DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 49     <-- 49 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 UDK 630* 641 UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE INSIGHT INTO SOME ASPECTS OF ENTREPRENEURSHIP IN THE EUROPEAN FORESTRY Mario ŠPORČIĆ* SAŽETAK: U članku su prikazane značajke poduzetništva u izvođenju šumskih radova u Europi. Pregledi, načinjeni na temelju pretraživanja dostupnih izvora, obuhvatili su: karakteristike poduzetnika i njihovih udruženja, programe uvježbavanja i izobrazbe, stanje sigurnosti i zaštite zdravlja, utjecaj certifikacije šuma na poduzetništvo te uvjete i ograničenja u pružanju usluga u šumarstvu. Uvid u navedena gledišta poduzetništva prinos je poznavanju stanja izvođenja šumskih radova u Europi. Izdvojeni modeli i iskustva pozitivni su primjeri u promišljanju uloge i značaja davatelja šumarskih usluga te unapređenja poduzetništva u šumarstvu. U raspravi se argumentira potreba obuhvatnijih istraživanja poduzetništva i u hrvatskom šumarstvu. Ključne riječi: šumarstvo, izvođenje šumskih radova, poduzetništvo, Europa UVOD – Introduction Od 1970-ih godina šumarstvo cijele Europe prošlo skih usluga obuhvaćeni su u Kodeksu o sigurnosti i je kroz radikalne strukturalne promjene kojima je pretzdravlju pri šumskom radu (1998). Na trećoj Ministarhodilo širenje napredne mehanizacije i odvajanje sposkoj konferenciji o zaštiti šuma u Eiffopi (Lisabon rednih, odnosno pratećih djelatnosti od glavnih (tzv. 1998) skrenuta je pozornost na situaciju ugovaranja raoutsourcing) šumskih radova. Takav način poslovanja dova u šumarstvu te je usvojena rezolucija o socijalpostao je uobičajen u sve više poduzeća i zemalja. To nim gledištima održivoga gospodarenja šumama. je rezultiralo dramatičnim padom broja izravno zapo Usprkos nastojanjima da se u okviru takve vrste po slenih šumskih radnika i pojavljivanjem poduzeća za duzetništva u šumarstvu osiguraju uvjeti za stručno, pružanje usluga u šumarstvu. Brzi prijelaz na outsour kvalitetno, sigurno i ekonomski uspješno obavljanje cing u mnogim je slučajevima značio da su mjere osi šumskih radova, očekivani rezultati najvećim dijelom guranja prihvatljivih radnih uvjeta i sigurnosnih stan do sada nisu ostvareni. Nedostatak investicija u opre darda izostale. mu i osposobljavanje, upitna stručna razina izvođenja U zadnjih 10–15 godina provedena su brojna istra-radova, niska razina sigurnosti, upitna djelotvornost živanja i rasprave o pružanju usluga u šumarstvu. Za-zaštite zdravlja radnika, nedjelotvorna inspekcija rada jednički odbor FAO/ECE/ILO-a organizirao je semii dr. slabe su strane ugovornoga rada u šumarstvu. Istonar o davateljima šumarskih usluga u Loubieresu, vremeno, uslužni su izvoditelji šumskih radova pri is( Francuska 1988.); u Oregonu seminar pod naslovom punjavanju postavljenih zadaća suočeni sa sljedećim ‘Budućnost radne snage u šumarstvu’ (SAD 1992.); o problemima: uvježbavanju izvoditelja šumskih radova u La Basti-> Očekuje se da budu produktivni, dobro opremljeni i deu, (Francuska 1998.); te seminar ‘Partnerstvo u šu-ekološki osviješteni usprkos nelojalnoj konkurencimarstvu’ u Brusselsu, (Belgija 2002.). ILO je 1996. ji, rada na crno i dumpings cijena. proveo i objavio primjerne studije, a davatelji šumar 1 Dumping (engl.) – prodaja robe i usluga na (inozemnom) tržištu Mr. sc. Mario Šporčić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu po niskim cijenama (radi konkurencije i osvajanja tržišta)
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
Moraju biti i tehnički vješti i posjedovati poslovna
znanja, iako sustavi uvježbavanja i izobrazbe nisu
prilagođeni njihovim potrebama.
Trebali bi pružati atraktivna, stabilna radna mjesta,
iako količina posla fluktuira, a ugovori su kratkoročni.


