DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 46 <-- 46 --> PDF |
B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286 nužno je bilo pribjeći skraćivanju pojmova koji se ponavljaju. Sve to dovodi do dva osnovna problema: bibliografija je vremenski ograničena – odnosi se na razdoblje koje je terminirano obično godinu, dvije prije izlaska same knjige, a s druge strane, čitav sustav dosta je složen, posebice sporadičnim korisnicima, a pretraživanje je gotovo neizvedivo. Sve navedeno ne odnosi se na ovu bibliografiju. Budući je zasnovana na računalnoj platformi, nije ograničena nikakvim rokovima ili terminima. Pokriva razdoblje od početka izlaženja pa do najnovijeg izašlog broja, odnosno do trenutka kada se on unese u bazu podataka, a nema razloga, osim organizacijskih ili disciplinskih, da to ne bude pola sata po završetku pripreme za tisak (dakle, prije tiskanja!). To otprilike znači i da postoje realne mogućnosti da ova bibliografija bude zadnja bibliografija Šumarskoga lista. Osim toga, maksimalno je i dostupna, jer je eksponirana na internetu. Svatko tko ima interesa, lako pristupa bazi podataka i dolazi do bibliografije. Sljedeća posljedica računalne platforme je i pretraživost. Upravo suprotno klasičnom sustavu, svi podaci o svakom radu dostupni su trenutno, a računalno pretraživanje u stanju je pronaći sve što je klasirano, u određenim slučajevima i u punom tekstu, bilo koji pojam gotovo u sekundi. I konačno, čitav obim svih godišta časopisa naprosto je svojom veličinom zanemariv u usporedbi s kapacitetima današnjih računala, tako da nikakvo skraćivanje nije potrebno, sve što se digitalizira može se sačuvati, ako ne za potrebu klasične bibliografije, onda za neku buduću, u danom trenutku još neznanu primjenu. Ta neznatna veličina osigurava i veliku sigurnost od gubitka informacija, jer nije nikakav problem napraviti rezervne kopije cijeloga sustava i čuvati ih bilo gdje. Kao osnovna platforma za korištenje prikupljenih podataka bibliografije koristit će se standardno sučelje, uobičajeno u trenutku korištenja. Trenutno je to klasično web sučelje kakvo se inače koristi u okružju, ali izvjesno je da će u nekim budućim vremenima ili autor ili netko sasvim drugi, u ime vlasnika časopisa, postaviti neko drugo sučelje prilagođeno zahtjevu svoga vremena. Bitno je da podaci dobiveni digitalizacijom u ovom trenutku i konstantnim dodavanjem s izlaskom novih brojeva, uvijek ostaju u pozadini i neće ih trebati ponovno sakupljati, već samo pretvarati njihov oblik, ako bi to buduće potrebe zatijevale. STRUKTURIRANI PRISTUP SADRŽAJU – STRUCTURED APPROACH TO CONTENT Terminski pristup. Kako se radi o periodičkoj publikaciji najlogičniji i najjednostavniji je izravni pristup broju časopisa ili sljedećoj višoj jedinici – godištu. Ovaj način pristupa ima posebno značenje za novije brojeve – jer se isti sustav koristi i za prikaz novoga broja čim izađe. Iako časopis u stvarnosti izlazi u brojevima, od početka je koncipiran za korištenje po godištima (kontinuirana numeracija stranica iz broja u broj) tako da je pristup godištu čak jednostavniji nego broju, jer su oznake godišta jednostavnije a i godišta ima bitno manje nego brojeva. Autorski pristup. Kako se radi o najuobičajenijem načinu korištenja bibliografske građe, autoru je posvećena znatna pozornost. Iako su se u razna vremena čak i isti autori različito potpisivali, osim što je zapamćen originalni potpis, uvijek se nastojalo na jedinstveni način determinirati autora i/ili koautore i svesti potpise na jedan standardni oblik, a taj je tipa Prezime, Ime ili Prezime, I. ukoliko ime nije poznato. U slučaju korištenja različitih imena u različitim razdobljima korišteno je ime iz Imenika hrvatskih šumara (ako je autor u njemu). Nažalost, posebno u početnim fazama autori su se dosta nerado ili neuredno potpisivali, tako da je ostalo puno inicijala i drugih skraćenica. Determinirani su samo oni nesumnjivi autori, a sve ostalo ostavljamo za neke sljedeće faze ili drugim istraživačima u naslijeđe. Tematski pristup. Podjela bibliografske građe po temama je u dosadašnjim bibliografijama bila najuobičajenija. No, kako je tematska podjela kroz vrijeme izrazito varirala, ovisno i od urednika i uređivačke koncepcije, da bi konačno u novije vrijeme i sasvim izostala, ovakav način podjele izrazito je nepogodan za automatsku klasifikaciju, koja je bila osnova ove faze rada. Ipak, svi su razgraničavajući elementi koji su pronađeni i pohranjeni, a potom i iskorišteni, a nešto elemenata dodano je i ručno. Ključne riječi autori navode u jednom manjem dijelu cjelokupnog razboblja izlaženja, a i to dosta nekozistentno i nesustavno. Ako bi se to željelo srediti, valjalo bi i stručno revidirati i članke s postojećim ključnim riječima, i svim onima bez, te dodati ključnu riječ. To može učiniti najprije autor, a tek potom stručnjak za pojedino područje, u skladu s unaprijed propisanim standardom. Vrlo zahtjevan posao. Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) nasuprot tomu je vrlo strukturiran i standardiziran sustav, i prava je šteta što je korišten u vrlo kratkom veremenskom odsječku izlaženja, a i to pokrivaju dva za prvu ruku nekompatibilna sustava. Ukoliko se i kad odluči srediti ovaj sustav, trebat će iznaći načina ujednačiti ova dva sustava, a potom opet vrlo stručno isklasificirati svu preostalu građu. |