DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 36 <-- 36 --> PDF |
D. Kajba, I. Anić, D. Pfeifer: POTRAJNOST I OČUVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 271-278 1. osigurati optimalno moguću količinu prirodne obnove (pojavu malata); 2. spriječiti gubitak genetskog diverziteta i gubitka individualne sposobnosti opstanka u slijedećim generacijama; 3. identificirati i sačuvati lokalne i regionalne genetske baze. Da bi se to postiglo potrebno je intenzivirati selekciju, razmnožavanje i testiranje klonova domaće crne topole u cilju dobivanja kvalitetnog sadnog materijala za obnovu sastojina ritskih šuma. Također je potrebna i selekcija plus varijanti iz mlađih prirodnih populacija europske crne topole, budući je na ovaj način moguće selekcionirati nove genotipove, koji će biti dobro adaptirani na specifična, lokalna staništa. Strategija obnove treba biti vođena načelom zamjene nasada eurameričke topole s europskom crnom topolom, ali u skladu sa šumskouzgojnim planom. Njime treba pažljivo odrediti staništa na kojima vodni režim dozvoljava nastavak uzgajanja topola, metodiku obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje cilja pot- Slika 2. Adultno stablo europske crne topole (Populus nigra L.) Fig. 2 An adult tree of the European Black Poplar (Populus nigra L.) (Foto: EUFORGEN) pune zamjene sastojina potrebno je odrediti razdoblje od barem 50-tak godina. U međuvremenu potrebno je planirati nastavak šumske proizvodnje eurameričkom topolom (P. × canadensis) na približno 25 % površina. Izbor površina za osnivanje nasada mora biti šumskouzgojno planiran, posebice s obzirom na stanište. Više provedenih europskih projekata (EUROPOP, FLOBAR), te rezultati drugih istraživanja (Vanden Broeck et al. 2000, Storme 2001) koji su izučavali fenologiju cvjetanja topola uočili su da klonovi P. × canadensis cvatu ranije od promatranih klonova domaće europske crne topole. Iz toga nalaza zaključeno je da nema velike opasnosti od pojave introgresije gena američke crne topole u genom europske crne topole. S druge strane, introgresiju gena ne treba potpuno ni isključiti, budući da su uočene i značajne varijacije u fenologiji cvjetanja topola. Također u kasnijim istraživanjima koja su proveli Vanden Broeck i dr. (2001, 2004) nije utvrđeno postojanje introgresije u potomstvu europske crne topole za morfološka svojstva, kao ni kod dobivenih rezultata u istraživanjima izozimima i mikrosatelitnom DNK. Autori pretpostavljaju da postoje i predfertilizacijske barijere koje favoriziraju unutarvrsnu polinaciju. Utvrđeno je da klonovi američke crne topole (Populus deltoides) cvatu najranije, hibridni klonovi P. × canadensis negdje između dviju roditeljskih vrsta, a europska crna topola najkasnije, te da se podudara sa cvatnjom jablana. Također, morfometrijskim istraživanjima unutarpopulacijske varijabilnosti svojstava listova iz pet juvenilnih populacija europske crne topole duž sliva rijeke Drave u Hrvatskoj, koje je proveo Romanić (2001) nije utvrđeno postojanje jedinki koje bi mogle biti svrstane u američku crnu topolu (Populus deltoides), što upućuje na zaključak da nije došlo do introgresije u genom juvenilnih populacija europske crne topole duž rijeke Drave. Unošenje gena s biološkog gledišta ima pozitivan i negativan učinak. U pozitivnom smislu može povećati genetski diverzitet, ali može izmijeniti lokalnu adaptabilnost. Drugi mogući utjecaj je intenzivna izmjena gena s kultiviranih varijeteta i smanjenje učinkovite veličine populacije, što vodi prema gubitku diverziteta i povećanju razine inbreedinga. To može biti slučaj samo kada jedan muški klon oprašuje intenzivno većinu ženskih stabala. Idealno bi bilo da samo jedinice predviđene za očuvanje budu više ili manje izolirane od umjetnih nasada topola, dok bi se na drugim površinama pripremali stanišni uvjeti za eurameričke topole. Kod očuvanih i zaštićenih dijelova ne mora se u potpunosti izbjegavati i izopćiti kulture topola iz okolice, posebice ako je veličina populacije dovoljno velika. Za obnovljenu populaciju može se koristiti tzv. tampon zona (buffer zona) |