DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 133 <-- 133 --> PDF |
IN MEMORIAM STJEPAN LJEVAK, dipl. ing. šumarstva (22. prosinca 1927 – 12. siječnja 2005) Stjepan Ljevak, diplomirani inženjer šumarstva, rođen je u Ravnom 22. prosinca 1927. godine u hrvatskoj katoličkoj obitelji, od oca lugara i majke domaćice. Zasigurno je već u djetinjstvu uz oca osjetio ljepotu šume, što ga kasnije usmjerava na njegov plodni životni put. Tadašnju četverogodišnju osnovnu školu završava u Ravnom, nižu gimnaziju i prva dva razreda više gimnazije pohađa u Mostaru, a dva posljednja gimnazijska razreda u Dubrovniku, gdje i maturira 1947. godine. Iste godine upisuje se na Poljoprivredno- šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer biološki. Apsolvira 1950. i diplomira 1952. godine. Vojni rok odslužio je u Sremskoj Mitrovici i Zagrebu. Prvo mu je radno mjesto Drvna industrija “Vrbas” u Banja Luci, gdje radi na poslovima proizvodnje. Tu ostaje samo godinu dana, jer se već početkom 1954. godine zapošljava na uređivanju šuma u Sarajevskoj taksaciji, koja kao središnja ustanova uređuje šume čitave Bosne i Hercegovine. Kao vrijedan i sposoban inženjer ubrzo se osamostaljuje kao taksator i šef Sekcije. Početkom 1959. godine prelazi u Sekciju uređivanja šuma Zagreb, koja izrađuje gospodarske osnove po čitavoj Hrvatskoj. Od 1959. do 1975. godine djeluje u Sekciji kao samostalni taksator i ubrzo je izabran za šefa. Na tom radnom mjestu ostaje sve do 1990. godine, kada je umirovljen poslije prometne nesreće koja je završila kobno, amputacijom noge. Uz državne (društvene) šume Sekcija za uređivanje šuma Zagreb uređivala je i privatne šume. Prvi takav program u Hrvatskoj izradila je Sekcija 1969. godine po metodi koju je razradio ing. Ljevak za Gospodarsku jedinicu Gornje Međimurje. Zagrebačka sekcija obavljala je izračun vrijednosti šumskih površina prilikom njihove prenamjene za infrastrukturne potrebe (ceste, dalekovode, naftovodi i sl.). Ljevako “Ja jesam prah i život i cijelost svjetlosti i ništa više” (Tin Ujević) va metodologija utvrđivanja vrijednosti šume korištena je u Hrvatskoj i u ostalim republikama bivše Jugoslavije. To je metoda koja je temeljena na neamortiziranoj vrijednosti šume. Stipe, kako smo ga od milja zvali, bio je zbog svoje druželjubivosti, poštene i otvorene naravi vrlo omiljen među kolegama, a s mnogima i iskren prijatelj. Usprkos značajnim uspjesima koje je postigao u struci, skromnost i dalje ostaje njegovo osnovno obilježje. Svoju invalidnost stoički je podnosio. Redovito je dolazio na sastanke godišnjica svoje generacije. Zbog pogoršanja zdravstvenoga stanja nije se mogao odazvati na sastanak u listopadu 2004. Bio je nježan suprug i otac, što je u potpunosti u skladu s njegovom blagom i osjećajnom naravi. Život mu se gasi 12. siječnja 2001. godine, niti mjesec dana nakon 77. rođendana. Stipe Ljevak ostavio je neizbrisiv trag u šumama naše domovine koje je s ljubavlju uređivao, unoseći tijekom rada svoje spoznaje u smislu poboljšanja šumarskih postupaka, ostavljajući dobar putokaz nasljednicima. Dragi Stipe, neka ti je vječna hvala i slava za sva dobra koja su resila tvoj život. Pero Bevanda i Branimir Prpić |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 134 <-- 134 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: – Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. – U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. – Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. – Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. – Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. – Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. – Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i sl. – Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. – Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. – Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. – Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. – Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb. – Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing. ...). – Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5”. – Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. – Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. – Autori koji žele separate – posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. – Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hsdŽpost.t-com.hr ili hrvatsko-sumarsko-drustvoŽzg.htnet.hr WEB stranica: ttp://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html |