DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 izvan voljnog stručnog antropogenog utjecaja, što tivnog čimbenika na razvoj. Djeluju kompleksno, često proizlazi iz relevantnih podataka o gospodarenju od se međusobno dopunjuju ili isključuju i u većini sluča1946– 1990. god. tj. tijekom 45 god., kada su mjerena i jeva glede dominacije ne mogu ponaosob izdvojiti. vremena prijelaza (tablica 1). Jedan od mogućih uzročnika u ovoj gospodarskoj Na kraju proteklog raspona vremena od 45. god. jedinici, mogla bi biti brojnost fiziološki zrelih stabala postignuta je uravnoteženost između optimalne drvne smanjenog prirasta trećeg proširenog debljinskog razzalihe određene korelacijom “Novog sistema” (Vopt), reda (D > 50 cm p.p.), prisutnih u sastojinama kao pokonkretne drvne zalihe u gospodarskoj jedinici (Vk) i u sljedica postupnog prevođenja jednodobnih struktura u međuvremenu posječene drvne zalihe (Vsj): preborne, odnosno sastojinskog oblika gospodarenja u preborni oblik grupimičnog načina gospodarenja, suopt kladno s dugoročno zacrtanim ciljem gospodarenja od 119307 m3 119572 m´ 119782 m´ 1954. godine (D. Klepac 1954). Iako je broj stabala 462 m3/ha 463mVha 464mVha ovog razreda maksimalno zastupljen u propisanom I uz optimalnu uravnoteženost relevantnih pokazadozvoljenom etatu, prijelaz stabala iz drugog proširetelja gospodarenja, promjena položaja krivulje vremenog debljinskog razreda u treći je brži od ostvarenih, na prijelaza iz 1989. god. ukazuje na poremećaje u razstručnim propisima dozvoljenih maksimalnih sječa, voju stabala i sastojina jele. što je utjecalo na stalno povećavanje broja fiziološki Općenito je potencijalne uzročnike negativnih prozrelih stabala jele u trećem proširenom debljinskom mjena vremena prijelaza teško razlučiti. Ovise o domirazredu (tablica 2). naciji, intenzitetu i vremenu djelovanja pojedinog nega- Tablica 2. Omjer drvne zalihe po proširenim debljinskim razredima u % (NPŠO Belevine od 1951–1989 god.) Table 2 Growing stock ratio by broadened diameter classes in % (Belevine from 1951 to 1989) Inventura (god) A 10 – 30 cm B 31 – 50 cm C > 51 cm Inventory (year) Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech 1950/51 9 79 46 21 45 ( ukupno) - (total) 11 45 44 1958/59 6 64 38 32 56 4 (ukupno) - (total) 9 38 53 1969/70 6 51 31 39 63 10 (ukupno) - (total) 10 32 58 1979/80 6 48 27 46 67 6 (ukupno) - (total) 10 29 61 1989/90 5 39 24 46 71 15 (ukupno) - (total) 10 27 63 Nemoguće je u 3–4 ophodnjice, u granicama “Pravremena prijelaza. Pojačano nepovoljno djelovanje vilnikom” propisanih sječa užiti sva prekobrojna fizio-globalnih promjena klime i za vegetaciju štetnih sastološki zrela stabla trećeg debljinskog razreda. Pretvorba jaka industrijskog porijekla ne samo u zraku, već i deuzgojnih oblika je dugoročni proces. U dosadašnjim poniranih u tlu i podzemnoj vodi, prouzročilo je pojavu radovima utvrdili smo da gospodarska perioda konverduljih vremena prijelaza izmjerenih 1989. god. u sva zije svih stabala preborne sastojine, traje devet prosječ-tri proširena debljinska razreda, kako to pokazuje linija nih vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9Ts). U izjednačenja vremena prijelaza iz 1989 god. na sl. 1. ovoj gosp. jedinici ono iznosi 145–150 god. i podudara Za vegetaciju štetni sastojci trajno su promijenili ekose s fizičkom zrelošću jele na granici prirodnog areala sustav na određenom biotopu. Onemogućuju normalnu (J. S t o c kl , 1941). asimilaciju, smanjuju produkciju drvne tvari i uzrokuju Uz smanjeni prirast fiziološki zrelih stabala kao uzpostupno odumiranje oštećenih stabala svih debljina. rok promjena u razvoju, dulja vremena prijelaza imao Sušenje mogli su prouzročiti kalamitet moljca jelobi samo treći debljinski razred (C). U drugom bi stabla vih iglica (Argyresthia fundella F.R.) 1968. god. i imela najjačeg prirasta zadržala dosadašnji trend prelaženja, (1970–79 god.). Štetni utjecaji moljca bili su prostorno a krivulja izjednačenja iz 1989. god. zadržala položaj. sveobuhvatni, ali je intenzitet širenja zaustavljen pravoMeđutim, krivulja je karakterističnog hiperboličnog vremeno provedenom zaštitom aviozaprašivanjem (I. oblika, ali promijenjenog položaja. Promjena položaja Spaić, 1968). Dio napadnutih stabala s krošnjom oštecijele krivulje istog oblika jednakog prethodnoj ukazućenom preko 60 % nije se uspio oporaviti (M. An je na drugi uzrok sužavanja godova, odnosno duljih droić – D. Klepac, 1969). Preostala manje oštećena |