DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 33     <-- 33 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 271-278


UDK 630* 165 (Populus nigra L.)


POTRAJNOST I OČUVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM
NA EUROPSKU CRNU TOPOLU (Populus nigra L.)


SUSTAINABILITY AND CONSERVATION OF GENETIC RESOURCES WITH
A FOCUS ON THE EUROPEAN BLACK POPLAR (Populus Nigra L.)


Davorin KAJBA*, Igor ANIĆ*, Dragomir PFEIFER**


SAŽETAK: U članku se obrazlažu zaključci Hrvatskoga povjerenstva za
topolu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, donešeni
nakon rasprave o problemima potrajnosti šuma ritskoga područja, gospodarenja
šumskim sastojinama topola, metodama obnove sastojina, mogućnostima
i metodama očuvanja genofonda na primjeru europske crne topole.
Obnova populacija europske crne topole je značajan šumskogospodarski zadatak,
posebice na prostorima gdje su ritska staništa i njezini ekosustavi
ugroženi. Obnovljene ili sačuvane topolove populacije predstavljaju važan
prilog u očuvanju složenog ekosustava ritske šume. Strategija očuvanja genofonda
domaćih topola može se podijeliti u tri operativna cilja: osigurati optimalno
moguću prirodnu obnovu, spriječiti gubitak genetskog diverziteta i gubitka
individualne sposobnosti opstanka u sljedećim generacijama, identificirati
i sačuvati lokalne i regionalne genetske baze. Potrebno je intenzivirati
selekciju, razmnožavanje i testiranje klonova domaće crne topole u cilju
dobivanja kvalitetnog sadnog materijala za obnovu sastojina ritskih šuma.
Obvezna je i selekcija plus varijanti iz mlađih prirodnih populacija europske
crne topole, budući je na ovaj način moguće selekcionirati nove genotipove
koji će biti dobro adaptirani na specifična, lokalna staništa. Strategija obnove
treba biti vođena načelom zamjene nasada eurameričke topole s europskom
crnom topolom, ali u skladu sa šumskouzgojnim planom. Njime treba
pažljivo odrediti staništa na kojima vodni režim dozvoljava nastavak uzgajanja
topola, metodiku obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje cilja potpune
zamjene sastojina potrebno je odrediti razdoblje od barem 50-tak godina. U
međuvremenu potrebno je planirati nastavak šumske proizvodnje eurameričkom topolom (P. × canadensis; na približno 25 % površina.


Ključne riječi: potrajnost, ritska šuma, Populus nigra L.,Hrvatsko povjerenstvo za topolu


UVOD – Introduction


U članku se razmatraju zaključci Hrvatskoga povje- marstva i vodnog gospodarstva, donešeni nakon rasrenstva
za topolu pri Ministarstvu poljoprivrede, šu- prave o problemima potrajnosti šuma, posebice ritskih


šuma vrba i topola, gospodarenja šumskim sastojinama


topola, metodama obnove sastojina, mogućnostima i


metodama očuvanja genofonda na primjeru europske


crne topole. Svrha je članka upoznati širi krug čitatelja


Doc. dr. sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Zagreb s navedenom problematikom, ali i sa stavom Hrvatsko-


Doc. dr. sc. Igor Anić, Šumarski fakultet Zagreb


ga povjerenstva za topolu glede pitanja obnove i isto-
DUrŠaPgoOmsiijrePkfeifer, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., dobne izmjene sastojinskoga oblika topolovih nasada.