DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 mama dovodi do 30 %, pa čak i 40 % gubitka prirasta (Klepac i Spaić 1965; Klepac 1966). Iz toga se lako mogu obračunati financijski gubici, koji dakako mogu biti vrlo visoki. Uz to, mnogi stručnjaci smatraju neizravne štete vezanu uz ekološku stabilnost šume još važnijom negativnom posljedicom. Prema podacima DPS-a1, naizgled vrlo veliki površinski napad gubara kroz poslijednjih desetak godina nije tako problematičan, s obzirom da su intenziteti vrlo niski. Suprotno tomu, u hrvatskom mediteranskom području (Cres, Zadar, Silba, Split, Pelješac) na crniki (Q. ilex L.) zabilježeni su jači napadi svakih nekoliko godina. Pojava gradacija gubara primjerice u Austriji, Mađarskoj i Srbiji 2003. godine (Schopf2 – usmeno priopćenje) navodi na zaključak kako je novi napad izgledan i u Hrvatskoj. Pernek (2001) predviđa kako bi se jače pojavljivanje gubara u Hrvatskoj moglo dogoditi oko 2004. godine. Za praktično šumarstvo vrlo je važno redovito praćenje (monitoring) i prognoza, koja šumarskoj operativi treba služiti za pravovremenu pripremu i organizaciju zaštitnih mjera. Cilj ovoga rada je pokazati kako se primjenom jednostavne statističke analize mogu dobiti podaci u prognozi populacija gubara te eventualno metodu primijeniti i za neke druge šumske štetnike, posebice iz reda Lepidoptera. 2. METODA RADA – Methods of work Podaci napada gubara u Hrvatskoj dobiveni su u DPS centru u Jastrebarskom. Metoda brojanja jajnih legala na transektu već se u 70-tim godinama 20-tog stoljeća koristila kao metoda utvrđivanja zaraze gubara. Pri tomu se dijagonalnim prolazom kroz odjel u hrastovim šumama zbrajaju sva pronađena jajna legala gubara, bez obzira na kojem se stablu ili grmu nalazila (Vasić 1981). Podaci se šalju u DPS službu gdje se zbrajaju i postavlja prognoza. Sama metoda ima stanovite nedostatke u pogledu pravilnog uzorkovanja i interpretacije podataka, ali generalno daje prihvatljivu sliku dinamike populacija gubara. Tako dobiveni podaci služe za provjeru stanja na terenu i donošenja konačne odluke o daljnjem postupanju, odnosno da li će se i u kojem obimu raditi suzbijanje. Broj stabala u odjelu na kojima je nađeno barem jedno leglo podijeljeno s ukupnim brojem pregledanih stabala predstavlja intenzitet napada te se iskazuje u postotku. Ti su intenziteti (klase napada) poredani u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2); 5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5). U DPS službu šalju se i uzorci jajnih legala gubara kako bi se utvrdio broj jaja po leglu, kao i njihova parazitiranost, a ti podaci zatim služe za postavljanje konačne prognoze. Kao što je naprijed spomenuto upravo intenziteti napada za razliku od površine napada, daju dobar podatak stvarne opasnosti gradacije gubara. Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. izračunat je periodizam pomoću Fast Furier analize (P r e s s i dr. 1997), a trend pojedinih klasa s kliznom sredinom (“Moving Average”). 3. REZULTATI – Results Podaci napada gubara od 70-tih godina prošloga stoljeća sumirani su u Tablici 1, a ukazuju na periodičnost pojave gubara po godinama i desetljećima praćenja. Gradacijske faze gubara determinirane su naglim promjenama u populacijama prikazane u grafikonima 1–5. 1 DPS-Dijagnozno-prognozna služba. Od 1980 g. organizirana u Šumarskom institutu Jastrebarsko. 2 Prof.dr.sc. Axel Schopf, Institut für For-Slika 1. Ženke gubara odlažu jaja u grupimično leglo stentomologie, Universität BOKU, Wien. Figure 1 Females of Gypsy Moth conceal eggs in egg |