DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
stabla su tijekom vremena djelomično obnovila krošnju.
Tragovi oštećenja su uži godovi i dulja vremena prijelaza
u periodi oporavka u idućim ophodnjicama.


Imela je do sječe stabala uglavnom trećeg debljinskog
razreda izazvala lokalne štete na suncu izloženim
položajima (D. K le p a c , 1955). Da se sprijeći širenje
zaraze, tijekom sanitarnih sječa uklonjena su stabla s
deset i više grmova imele u krošnji. Broj grmova (>10)
je mjerenjem utvrđena granična vrijednost snošljivosti
zaraze. Povećanjem broja grmova prirast se brzo smanjuje.


Pretpostavljenim dominantnim čimbenicima naglog
povećenja broja “sušaca” i produljenih vremena
prijelaza, smatramo sekularna odstupanja klime uz
stalnu prisutnost negativnog djelovanja kompleksa
štetnih sastojaka industrijskog porijekla, kojih se intenzitet
utjecaja na promjene ekosustava promatranih biotopa
danomično povećava.


Da se uvjerimo u učestalost promjena ekosustava
kao posljedice pojave i povećanja intenziteta pretpostavljenih
dominantnih uzročnika sušenja, posegnuli
smo za evidencijama sječa po uzrocima doznake,
koje smo vodili od 1959. do 1991. god. (R. Križanec


1993: 383–402). Na ovu vrstu evidencije sječa odlučili
smo se s ciljem da iz prakse eliminiramo iskustvene,
paušalne i subjektivne vizualne procjene dosadašnjeg
gospodarenja prema zatečenom stanju
šume u vrijeme uređivanja. Ako za promatrano
razdoblje nema odgovarajućih evidencija o promjenama
osnovnih elemenata šume ili barem verbalnog
zapisa o uzrocima negativnih promjena, nerijetko
se negativne promjene stanja šume pripisuju
primijenjenim gospodarskim postupcima. Bez retrospekcije
ektremno nepovoljnih utjecaja različitih
čimbenika na razvoj, stječe se pogrešna slika o gospodarenju.
Ovi se utjecaji ne mogu predvidjeti i u većini
slučajeva stručnim postupcima spriječiti ili zaustaviti,
jer su jači od pozitivnih utjecaja primijenjenih
gospodarskih postupaka.


Iz evidencije sedam uzroka doznake (grom, izvale,
prelomi, sušci, Ad stabla, rak i imela) izdvajamo podatke
o broju stabala (N) i drvnim masama (M) “sušaca”,
koji su u ukupnom etatu (. M m3) i godišnjim prosjecima
(M m3/god.) izvršenih sječa glavnog slučajnog prihoda
po evidentiranim uzrocima, određenim za 31. god.
razdoblje (1959–1989) najjače zastupljeni (tablica 3).


Tablica 3. Struktura “slučajnog prihoda” u NPŠO Belevine od 1959-1989 god.
Table 3 Structure of “random income” in Belevine from 1959 to 1989


Uzrok Grom Izvale Prelomi Sušci
Cause Thunder Windbreaks Breaks Snags
N 418 1606 2486 4698
EM m´ 1476 2683 1761 7159
M mVg. 47,60 86,54 56,80 230,93


U normalnim uvjetima razvoja sušci su u “sanitaru”
zastupljeni u približno ustaljenom omjeru.


Od ukupno doznačenog i posječenog broja stabala


(N) na sušce otpada 40,58 %. Sječe su neravnomjerne,
ovisno o intenzitetu sušenja. Od ukupno posječenih
drvnih masa sušaca (7159 m3) u vremenu od 1959–69.
posječeno je 1639 m3 (21 %), od 1970–79., 1975 m3
Ad. stab. Rak Imela Ukupno
Extra feeling tree Cancer Mistletoe Total
1544 450 376 11578
1722 1115 1683 17599
55,55 35,87 54,30 567,69


(28 %), a od 1980–89., 3545 m3 (50 %). U zadnjem desetogodištu
(1980–89) pojava i sječa sušaca je u odnosu
na prethodna dva udvostručenaa.


Kako pouzdano utvrditi postojanje negativnih promjena
zdravstvenog stanja sastojina? Promjene ćemo
proučiti na dva načina: praćenjem kretanja volumnog
prirasta i postotka prirasta s jednei
ii usporediti s pro


Tablica 4. Kretanje volumnog prirasta (iv) i postotka prirasta (p) u NPŠO “Belevine” od 1951–1989. god.
Table 4 Trends in volume increment (iv) and increment percentage (p) in Belevine from 1951 to 1989


Invent. J E LA -F i r B U K VA -B e e c h
Inventory V V p V iČ p
(god) -(year) mVha % mVha %
(1)
1950/51
(2)
456
(3)
7,66
(4)
1,68
(5)
14
(6)
0,28
(7)
1,95
1958/59 470 7,61 1,62 22 0,44 2,04
1969/70 457 6,95 1,52 41 0,82 2,01
1979/80 433 5,89 1,36 48 0,96 1,99
1989/90 396 5,22 1,32 67 2,23 3,32


U K U PN O -To t a l
V iČ p
mČ/ha %


(8) (9) (10)
470 7,94 1,69
492 8,05 1,64
498 7,77 1,54
481 6,85 1,42
463 7,45 1,61


Ovaj primjer ukazuje na vjerojatnost ostvarenja prognoze udvostručenja „sanitara” u narednoj vremenskoj periodi (od 10,67 na
20,30 %) u gosp. jed Litorić (Hrvatske šume br. 99/2005., str.16–17).