DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270
4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK
30-godišnje opažanje gubara u DPS službi prikazuju
kretanja populacije gubara i gradacije koje se javljaju
periodički s različitim intenzitetom i površinama koju
zahvaćaju. Napad na većoj ili manjoj površini nije problematičan
ukoliko je intenzitet nizak. Jači intenziteti
napada javljaju se uz opadajući trend svakih 10–11 godina.
To znači da se gradacija gubara u Hrvatskoj treba
očekivati u 2005. godini. Do iste spoznaje dolazi i
Pernek (2001). Povećana aktivnost ženki, odnosno neskriveno,
grupimično odlaganje jajnih legala (Slika 1) te
povećani broj jaja u leglu zabilježeni u 2004. godini,
potvrđuje ekspanziju gubara.


U Tablici 1. može se vidjeti kako su napadnute površine
klase 5 u 70-tim godinama prošloga stoljeća zabilježene
na površinama više od 10.000 ha (max. 35.000
ha). Sasvim je drukčije u 80-tim i 90-tim gdje su te površine
bile manje od 5.000 ha. Iz toga se može zaključi


v
ti kako su i površine napada manje nego nekada.


Interesantno je kako se slabe do nikakve zaraze
(klasa 1) s vremenom povećavaju, odnosno sve ostale
klase smanjuju. To je dobar pokazatelj promjena koje
se događaju u odnosu na prošlost. Zašto su gradacije
gubara sve slabijeg intenziteta vrlo je teško odgovoriti.
Mogućnost da je razlog tomu uspješno provedena suzbijanja
je mala, jer se isto činilo i kod nekih drugih štetnika
koji su se unatoč tomu redovito pojavljivali u jačim
intenzitetima.


Moguće objašnjenje moglo bi biti – klimatske promjene,
uz velike promjene vodnog režima. Što te spomenute
promjene znače za gubarove populacije, za


sa


da nije istraživano.


Jedan pokus unutar istraživanja utjecaja “efekta staklenika”
u hrastovoj šumi koje se provodi u Švicarskoj,


-Disscusion and Conclusion
pokazao je da povećana koncentracija CO2 u zraku,
koje uzrokuju promjeneu
uu kemijskom sastavu lišća,
djeluje zapravo zaštitno za hrast. Gusjenice, naime, izbjegavaju
list hrasta te se više orijentiraju na lišće drugih
vrsta drveća, poglavito graba (Schafellner3 – usmeno
izlaganje, Sveučilište BOKU Beč).


Vrlo interesantna činjenica redovitog jačeg pojavljivanja
gubara u našem mediteranskom pojasu ne isključuje
mogućnost da u Hrvatskoj postoje dvije ili više
rasa unutar vrste koje su se prilagodile određenim životnim
uvjetima. Ovu pretpostavku trebalo bi istražiti.


Daljnje važno gledišta je dobivanje prevlasti određene
vrste u odnosu na drugu koja se potiskuje (“Machtwechsel”
– njem.: smjena moći). U takvim uvjetima gubar
je u samom startu progradacije u lošijem položaju
nego primjerice ose listarice i mrazovci.


U odnosu na prvi dio prošloga stoljeća populacije su
u opadanju, ali nitko sa sigurnošću ne može ustvrditi da
kalamiteti širih razmjera nisu mogući, odnosno da gubar
ponovno preuzme prevlast najznačajnijih defolijatora.
Treba imati i na umu da žarišta progradacije mogu
nastati preko transportnih sredstava te ne podliježu logici
i zakonima trenda i dinamike populacije određenog
područja. Tako je primjerice u 2004. godini na autoputu
Lipovac-Zagreb na benzinskoj postaji “Križ” kod Novoselca,
zabilježeno preko 300 jajnih legala po stablu
japanske šljive. Takva pojava nije zabilježena na nijednom
ugibalištu ili benzinskoj postaji na tom autoputu.
Istovremeno su u susjednoj Srbiji zabilježene vrlo jake
populacije gubara na velikim površinama (više od


146.000 ha – izvor: www.poljoprivreda.info) te se ne
može isključiti mogućnost kako se gubar transportirao
nekim vozilom u Hrvatsku.
6. LITERATURA References
Harapin, M., M. Androić 1996: Sušenje i zaštita šuma
hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj,
ur.: Klepac, D. Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti. 227–256.


Hrašovec, B., M. Harapin, 1999: Dijagnoznoprognozne
metode i gradacije značajnih štetnih
kukaca u šumama Hrvatske. Šumarski list 5–6:
183–193.


Klepac, D. 1966: Zuwachsverluste in Eichenmischbestanden,
die durch die Kalamitat des
Schwammspinners und anderer blattfressender
Schadlinge bafallen wurden. Wissenschaftliche
Zeitschrift der Technischen Universitat Dresden
15/2: 385–389.


3 Dr. sc. Christa Schafellner, Institut für Forstentomologie, Universität
BOKU, Wien.


,.


K l e p a c, D
DD. 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka. U:
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska
Akademija znanosti i umjetnosti: 213–226.


K l e p a c , D., I. S p a i ć , 1965: Utjecaj nekih defolijatora
na debljinski prirast hrasta lužnjaka. Šumarski
list (89) 3–4: 93–101.


Pernek, M., 2001: Gradationen des Schwammspinners
in Kroatien von 1970 bis 2000. Mitt.
Dtsch. Ges. allg. angew. Ent. 13: 429–432.


Press, W.H., S.A. Teukolsky, W.T., Vettering,


B.P. Flannery, 1997: Numerical Recipes, The
Art of Scientific Computing. 2. Edition. Cambridge
University Press, Chapter 13: 496–536.
Prpić, B. 1974: Ekološki aspekt sušenja hrastovih
sastojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šumarski
list 98 (7/9): 285–290.