DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 37 <-- 37 --> PDF |
D. Kajba, I. Anić, D. Pfeifer: POTRAJNOST I OČUVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 271-278 oko plantaže sa stablima iz lokalne populacije sa podjednakim učešćem stabala obaju spolova. Također treba postojati strategija praćenja veličine introgresije u zaštićenim odjelima, kako bi se stupanj introgresije procijenjivao u sadašnjim adultnim stablima i komparirao sa eventualnim postojanjem introgresije u sljedećoj generaciji kada dostigne fiziološku zrelost cvatnje. Veličina populacije mora biti dovoljno velika da bi se izbjegao genetski drift (slučajan gubitak genetskih varijanti uslijed stohastičkih procesa) i njegov utjecaj na genetski diverzitet i na udio inbreedinga. Također, mala populacija imat će veći stupanj fiksacije određenih genskih alela u sljedećoj generaciji. U dosadašnjim istraživanjima oplodnja se izgleda ne odvija slučajnošću, već ženska stabla preferiraju oplodnju s ograničenim brojem muških stabala, što može biti utjecano udaljenošću i fenologijom, ali može biti uvjetovano i genetskim čimbenicima (Imbert & Lefevre 2001a). Potomstvo s majčinskih stabala sadržavala su obično samo genetsku konstituciju od samo nekoliko polinatora (muških roditelja), a kretanje gena slijedilo je model izolacije muških stabala zavisno od njihove udaljenosti. Prema tome, pozornost mora biti posvećena učinkovitom broju ženskih i muških stabala koji će sudjelovati u kreiranju sljedeće generacije. Samo određen broj, od mogućeg broja ženskih stabala, će biti uspješnije oprašen i time dovesti do nebalansiranog učinkovitog spolnog omjera, pa bi i dodatni broj ZAKLJUČCI - Na temelju navedenoga proizilaze sljedeći zaključci: 1. Šumskouzgojni postupci koji se provode u šumama Republike Hrvatske u skladu su sa strateškim ciljevima gospodarenja šumskim ekosustavima. Oni se prilagođavaju zakonitostima prirodnoga razvoja sastojine i staništa. Raznolikost, očuvanost i prirodnost šuma, stvoreni na stručnoj i znanstvenoj podlozi klasične “zagrebačke škole uzgajanja šuma”, daje Hrvatskoj poseban položaj u usporedbi sa šumarstvima drugih europskih zemalja. 2. Obnova populacija europske crne topole vrlo je značajan šumskogospodarski zadatak, posebice na prostorima gdje su ritska staništa i njezini ekosustavi ugroženi. Obnovljene ili sačuvane autohtone topolove populacije predstavljaju važan prilog u očuvanju složenog ekosustava kakav je ekosustav ritske šume. 3. Strategija očuvanja genofonda domaćih topola može se podijeliti u tri operativna cilja: – osigurati optimalno moguću količinu prirodne obnove (pojavu malata); – sprječiti gubitak genetskog diverziteta i gubitka ženskih stabala bio potreban. Također bi uvjeti za pridolazak ponika morali biti optimalni. U svrhu očuvanja genetskih resursa morati će vršiti monitoring evolucijskih procesa u populacijama europske crne topole. Obavljen je izbor indikatora za praćenje. Preporučen je set indikatora baziran na ekološkim opažanjima (na razini ekosustava), na demografskim parametrima (na populacijskoj razini) i na genetskim parametrima (na individualnoj razini). Svaki indikator osigurava informaciju o jednom ili više procesa (Lef e v r e et al. 2001b). Posebna pozornost mora se posvetiti praksi koja ima utjecaja na cvatnju i procese prirodne obnove koji determiniraju učinkovitu veličinu populacije. Najrelevantniji ekološki i demografski indikatori su hidroperiod i njegovo trajanje (koji osiguravaju informacije o dinamici ekosustava i potencijalu za obnovu). Periodicitet pojave visokog vodostaja je poremećen raznim hidromelioracijskim radovima u koritima rijeka i u njihovom priobalju. Struktura staništa je također izravno vezana za veličinu populacije, dok je drugi demografski indikator distribucija dobnih razreda u starim populacijama europske crne topole. Indikatori predstavljaju vrijedne informacije, ali se kroz duže vrijeme mogu izmijeniti, te se sa promjenama mogu predložiti za buduće operativno gospodarenje zaštićenim populacijama europske crne topole. Conclusions individualne sposobnosti opstanka u sljedećim generacijama; – identificirati i sačuvati lokalne i regionalne genetske baze. 4. Potrebno je intenzivirati selekciju, razmnožavanje i testiranje klonova domaće crne topole u cilju dobivanja kvalitetnog sadnog materijala za obnovu sastojina ritskih šuma. Neophodna je i selekcija plus varijanti iz mlađih prirodnih populacija europske crne topole, budući je na ovaj način moguće selekcionirati nove genotipove koji će biti dobro adaptirani na specifična, lokalna staništa. 5. Strategija obnove treba biti vođena načelom zamjene nasada eurameričke topole s europskom crnom topolom, ali u skladu sa šumskouzgojnim planom. Njime treba pažljivo odrediti staništa na kojima vodni režim dozvoljava nastavak uzgajanja topola, metodiku obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje cilja potpune zamjene sastojina potrebno je odrediti razdoblje od barem 50-tak godina. U međuvremenu potrebno je planirati nastavak šumske proizvodnje eurameričkom topolom (P. × canadensis) na približno 25 % površina. |