DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 37     <-- 37 -->        PDF

D. Kajba, I. Anić, D. Pfeifer: POTRAJNOST I OČUVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 271-278
oko plantaže sa stablima iz lokalne populacije sa podjednakim
učešćem stabala obaju spolova. Također treba
postojati strategija praćenja veličine introgresije u
zaštićenim odjelima, kako bi se stupanj introgresije
procijenjivao u sadašnjim adultnim stablima i komparirao
sa eventualnim postojanjem introgresije u sljedećoj
generaciji kada dostigne fiziološku zrelost cvatnje.


Veličina populacije mora biti dovoljno velika da bi
se izbjegao genetski drift (slučajan gubitak genetskih
varijanti uslijed stohastičkih procesa) i njegov utjecaj
na genetski diverzitet i na udio inbreedinga. Također,
mala populacija imat će veći stupanj fiksacije određenih
genskih alela u sljedećoj generaciji.


U dosadašnjim istraživanjima oplodnja se izgleda
ne odvija slučajnošću, već ženska stabla preferiraju
oplodnju s ograničenim brojem muških stabala, što
može biti utjecano udaljenošću i fenologijom, ali može
biti uvjetovano i genetskim čimbenicima (Imbert &
Lefevre 2001a). Potomstvo s majčinskih stabala sadržavala
su obično samo genetsku konstituciju od samo
nekoliko polinatora (muških roditelja), a kretanje gena
slijedilo je model izolacije muških stabala zavisno od
njihove udaljenosti. Prema tome, pozornost mora biti
posvećena učinkovitom broju ženskih i muških stabala
koji će sudjelovati u kreiranju sljedeće generacije. Samo
određen broj, od mogućeg broja ženskih stabala, će
biti uspješnije oprašen i time dovesti do nebalansiranog
učinkovitog spolnog omjera, pa bi i dodatni broj


ZAKLJUČCI -


Na temelju navedenoga proizilaze sljedeći zaključci:


1.
Šumskouzgojni postupci koji se provode u šumama
Republike Hrvatske u skladu su sa strateškim ciljevima
gospodarenja šumskim ekosustavima. Oni se
prilagođavaju zakonitostima prirodnoga razvoja
sastojine i staništa. Raznolikost, očuvanost i prirodnost
šuma, stvoreni na stručnoj i znanstvenoj podlozi
klasične “zagrebačke škole uzgajanja šuma”,
daje Hrvatskoj poseban položaj u usporedbi sa šumarstvima
drugih europskih zemalja.
2.
Obnova populacija europske crne topole vrlo je
značajan šumskogospodarski zadatak, posebice na
prostorima gdje su ritska staništa i njezini ekosustavi
ugroženi. Obnovljene ili sačuvane autohtone
topolove populacije predstavljaju važan prilog u
očuvanju složenog ekosustava kakav je ekosustav
ritske šume.
3.
Strategija očuvanja genofonda domaćih topola može
se podijeliti u tri operativna cilja:

osigurati optimalno moguću količinu prirodne
obnove (pojavu malata);



sprječiti gubitak genetskog diverziteta i gubitka
ženskih stabala bio potreban. Također bi uvjeti za pridolazak
ponika morali biti optimalni.


U svrhu očuvanja genetskih resursa morati će vršiti
monitoring evolucijskih procesa u populacijama europske
crne topole. Obavljen je izbor indikatora za praćenje.
Preporučen je set indikatora baziran na ekološkim
opažanjima (na razini ekosustava), na demografskim
parametrima (na populacijskoj razini) i na genetskim
parametrima (na individualnoj razini). Svaki indikator
osigurava informaciju o jednom ili više procesa (Lef
e v r e et al. 2001b).


Posebna pozornost mora se posvetiti praksi koja
ima utjecaja na cvatnju i procese prirodne obnove koji
determiniraju učinkovitu veličinu populacije.


Najrelevantniji ekološki i demografski indikatori su
hidroperiod i njegovo trajanje (koji osiguravaju informacije
o dinamici ekosustava i potencijalu za obnovu).
Periodicitet pojave visokog vodostaja je poremećen
raznim hidromelioracijskim radovima u koritima rijeka
i u njihovom priobalju. Struktura staništa je također
izravno vezana za veličinu populacije, dok je drugi demografski
indikator distribucija dobnih razreda u starim
populacijama europske crne topole. Indikatori
predstavljaju vrijedne informacije, ali se kroz duže vrijeme
mogu izmijeniti, te se sa promjenama mogu predložiti
za buduće operativno gospodarenje zaštićenim
populacijama europske crne topole.


Conclusions


individualne sposobnosti opstanka u sljedećim


generacijama;



identificirati i sačuvati lokalne i regionalne genetske
baze.
4.
Potrebno je intenzivirati selekciju, razmnožavanje i
testiranje klonova domaće crne topole u cilju dobivanja
kvalitetnog sadnog materijala za obnovu sastojina
ritskih šuma. Neophodna je i selekcija plus
varijanti iz mlađih prirodnih populacija europske
crne topole, budući je na ovaj način moguće selekcionirati
nove genotipove koji će biti dobro adaptirani
na specifična, lokalna staništa.
5.
Strategija obnove treba biti vođena načelom zamjene
nasada eurameričke topole s europskom crnom
topolom, ali u skladu sa šumskouzgojnim planom.
Njime treba pažljivo odrediti staništa na kojima
vodni režim dozvoljava nastavak uzgajanja topola,
metodiku obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje
cilja potpune zamjene sastojina potrebno je odrediti
razdoblje od barem 50-tak godina. U međuvremenu
potrebno je planirati nastavak šumske proizvodnje
eurameričkom topolom (P. × canadensis)
na približno 25 % površina.