DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 14     <-- 14 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
odlučnog odgovora o dominantnim uzročnicima odumiranja.
S obzirom na stanje sastojina i utvrđeni dosadašnji
trend sušenja, nisu isključene ni moguće nepoželjne,
dapače katastrofalne posljedice.


Objavljeni radovi potvrđuju da je problem vrlo zamršen
zbog brojnosti i različitosti utjecaja mogućih
uzročnika sušenja.


Odumiranje stabala je nepredvidiva i vrlo kompleksna
pojava. Lepeza uzročnika je širokog raspona promjenljive
pojavnosti i dominacije negativnog djelovanja
na rast i razvoj, kako po prostranstvu tako i lokalno,
pa i tijekom vegetacijske periode.Utjecaj nepovoljnih
biotičkih i abiotičkih čimbenika različito se odražava
na razvoj određenih vrsta drveća, stanje pojedinih sastojina
i gospodarskih jedinica kao cjelina.


O sušenju se u većini radova iznose subjektivne vizualne
ocjene osutosti krošanja, raspona šteta i izazva


nih posljedica, ali bez navođenja odlučnog dominantnog
uzročnika (uz izuzetke utvrđenih uzročnika lokalnog
karaktera – na pr. potkornjaka, patogenih gljiva,
imele i sl.), budući da nepovoljni čimbenici djeluju
kompleksno i teško ih je razlučiti.


No, bez obzira na uzročnike, mjerenjem vremena
prijelaza objektivno utvrđene negativne promjene su
za šumu – kao samoobnovljiv gospodarski resurs – zabrinjavajuća
pojava, što očigledno proizlazi iz priloženih
grafičkih predodžbi. Promjene vremena prijelaza
odlučno ukazuju na nepovoljan trend razvoja stabala i
sastojina u tretiranim gospodarskim jedinicama.


Ova studija je naš doprinos objektivnijoj ocjeni težine
sve aktuelnijeg problema odumiranja stabala jele
posredstvom mjerljivog uređajnog elementa – vremena
prijelaza.


NOVE SPOZNAJE O KORIŠTENJU VREMENA PRIJELAZA
New insights into the application of transition times


Poznatim postupcima određivanja, osnovnim definicijama
i mogućim oblicima primjene vremena prijelaza,
opisanim u opsežnoj literaturi (A. S c h a e ff e r,


A. Gazin, A. d’Alverny 1930, L. Bourgenot
1951, F. Chatelain 1951, E. Lachaussee 1951,
L. Hufnagl 1928, H. Knuchel 1950, Ž. Miletić
1950 i 1957, D. Klepac 1953 i 1955, M. Čokl 1954,
B. Emrović 1968 i dr.), u ovoj studiji pridružujemo
jedan novi, s obzirom na stanje šuma, probitačan postupak
praktične primjene vremena prijelaza.
Analiza i usporedba savjesno arhiviranih terenskih
obrazaca periodički izmjerenih vremena prijelaza pri
sastavu kronološki donošenih osnova gospodarenja za
nastavno prikazane gospodarske jedinice, rezultirala je
jednom novom u praksi primjenljivom spoznajom.
Vremena prijelaza mogu se upotrijebiti kao
svrhoviti pokazatelji promjena u razvoju sastojina
prebornog uzgojnog oblika.


Navedeni primjeri zorno odražavaju promjene prosječnih
vremena prijelaza u posljednjih nekoliko desetljeća
i odlučno ukazuju na poremećaje u razvoju sastojina
kao posljedicu pogoršavanja zdravstvenog stanja usprkos
optimalnim ostvarenjima propisa prognostičkih
modela gospodarenja po načelima oponašanja prirode.


Primjer 1. U šumarskom listu br. 5-6/1984, str.
213–224 prikazali smo zakonitosti promjena vremena
prijelaza usporedbom osam poligona frekvencija prosječnih
vremena prijelaza, određenih mjerenjem tijekom
20 godina (1957–1976) u NPŠO (Nastavno pokusnom
šumskom objektu Šumarskog fakulteta) gospodarskoj
jedinici Belevine, šumi jele s rebračom
(Blechno-abietetum, Horv. 50) na II bonitetu za jelu po
tablicama Š u ri ć – P r a n j i ć (1966).


Poligoni frekvencija prosječnih vremena prijelaza
po debljinskim stupnjevima istovjetnog su položaja,
toka i oblika, iako je broj godova bio određen analizom
izvrtaka izbušenih u različito vrijeme s različitih stabala
(sl. 1).


Postojanost poligona frekvencija karakteristično je
obilježje viših jedinica prostorne razdiobe uravnoteženog
razvoja i može se smatrati pouzdanim pokazateljem
stanja šume.


Tada smo pretpostavili da će svaka očigledna negativna
promjena položaja, toka i (ili) oblika poligona u
odnosu na prethodni, ukazati na nazočnost izvjesnih
nepovoljnih čimbenika, koji su negativno utjecali ili
utječu na uravnoteženost razvoja i stanja šume.


Kasnija mjerenja u ovoj i susjednoj gospodarskoj
jedinici potvrdila su našu pretpostavku. Položaj krivulje
izjednačenih prosječnih vremena prijelaza izmjerenih
1989. god., ukazuje na promjene u razvoju sastojina
u odnosu na krivulju srednjih vrijednosti snopa poligona
frekvencija prethodnih osam mjerenja, tijekom
manje-više uravnoteženog stanja šume. Uži godovi odnosno
dulja vremena prijelaza od prethodno utvrđenih,
odražavaju promjene dosadašnjeg ustaljenog tempa
razvoja (sl. 1).


Svojevremeno je Z. Vajda (1933) utvrdio postojanost
trenda promjena vremena prijelaza smreke na
određenom staništu i predložio da se istraže mogućnosti
primjene ovog obilježja kao pokazatelja boniteta.


Utvrđene promjene vremena prijelaza demantiraju
mogućnost bonitiranja prebornih sastojina jele. Istovremeno
odražavaju poremećenost stabilnosti ekosustava,
za opstanak šuma vrlo značajne negativne pojave
globalnih razmjera (V. Glavač, 2001).