DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270


UDK 630* 453 (001)


GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae)
U HRVATSKOJ


GRADATIONS OF GYPSY MOTH – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae)
IN CROATIA


Milan PERNEK, Ivan PILAŠ*


SAŽETAK: U radu se obrađuje defolijacija gusjenica gubara – Lymantria
dispar L. (Lep., Lymantriidae) kao jednog od nepovoljnih biotskih čimbenika
u hrastovim šumama u Hrvatskoj. Ovaj štetnik dominirao je do 60-tih godina
prošloga stoljeća, te su njihove populacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske
u stalnom opadanju s povremenim usponima. Jače gradacije zabilježene su
1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. godine.


Metodom brojanja jajnih legala na svakom stablu duž transekta položenog
približno dijagonalno kroz odjel, utvrđuje se zaraze gubara te se u Dijagnozno-
prognoznoj službi izrađuje prognoza.


Iz broja jajnih legala i broja stabala izračunavaju se postotni intenziteti
napada. Ti intenziti poredani su u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2);
5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5).


Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. pomoću Fast Furier
analize izračunat je periodizam, a kliznom sredinom (“Moving Average”)
trend pojedinih klasa. Rezultati pokazuju da se u 2005. godini može očekivati
gradacija gubara, koja bi trebala biti slabijeg intenziteta nego ona
prije 10. godina.


Ključne riječi: gubar, Lymantria dispar, populacija, hrast lužnjak,
Quercus robur, Fast Furier metoda, klizna sredina.


1. UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA – Introduction and research aim
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) gospodarski je vrijeme masovne pojave sposoban je obrstiti šume na
najvažnija vrsta drveća u šumarstvu Hrvatske. S ovom vrlo velikim površinama. Kao štetnik je u Hrvatskoj u
vrstom gospodari se na 201.739 ha, a drvna zaliha izhrastovim
šumama dominirao do 60-tih godina prošlonosi
41,5 milijuna kubičnih metara (Klepac 1996). ga stoljeća. Tada se počinju spominjati defolijatori koji
Mnoge publikacije koje govore o lošem zdravstvenom se do tog razdoblja čak nisu smatrali štetnicima. Važstanju
tih šuma promatraju taj problem s različitih gle-nost mrazovaca (Lep., Geometridae) primjerice kao
dišta (Spaić 1974, Prpić 1974, Harapin i An štetnika
narasla je posebice tijekom osamdesetih i ded
r oi ć 1996, P r p i ć 1996). Različiti nepovoljni biot-vedesetih godina prošloga stoljeća (Hrašovec i Ha-
ski i abiotski čimbenici isprepliću se, te je preciziranje r a p i n 1999).


uzroka nastalih problema vrlo teško. Intenzivnije istraživanje gubara u Hrvatskoj poči-


U ovom radu obrađuje se jedan od biotskih čimbe-nje u 20-tim godinama prošloga stoljeća, jer se tada uz
nika – defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dis-pepelnicu (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.)
par L. (Lep., Lymantriidae). Ovaj polifagni leptir u smatrao glavnim čimbenikom propadanja hrastovih


šuma. Veće gradacije bilježe se 1948–1950.,
1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994.


* Dr. sc. Milan Pernek, Šumarski institut Jastrebarsko
Utjecaj defolijacije gusjenica gubara u hrastovim šu-


Mr. sc. Ivan Pilaš, Šumarski institut Jastrebarsko