DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK 30-godišnje opažanje gubara u DPS službi prikazuju kretanja populacije gubara i gradacije koje se javljaju periodički s različitim intenzitetom i površinama koju zahvaćaju. Napad na većoj ili manjoj površini nije problematičan ukoliko je intenzitet nizak. Jači intenziteti napada javljaju se uz opadajući trend svakih 10–11 godina. To znači da se gradacija gubara u Hrvatskoj treba očekivati u 2005. godini. Do iste spoznaje dolazi i Pernek (2001). Povećana aktivnost ženki, odnosno neskriveno, grupimično odlaganje jajnih legala (Slika 1) te povećani broj jaja u leglu zabilježeni u 2004. godini, potvrđuje ekspanziju gubara. U Tablici 1. može se vidjeti kako su napadnute površine klase 5 u 70-tim godinama prošloga stoljeća zabilježene na površinama više od 10.000 ha (max. 35.000 ha). Sasvim je drukčije u 80-tim i 90-tim gdje su te površine bile manje od 5.000 ha. Iz toga se može zaključi v ti kako su i površine napada manje nego nekada. Interesantno je kako se slabe do nikakve zaraze (klasa 1) s vremenom povećavaju, odnosno sve ostale klase smanjuju. To je dobar pokazatelj promjena koje se događaju u odnosu na prošlost. Zašto su gradacije gubara sve slabijeg intenziteta vrlo je teško odgovoriti. Mogućnost da je razlog tomu uspješno provedena suzbijanja je mala, jer se isto činilo i kod nekih drugih štetnika koji su se unatoč tomu redovito pojavljivali u jačim intenzitetima. Moguće objašnjenje moglo bi biti – klimatske promjene, uz velike promjene vodnog režima. Što te spomenute promjene znače za gubarove populacije, za sa da nije istraživano. Jedan pokus unutar istraživanja utjecaja “efekta staklenika” u hrastovoj šumi koje se provodi u Švicarskoj, -Disscusion and Conclusion pokazao je da povećana koncentracija CO2 u zraku, koje uzrokuju promjeneu uu kemijskom sastavu lišća, djeluje zapravo zaštitno za hrast. Gusjenice, naime, izbjegavaju list hrasta te se više orijentiraju na lišće drugih vrsta drveća, poglavito graba (Schafellner3 – usmeno izlaganje, Sveučilište BOKU Beč). Vrlo interesantna činjenica redovitog jačeg pojavljivanja gubara u našem mediteranskom pojasu ne isključuje mogućnost da u Hrvatskoj postoje dvije ili više rasa unutar vrste koje su se prilagodile određenim životnim uvjetima. Ovu pretpostavku trebalo bi istražiti. Daljnje važno gledišta je dobivanje prevlasti određene vrste u odnosu na drugu koja se potiskuje (“Machtwechsel” – njem.: smjena moći). U takvim uvjetima gubar je u samom startu progradacije u lošijem položaju nego primjerice ose listarice i mrazovci. U odnosu na prvi dio prošloga stoljeća populacije su u opadanju, ali nitko sa sigurnošću ne može ustvrditi da kalamiteti širih razmjera nisu mogući, odnosno da gubar ponovno preuzme prevlast najznačajnijih defolijatora. Treba imati i na umu da žarišta progradacije mogu nastati preko transportnih sredstava te ne podliježu logici i zakonima trenda i dinamike populacije određenog područja. Tako je primjerice u 2004. godini na autoputu Lipovac-Zagreb na benzinskoj postaji “Križ” kod Novoselca, zabilježeno preko 300 jajnih legala po stablu japanske šljive. Takva pojava nije zabilježena na nijednom ugibalištu ili benzinskoj postaji na tom autoputu. Istovremeno su u susjednoj Srbiji zabilježene vrlo jake populacije gubara na velikim površinama (više od 146.000 ha – izvor: www.poljoprivreda.info) te se ne može isključiti mogućnost kako se gubar transportirao nekim vozilom u Hrvatsku. 6. LITERATURA References Harapin, M., M. Androić 1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 227–256. Hrašovec, B., M. Harapin, 1999: Dijagnoznoprognozne metode i gradacije značajnih štetnih kukaca u šumama Hrvatske. Šumarski list 5–6: 183–193. Klepac, D. 1966: Zuwachsverluste in Eichenmischbestanden, die durch die Kalamitat des Schwammspinners und anderer blattfressender Schadlinge bafallen wurden. Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universitat Dresden 15/2: 385–389. 3 Dr. sc. Christa Schafellner, Institut für Forstentomologie, Universität BOKU, Wien. ,. K l e p a c, D DD. 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti: 213–226. K l e p a c , D., I. S p a i ć , 1965: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka. Šumarski list (89) 3–4: 93–101. Pernek, M., 2001: Gradationen des Schwammspinners in Kroatien von 1970 bis 2000. Mitt. Dtsch. Ges. allg. angew. Ent. 13: 429–432. Press, W.H., S.A. Teukolsky, W.T., Vettering, B.P. Flannery, 1997: Numerical Recipes, The Art of Scientific Computing. 2. Edition. Cambridge University Press, Chapter 13: 496–536. Prpić, B. 1974: Ekološki aspekt sušenja hrastovih sastojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šumarski list 98 (7/9): 285–290. |