Uzevši u obzir nedostatak ekonomske neovisnosti o
šumskim upravama/poduzećima koja dodjeljuju
posao, nejasno je trebaju li sebe smatrati poslodavcima
ili posloprimcima.
Imajući u vidu sve veću prisutnost uslužnih izvodi


telja i u hrvatskom šumarstvu, smatralo se korisnim
domaćoj znanstvenoj i stručnoj javnosti pružiti uvid u
neka gledišta poduzetništva, kao nezaobilaznog čimbenika
u šumarstvu Europe. Rezultati istraživanja trebali
bi pridonijeti promišljanju uloge i značaja koje uslužni
izvoditelji imaju u suvremenom gospodarenju šumama,
kao i problema koji su pritom prisutni.


Literaturno dostupni izvori vezani za problematiku
izvoditelja šumskih radova obuhvaćaju širok spektar pitanja
kao što su: osnovne značajke i oblici organiziranja
izvoditelja, karakteristike njihova rada i modeli udruživanja,
kvalifikacije i kriteriji za izvoditelje, uvježbavanje
i izobrazba, stanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika,
utjecaj certifikacije šuma na izvoditelje i dr. Ista su
pitanja istražena u ovome radu kojemu je cilj bio prikazati
stanje poduzetništva u šumarstvu Europe. Pozitivnim
modelima i iskustvima pružile bi se također korisne
podloge za razvoj i unapređenje poduzetništva u šumarstvu
Hrvatske. Pregled je sačinjen na temelju nalaza
pretraživanja online baza podataka Current Contents,
ForestScience.info, Cab Abstracts. Pregledane su web
stranice značajnih šumarskih institucija (fakulteti, istraživački
centri, strukovna udruženja i dr.) te pretraženi
dostupni inozemni znanstveni i stručni literaturni izvori.


POLOŽAJ I ULOGA IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA
Position and role of forest contractors


Uslužni izvoditelji šumskih radova u Europi rade u
nizu različitih šuma, prema veličini, postanku, sastavu
vrsta drveća i dr. Rade pod različitim zakonskim, poslovnim,
ugovornim i socijalnim uvjetima. Za vlasnike
ili korisnike šuma obavljaju značajan dio šumskih radova,
a poslovi koje izvode kreću se od ugovorene sječe
pojedinačnog stabla do cjelovitih opsežnih radova. Neki
od izvoditelja imaju gotovo potpunu odgovornost za
šume u kojima rade, dok drugi jednostavno obavljaju
sječu gdje je potrebno i zatim mijenjaju posao (poslodavca).
Neki kupuju drvo na panju i odgovorni su za
njegovu prodaju, drugi samo obavljaju sječu za naručiteljja
aa radov
radovradova
aa i
ii nnikada se ne uključuju u trgovanje drvom.


Povezano snavedenim Gray i dr. (2002) izdvajaju


tri čimbenika o kojima ovisi uloga i položaj izvoditelja


šumskih radova. To su:


> Razina odgovornosti za upravljanje šumama neki
su izvoditelji odgovorni za mnoge načine
upravljanja šumama, što je veći broj aktivnosti za
koje su odgovorni to se njihova uloga i utjecaj smatraju
značajnijima.


> Vrsta i veličina organizacije -izvoditelji s dva, tri
ili bez zaposlenika/radnih strojeva nemaju kapacitete
za obavljanje radova većeg obujma, stoga je i
njihovo značenje manje.


> Situacije u kojima izvoditelji rade -ugrubo se dijele
na četiri grupe (slika 1).


