DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 45 <-- 45 --> PDF |
B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286 ENTITETI – ENTITIES članci. Osnovni entitet je članak. Sa gledišta baze podataka to je svaka jedinica za koju se može utvditi zadani set svojstava, opisan u nastavku. Valja primijetiti da su u znanstvenom dijelu članci strogo definirani, u općem i društvenom dijelu relativno dobro (ponekad je teško između raznih zapisnika, obavijesti, oglasa, ... utvrditi sto je to članak), dok se u prvim godištima izlaženja u pravilu nije dalo razlučiti pojedine vijesti, ponekad duljine tek nekoliko redaka, pa se cijela rubrika, obično zvana “Različite vijesti” vodi kao jedan članak o autorstvu uredništva (***). u Autori. Svaki članak može imati više autora, stoga je i njihova relacija l:n. Pri tome autor s indeksom 1 smatra se autorom, a svi ostali koautorom članka. Valja primijetiti da je u fazi masovne akvizicije ovaj segment baze posve denormaliziran upravo zbog učinkovitosti ovoga zahvata i da će se u sljedećoj fazi medu brojnim pojavnim oblicima imenovanja autora prepoznati stvarni entitet osobe kao takve, dok će se sadašnji entitet “autor” svesti na razinu relacijske tablice između članka i osobe. Sada vrijedi načelo da članak potpisujemo onako kako ga je autor (ili urednik) potpisao, a modeme članke, kod kojih se autori mogu nesumnjivo i automatski identificirati, vodimo kao indeksirane stavke ovog entiteta. Naslovi. Ovo je nesumnjiv i čvrst entitet. Svaki članak može imati više naslova, stoga je i njihova relacija 1:n. Radi se o višejezičnim naslovima, pa je stoga i oznaka jezika ključ ovoga entiteta. Broj jezika nije ograničen, suvremeni članci nazivaju se tipično četverojezično: hrvatski, engleski, njemački i francuski, a sondiranjem je ustanovljeno da će još biti i ruskih, a vjerojatno i srpskih, slovenskih i makedonskih naslova. Ključne riječi. Važan entitet posebice za znanstvene članke. Svaki članak može imati više ključnih riječi, pa još na više jezika (ključ razlikovanja je indeks i oznaka jezika) i moderni članci korektno pune ovaj segment baze. Nešto starija godišta imaju ključne riječi razasute unutar svoga obima, što zanči da će se zahvaćati tek u sljedećim fazama, a još stariji ih uopće nemaju. Određivanje ključnih riječi za njih nije predmet ovog rada i morat će se obaviti naknadno i nezavisno, obavit će ih kvalificirani stručnjaci, a izvjesnu reviziju morat će proći i dobar dio postojećih ključnih riječi da bi se ujednačile. Tekstovi. U ovu tablicu pohranjuju se tekstovi koji prate članak, ponajprije razni oblici sažetaka, obično na više jezika, ali i cijeli tekstovi kraćih formi, zanimljivi za širu javnost. Ključ razlikovanja je oznaka jezika, a sama vrsta teksta nije klasificirana, barem formalno, već je određuje vodeća riječ, npr. “Sažetak”, “Summary”, itd. OSTALI ENTITETI I RELACIJE – OTHER ENTITIES AND RELATIONS Članak-broj. Ovo je relacijska tablica koja u slučaju da se članak proteže kroz više brojeva (često u prošlosti) povezuje sve dijelove članka u cjelinu, a s druge strane omogućuje kod prikaza sadržaja svakog pojedinog sveska prikaz dijela članka. Šumari. Također umjetna relacijska tablica koja povezuje članak s eksternim entitetom osobe u bazi podataka 0 šumarima. Relacija se uspostavlja za članke posvećene u cijelosti konkretnom šumaru - nažalost, najčešće u slučaju osmrtnica. Omogućuje referenciranje na biografske podatke u Imeniku hrvatskih šumara. Naravno i obrnuto - u Imeniku se može referencirati na dio literature o osobi - Šumarski list. Vrste. Slično šumarima, logično je da Šumarski list ima vezu prema vrstama drveća (možda i biljne zajednice?). Kako za sada ne postoji odgovarajuća referentna baza podataka, ovu tablicu gradimo za neke buduće potrebe. Ovo je trenutni model baze podataka. Naravno da je proces njene daljnje dogradnje i usavršavanja otvoren, neki nužni radovi (normalizacija, sređivanje autora, ključnih riječi) su najavljeni, a svakako će se neki drugi zahtjevi naknadno otvarati. PREZENTACIJSKI SLOJ OPĆENITO O PLATFORMI PRESENTATION LAYER Prikupljeni podaci bibliografije, sami po sebi ne znače previše. Treba ih na neki način izložiti korisnicima, učiniti dostupnim. Klasične bibliografije do sada su se publicirale u formi knjiga, s različitim oblicima prikaza kompleksne građe. Osim najčešće uvodnih analiza, gotovo uvijek se ide na klasifikaciju građe pre- ma određenim kriterijima, stručnim, geografskim, terminskim, uobičajenim ili stručno potvrđenim, ili autorskim, pripremljenim za konkretnu priliku. Također je gotovo obvezan pregledan sadržaj, autorsko kazalo, kao i pregled kratica. Naime, da bi se složena građa prikazala na prihvatljiv način u prihvatljivom obimu, |