DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA NAŠE ŠUMARSKO ŠKOLSTVO I EUROPSKA UNIJA Naše šumarsko školstvo bilježi svoj početak osnutkom Gospodarsko-šumarskoga učilišta 1860. godine u Križevcima. Učilište je preraslo 1898. godine u Šumarsku akademiju u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1919. Akademija ulazi u Poljoprivredno-šumarski fakultet istoga Sveučilišta. Šumarska i drvno-tehnološka nastava odvajaju se 1960. godine od agronomije u samostalni Šumarski fakultet Sveučilita u Zagrebu. Poslije Drugoga svjetskog rata osniva se više srednjih šumarskih škola od kojih ona u Karlovcu najviše zadovoljava potrebe šumarske struke u dijapazonu od čuvara šume i lugara do diplomiranoga inženjera šumarstva. Visokoškolska šumarska nastava, kao i ona na Učilištu, imala je jednim dijelom uzor u ondašnjim europskim šumarskim učilištima Austrougarske te šumarskim fakultetima u Beču, Münchenu i Pragu, gdje se školuju šumarski inženjeri koji su udarili temelje hrvatskoj šumarskoj znanosti i praksi (Koz arac, P etračić, Nenadić , Levakovi ć). Hrvatska je u šumarstvu imala svoje osobitosti što ju je razlikovalo od ostalih. To su nizinske prašume hrasta lužnjaka Posavine, Podravine i Podunavlja, bukovo-jelove prašume Hrvatskih Dinarida i goli krš uz obalu Jadrana. Uz klasičnu šumarsku nastavu Učilište i fakulteti bave se osobito obnovom nizinskih prašuma, pretvaranjem bukovo-jelovih šuma Dinarida u prebornu šumu te pošumljavanjem gologa krša. U sva tri spomenuta područja hrvatska šumarska znanost i struka postigli su značajne uspjehe, što se zrcali u prirodnoj i gospodarskoj vrijednosti naših šuma. U načelima Bolonjske deklaracije (3 + 2, potanko vidi stručno savjetovanje Hrvatskoga šumarskoga društva u Danima hrvatskoga šumarstva 2005. u ovome broju Š.L.) koju je Europska unija prihvatila kao svoj model visokoškolskoga obrazovanja, teško će biti prilagoditi šumarsku dodiplomsku nastavu u 3 godine i prilagoditi je potrebama prakse. Želimo li i dalje imati uspješnu visokoškolsku šumarsku nastavu potrebno je nastavnim programom obuhvatiti biološku, tehničku i gospodarsku komponentu. Veliko značenje imat će u budućnosti urbano šumarstvo i ekofiziološka istraživanja u odnosu na klimatske promjene i novonastale šumske štete. To će zasigurno ukazati na potrebu dodatnih predmeta u programu nastave i pitanje je što uklopiti, a što izbaciti, a obuhvatiti šumu kao najsloženiji kopneni ekosustav. Prava odluka za šume u Hrvatskoj je njihova opća zaštita u čitavoj površini uz potrajno i razumno korištenje drva te plemenite sirovine koje se čovjek zasigurno ne želi odreći kao ni svih drugih blagodati koje daje taj vegetacijski oblik. Uz ovaj vrlo visoki cilj ide i obrazovanje šumarskih akademaca uz prilagodbu Bolonjskoj deklaraciji, ali i nje tome cilju. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Naslovna stranica – Front page: Goranska razglednica – ljeto (2. bjelovarski salon fotografija – 17. 6 - 7. 7. 2005.) The scenery of Gorski Kotar – summer (Foto – Photo: Ž. Kastner) Naklada 1700 primjeraka |