Slika 1. Moguće situacije u kojima rade izvoditelji šumskih radova (Gray i dr. 2002)
Figure 1 Forest contractors’possible situations (Gray et al. 2002)




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 51     <-- 51 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
Uz različite profile i situacije, izvoditelji šumskih
radova danas imaju važnu ulogu u svim oblicima vlasništva
i gospodarenja šumama u svijetu. U Hrvatskom
šumarstvu najveći korisnik njihovih usluga sječe, privlačenja
i prijevoza drva su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.
Udio radova koje obavljaju za privatne šumovlasnike
znatno je manji, sukladno udjelu privatnih šuma


u ukupnoj šumskoj površini Hrvatske (19 %). Međutim,
broj usluga koje u njima pružaju veći je i raznovrsniji
od onoga u državnim šumama kojima gospodare
“Hrvatske šume” (Šporčić 2003). Ipak, njihova aktivnost
uglavnom je ograničena na radove za koje ih
angažiraju “Hrvatske šume” kao najveći naručitelj, što
bi odgovaralo situaciji B e” kao n


u slici 1.


BROJNOST I OBLICI ORGANIZIRANJA IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA
Numerosity and organisational forms of forest contractors


Većina organiziranih poduzeća za pružanje šumarskih
usluga izgleda relativno homogeno kroz cijelu Europu.
Prema Kastenholzu (2000) to su tipično mala
obiteljska poduzeća koja uz članove obitelji eventualno
zapošljavaju jednu ili dvije dodatne osobe. Izvoditelji
s dvoznamenkastim brojem zaposlenih javljaju se u


Europi tek iznimno. Prosječan broj radnika po poduzeću
uglavnom se kreće od dvije do pet osoba. Izuzetak
čini samo Češka. Međutim, u tom slučaju u prikazanom
su broju uključena i velika poduzeća drvne i papirne
industrije (tablica 1).


Tablica 1. Broj zaposlenika u poduzećima za pružanje usluga u šumarstvu (Kastenholz 2000)
Table 1 Number of employees in organized contractor businesses (Kastenholz 2000)


Zemlja
Country
Bugarska (BG)


Švicarska (CH)
Češka (CZ)
Njemačka (D)


Danska (DK)
Francuska (F)
Finska (FIN)
Velika Britanija (GB)
Irska (IRL)
Lithuania (LT)
Luxemburg (L)
Latvia (LV)
Nizozemska (NL)


Norveška (N)


Švedska (S)


Broj zaposlenika – Number of employees Ukupno u svim poduzećima


min max
60
1 30
25 800
1 25-40
1 15-20
1 30
1 50
1 40
1 26
3 50
3 35
1 25
1 65
1 25


Europsko je iskustvo da malim poduzetničkim jedinicama
u šumarstvu nedostaje radnika zadovoljavajućih
kvalifikacija i opreme. Pri nabavi značajnijih radnih
sredstava teškoće naravno postoje u financijskoj


srednji - mean Total employment in all enterprises


240
2-3 500
300 20 000
3-5 590


3 150
2-3 2 000
4 4 500
8 6 000
6 600


20 700
6 4
562


5 450
3-4 500
3,5 3 000


konstrukciji. Da bi se taj problem ublažio, vlade pojedinih
država novčano potpomažu poduzeća pri kupnji
novih strojeva.


Tablica 2. Oprema uslužnih šumskih poduzeća u njemačkim saveznim državama (Grosse 2000)
Table 2 Equipment of forest contracting enterprises in German Federal States (Grosse 2000)


Savezna država
Federal State


Brandenburg
Mecklenburg –
Zapadna Pomeranija
Saska – Saxony
Donja Saska – Lower S.


Šumska površina
Forest area


1000 ha


1022
496
485


985


Primijenjena mehanizacija – Machinery equipment
Harvesteri Forvarderi Skideri
Harvesters Forwarders Skidders
Broj strojeva / 100 000 ha
Number of machinery / 100.000 ha forest area


36 / 3,5 100 / 9,8


13 / 2,6 78 / 15,7 106 / 21,3


24 / 4,9 33 / 6,8 29 / 5,9
113 / 11,4 300 / 30,4




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
UVJEŽBAVANJE I IZOBRAZBA IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA
Training and education of forest contractors


