DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 36     <-- 36 -->        PDF

D. Kajba, I. Anić, D. Pfeifer: POTRAJNOST I OČUVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 271-278
1.
osigurati optimalno moguću količinu prirodne obnove
(pojavu malata);
2.
spriječiti gubitak genetskog diverziteta i gubitka individualne
sposobnosti opstanka u slijedećim generacijama;
3.
identificirati i sačuvati lokalne i regionalne genetske
baze.
Da bi se to postiglo potrebno je intenzivirati selekciju,
razmnožavanje i testiranje klonova domaće crne topole
u cilju dobivanja kvalitetnog sadnog materijala za
obnovu sastojina ritskih šuma. Također je potrebna i selekcija
plus varijanti iz mlađih prirodnih populacija
europske crne topole, budući je na ovaj način moguće
selekcionirati nove genotipove, koji će biti dobro adaptirani
na specifična, lokalna staništa.


Strategija obnove treba biti vođena načelom zamjene
nasada eurameričke topole s europskom crnom topolom,
ali u skladu sa šumskouzgojnim planom. Njime
treba pažljivo odrediti staništa na kojima vodni režim
dozvoljava nastavak uzgajanja topola, metodiku
obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje cilja pot-


Slika 2. Adultno stablo europske crne topole (Populus nigra L.)
Fig. 2 An adult tree of the European Black Poplar


(Populus nigra L.)


(Foto: EUFORGEN)


pune zamjene sastojina potrebno je odrediti razdoblje
od barem 50-tak godina. U međuvremenu potrebno je
planirati nastavak šumske proizvodnje eurameričkom
topolom (P. × canadensis) na približno 25 % površina.
Izbor površina za osnivanje nasada mora biti šumskouzgojno
planiran, posebice s obzirom na stanište.


Više provedenih europskih projekata (EUROPOP,
FLOBAR), te rezultati drugih istraživanja (Vanden
Broeck et al. 2000, Storme 2001) koji su izučavali
fenologiju cvjetanja topola uočili su da klonovi


P. × canadensis cvatu ranije od promatranih klonova
domaće europske crne topole. Iz toga nalaza zaključeno
je da nema velike opasnosti od pojave introgresije
gena američke crne topole u genom europske crne topole.
S druge strane, introgresiju gena ne treba potpuno
ni isključiti, budući da su uočene i značajne varijacije
u fenologiji cvjetanja topola. Također u kasnijim
istraživanjima koja su proveli Vanden Broeck i dr.
(2001, 2004) nije utvrđeno postojanje introgresije u
potomstvu europske crne topole za morfološka svojstva,
kao ni kod dobivenih rezultata u istraživanjima
izozimima i mikrosatelitnom DNK. Autori pretpostavljaju
da postoje i predfertilizacijske barijere koje favoriziraju
unutarvrsnu polinaciju. Utvrđeno je da klonovi
američke crne topole (Populus deltoides) cvatu najranije,
hibridni klonovi P. × canadensis negdje između
dviju roditeljskih vrsta, a europska crna topola najkasnije,
te da se podudara sa cvatnjom jablana.
Također, morfometrijskim istraživanjima unutarpopulacijske
varijabilnosti svojstava listova iz pet
juvenilnih populacija europske crne topole duž sliva
rijeke Drave u Hrvatskoj, koje je proveo Romanić
(2001) nije utvrđeno postojanje jedinki koje bi mogle
biti svrstane u američku crnu topolu (Populus deltoides),
što upućuje na zaključak da nije došlo do introgresije
u genom juvenilnih populacija europske crne
topole duž rijeke Drave.


Unošenje gena s biološkog gledišta ima pozitivan i
negativan učinak. U pozitivnom smislu može povećati
genetski diverzitet, ali može izmijeniti lokalnu adaptabilnost.
Drugi mogući utjecaj je intenzivna izmjena
gena s kultiviranih varijeteta i smanjenje učinkovite
veličine populacije, što vodi prema gubitku diverziteta
i povećanju razine inbreedinga. To može biti slučaj
samo kada jedan muški klon oprašuje intenzivno većinu
ženskih stabala.


Idealno bi bilo da samo jedinice predviđene za očuvanje
budu više ili manje izolirane od umjetnih nasada
topola, dok bi se na drugim površinama pripremali stanišni
uvjeti za eurameričke topole. Kod očuvanih i zaštićenih
dijelova ne mora se u potpunosti izbjegavati i
izopćiti kulture topola iz okolice, posebice ako je veličina
populacije dovoljno velika. Za obnovljenu populaciju
može se koristiti tzv. tampon zona (buffer zona)