pa čak i ideje o nuklearnoj “čistoj” energiji. Tako će vjerojatno proljetni razgovori biti vođeni bez prejudiciranja, izvan utjecaja “ekstremista okoliša” i pitanja načela, ali ne isključivo utemeljeni na ekonomskim načelima koji stavljaju u stranu čovjeka i njegove potrebe. Giacomo Grassi: Očekuje nas užarena klima Posljednjih godina katastrofalni požari haraju zapadnim dijelovima SAD-a, pa ni poznati Yellowstonski park nije ostao pošteđen. Ovi događaji povod su intenzivnim raspravama o uzrocima požara i mogućoj strategiji preventive. Velik intenzitet ovih požara pripisuje se gustoći stabala, te dugogodišnjem uspješnom gašenju žarišta požara, što je tijekom godina doprinijelo gomilanju zapaljivog materijala u okružju gdje prirodno vatra periodično reducira zapaljivu masu i tako ograničava požare velikih razmjera. Ovu teoriju podupiru studije o učestalosti požara u posljednjih 4 do 5 stoljeća, potvrđujući da su šume prije utjecaja čovjeka imale manju gustoću i relativno češće požare, ali manjeg intenziteta. Na bazi tih pretpostavki 2003. g. izdan je dekret o preventivnim mjerama zaštite od požara i smanjenju njihovih devastirajućih učinaka, temeljen na intenzivnim proredama i programiranoj vatri. Jedna druga studija (P i e rc e i dr.) utemeljena na bazi proučavanja odnosa klime i učestalosti požara u posljednjih 8 tisuća godina, dovodi u pitanje ispravnost prethodnih pretpostavki. Svoje proučavanje koncentrirali su na velike požare koji su uzrokovali eroziju terena r i ii ostavili ugljene tragove unutar sedimenata u dolinama. Istraživanja su pokazala povećani broj požara u toplim i suhim razdobljima (npr. oko 1000-te godine) i mali intenzitet požara u sviježim i vlažnim razdobljima (npr. oko 1400-te godine i 1900-te godine). Dakle, učestalost požara pretežito ovisi o klimatskim varijacijama, a manje o antropološkim aktivnostima što je slučaj prošloga stoljeća. Sa klimatskim promjenama koje su očito aktualne treba po Pierceu očekivati razdoblje češćih i intenzivnijih požara, što opravdava naslov da nas očekuje užarena klima. U okviru ovog članka nalazi se intervju sa znanstvenim suradnikom Instituta za okoliš i ekspertom za požare, gospodinom Andreom Camia, koji kaže da su u mediteranskom području požari mnogo više vezani za ljudske aktivnosti nego je to u zapadnim dijelovima SAD-a. Smatra da količina zapaljive mase i klimatski čimbenici ipak imaju odlučujuću ulogu u pojavama požara. Duga topla i sušna razdoblja povećavaju rizične površine terena u vertikalnom i horizontalnom smijeru. što povećava vjerojatnost požara, kao što je to bilo u Europi 2003. g. Što se tiče preventivnih mjera, u Italiji je zakonskom odredbom L. 353/2000 obvezno donošenje protupožarnih planova na regionalnim razinama, s osobitim propisima za Nacionalne parkove i Zaštićena područja. Na europskoj razini uredbom n. 2152/2003 (Forest focus) regulirane su mjere prevenijencije i nastavljen razvoj Informativnog sustava o šumskim požarima kojim upravlja Centar za istraživanje EU. Metode analize, usuglašavanje terminologije i strategija preventive glavne su teme među članicama EU. Zabranjena sadnja gloga Obični glog (Crataegus oxyacantha), mušmulasti glog (azarolo glog – C. azarolus) i drugi ukrasni grmovi Či;r Odrasli kornjaš Platypus mutatus |