Modeli usvajanja i unapređenja osnovnih vještina
šumskoga rada kreću se od kratkih tečajeva do potpuno
razvijenih formalnih programa za profesionalno uvježbavanje.
Sjeverna Europa i zemlje njemačkog govornog
područja imaju formalnu stručnu izobrazbu šumskih
radnika. No, čak i u tim zemljama vještine izvoditelja
šumskih radova i njihovih zaposlenika nisu zadovoljavajuće
(Kastenholz 2000). Značajna je zato
potražnja za edukacijom (slika 2). Strukovna udruženja
pritom često imaju važnu ulogu, omogućavajući
osposobljavanje bez dužeg izostanka s posla. Primjer
su mobilni tečajevi npr. u Francuskoj i Švicarskoj gdje


radnici mogu trenirati na svojim radnim mjestima. Cilj
takvoga osposobljavanja rijetko je postizanje formalnih
kvalifikacija, već ponajprije stjecanje vještina.


U Velikoj Britaniji pravilnik određuje da svatko tko
obavlja šumske radove mora dokazati potrebne vještine.
To je dovelo do uvođenja certifikata vještine za
šumske radnike. Tečajeve i ispite kojima se stječe certifikat
organizira udruženje uslužnika u uskoj suradnji sa
Šumskom upravom i Odborom za sigurnost i osposobljavanje
u šumarstvu.


Slika 2. Profesionalne kvalifikacije u poduzećima za pružanje šumarskih usluga Donje Saske
(Geske 2000)
Figure 2 Professional qualification in forest contracting enterprises in Lower Saxony
(Geske 2000)


U slučaju Donje Saske u Njemačkoj udruženje us-ju potrebama izvoditelja šumskih radova. U 16 tjedana
lužnika i škola za šumske radnike Državne šumarske polaznici (šumski radnici i dr.) prolaze program koji se
službe razvili su nacrt modela za formalnu profesiju sastoji od teorije i prakse. Slika 3 prikazuje shemu pro“
šumarski uslužnik”. Također su ustanovljeni progragrama
na primjeru osposobljavanja za rukovanje for-
mi osposobljavanja rukovatelja strojeva koji odgovara-varderom i harvesterom.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298


Slika 3. Shema tečaja osposobljavanja rukovatelja strojevima – Model Donje Saske (Geske 2000)
Figure 3 Scheme for the machine operator training course – Lower Saxony model (Geske 2000)




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
U Švedskoj je SkogForsk2 razvio sustav koji izvoditelje
šumskih radova obrazuje u više učinkovitih tehnika
i poslovnih znanja. Razvijeni model, jednostavno
nazvan “The Tool” (alat, oruđe, sredstvo), zapravo je
sustav upravljanja kvalitetom koji postavlja niz pitanja
kako bi izvoditelji utvrdili što trebaju učiniti da bi unaprijedili
svoj posao. “The Tool” vodi ka dobivanju oznake
“Švedska kvaliteta”. Pritom izvoditelj mora zadovoljiti
više kvalitetnih kriterija, uključujući orijentaciju
prema klijentu, dugoročno razmišljanje, razvoj vještina
i proizvodnje, rukovođenje, skrb za zaposlenike, zadovoljstvo
klijenata i dr.


U hrvatskim relacijama začetke sličnih nastojanja
nalazimo u projektima Zavoda za organizaciju i ekonomiku
šumarstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu gdje je
krajem 1999. započet program ocjenjivanja radne tehnike
šumskih radnika kao poticaj sustavnome unapre


đenju kvalitete i učinkovitosti šumskoga rada. Na temelju
prvih istraživanja predloženi su konkretni ciljevi
i mogući putevi poboljšanja radne tehnike.


U osposobljavanju izvoditelja šumskih radova europski
je trend razviti veća poduzeća koja mogu pružiti
širok raspon usluga, od iKgojnih radova, planiranja do
sječe i transporta. Da bi se to postiglo, sljedeći predmeti
često se smatraju minimalnim zahtjevima koji trebaju
biti uključeni u planove i programe osposobljavanja:


> uvježbavanje prve pomoći
> o.„ove šumarstva, uzgajanja .uma
> zakonska regulativa o šumskom radu i/ili načela i


provođenje najboljih rukovodećih praksi
> postupci u poslu s drvom, uključujući financijske
analize, pregovaranje, unapređenje imidža profesi


nje,
je, odnosi s javnošću i dr


ću i


SIGURNOST I ZDRAVLJE IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA
Safety and health of forest contractors


Pojavom poduzeća za pružanje usluga pogoršano je
i inače nepovoljno stanje sigurnosti i zaštite zdravlja u
šumarstvu. Nejasno određene zakonske dužnosti šumarskih
poduzetnika i neučinkovitost inspekcije rada
vode zanemarivanju osnovnih sigurnosnih standarda.
Mala uslužna poduzeća često nisu u mogućnosti finan


cirati uvježbavanje i razvoj. Zaposleni radnici većinom
ne posjeduju potrebne vještine i znanja, što za posljedicu
ima povećani rizik od ozljeda. Slika 4 prikazuje
brojnost smrtnih slučajeva među izravno zaposlenim i
radnicima poduzetnika u šumarstvu Velike Britanije.


Slika 4. Trendovi smrtnih slučajeva šumskih radnika u Velikoj Britaniji
(Craig 2000)


Figure 4 Fatal accidents of employed workers and self employed forest in
GB (Craig 2000)


2 SkogForsk – Swedish forest research institute




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
U Velikoj je Britaniji uspostava sustava upravljanja
zdravljem i sigurnošću povjerena strukovnom udruženju
izvoditelja. Definirane su ključne uloge i zadaće u
šumskim operacijama te posebice odgovornosti svih
uključenih. Postavljeni koncept pritom više polaže na
uzajamno slaganje i dogovor o ulogama i odgovornostima,
nego na državne zakone i regule za njihovo provođenje.


U Švedskoj se o sigurnosti i zdravlju u šumarskom
poduzetništvu raspravlja već više od 10 godina. Znanstveno-
istraživački projekti provode se u uskoj suradnji
udruženja poduzetnika, Nacionalnog odbora za zaštitu
radnika i znanstvenih institucija. Uspostavom novih
oblika organizacije rada nastoji se smanjiti opterećenje
radnika. To je rezultiralo npr. obogaćivanjem
rada strojevima sa zadacima planiranja, nadzora i sl.
(Kastenholz 2000).


U Francuskoj je donedavno svatko, bez obzira na
prijašnje iskustvo, izobrazbu, financijsku i tehničku


autonomnost, mogao registrirati i pokrenuti posao davanja
usluga u šumarstvu. U 2000. godini zabilježena
su 22 smrtna slučaja (Dedinger 2002). Novim zakonom,
od 2001. godine, davateljima šumarskih usluga
postavljeni su u izvođenju radova isti uvjeti kao i šumskim
poduzećima. Bez obzira na njihov pravni status
odgovorni su za sigurnost i zaštitu zdravlja na radilištu
i za odgovarajuće kvalifikacije njihovih zaposlenika.


U hrvatskom se šumarstvu svake godine događa
prosječno 625 ozljeda na radu i tri smrtna slučaja
(Šporčić, Sabo 2002). Međutim, stvarni broj ozljeda
obuhvaća još i ozljede među davateljima šumarskih
usluga te određen broj lakših ozljeda koje se ne prijavljuju.
Naime, o ozljedama uslužnih izvoditelja ne postoje
objedinjeni podaci. “Hrvatske šume” ne evidentiraju
te ozljede, niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti
i zaštite zdravlja radnika vrijednosni kriterij
za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču.


IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA I CERTIFIKACIJA ŠUMA
Contractors and forest certification


Jedno od čestih pitanja u vezi s ugovornim izvoditeljima
šumskih radova i certifikacije šuma je: da li uslužni
izvoditelji moraju ispunjavati jednake uvjete kao
i izravno zaposleni radnici? Odgovor prema Nussbaumu
(2002) glasi da uvjeti ne moraju biti jednaki,
ali moraju biti usklađeni sa standardom za certifikaciju.
Ništa u međunarodnim načelima i kriterijima certifikacije3,
niti u potvrđenim nacionalnim standardima,
ne zabranjuje angažiranje ugovornih izvoditelja šumskih
radova. Naime, naglasak je na načinu obavljanja
pojedinih poslova u šumi, a ne na sustavu (izravni zaposlenici
ili ugovorni izvoditelji) koji ih ostvaruje.


Ipak se priznaje da su neki sustavi skloniji pogreškama
od drugih. Mnogo je slučajeva u šumarskoj industriji
gdje su uvjeti pod kojim rade ugovorni izvoditelji
znatno nepovoljniji od onih za izravne zaposlenike
(plaće, opći uvjeti zapošljavanja, sigurnost, zdravlje i
dr.). Zbog toga je potrebno jasno odrediti koju razinu
izvođenja radova ugovorni izvoditelji moraju zadovoljiti
da bi certifikacija bila moguća. U mnogim je šu-


mama kvaliteta radova iskorištavanja, aktivnost koju u
značajnom obujmu obavljaju ugovorni izvoditelji, najznačajnija
u određivanju da li se šumom dobro gospodari.
Stoga je uključivanje uslužnih izvoditelja u održivo
gospodarenje šumama i njihovu certifikaciju od velike
važnosti.


Certifikacija se primjenjuje na određeno šumsko
područje te sve aktivnosti, bez obzira tko ih izvodi,
moraju ispunjavati zahtjeve standarda. Iako šumska
poduzeća nemaju zakonsku obvezu primorati izvoditelje
radova na ispunjavanje zakona i zahtjeva standarda,
njihova je odgovornost da se u certificiranim šumama
poštuje postavljeni standard. Naime, neispunjavanje
zahtjeva standarda vodi suspenziji ili oduzimanju certifikata.
Isto se događa ako se samo šumsko poduzeće ne
pridržava standarda.


Znači, certifikacija šuma je potpuno kompatibilna s
angažiranjem ugovornih izvoditelja. Jedini je preduvjet
za njih kao i za izravno zaposlene radnike potpuno
ispunjavanje zahtjeva standarda certifikacije.


FORMALNI PREDUVJETI ZA USLUŽNO IZVOĐENJE ŠUMSKIH RADOVA
Formal preconditions for providing forest services


U većini europskih zemalja zakonski i formalni pre- zbog oporezivanja i socijalnog osiguranja. Samo u
duvjeti za izvođenje šumskih radova ne prelaze nor- nekoliko zemalja postoje propisi o nužnim kvalifikacimalne
zahtjeve za bilo koji drugi posao (Kastenholz jama davatelja usluga u šumarstvu.
2002a). To uključuje prijavljivanje nadležnim tijelima,


3 Od 1999. godine šume se certificiraju prema FSC-programu (Forest Stewardship Council) koji je danas najčešće primjenjivani standard
certifikacije šuma, a od proljeća 2000. godine i prema PEFC-programu (Pan European Forest Certification Scheme). Oba programa
postavljaju visoke zahtjeve na odnos prema okolišu i kvalitetu šumskoga rada.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
U Francuskoj izvoditelji šumskih radova moraju
dokazati formalno osposobljavanje ili radno iskustvo u
šumarstvu. Za sve je radnike, bez obzira na njihovu
ugovornu situaciju, 1985. godine zakonom uveden status
pretpostavljeno stalno zaposlenog. Potonja odredba
odredila je uvjete pod kojima takav status može biti
ukinut, omogućavajući radniku da bude priznat kao
nezavisni poduzetnik. Ti uvjeti uključuju: registraciju
tvrtke, primjereno prijašnje iskustvo ili obuku za rad,
te financijsku i tehničku neovisnost. Iako odredba ne
uspijeva sasvim utvrditi autentični zakonski status za
poduzetnike, ona barem definira ulaznu tražnju, navode
Martinić i Krema (1997). Ustanovljene komisije
uspješno su djelovale kao filtar, odbijajući priznanje
nedovoljno kvalificiranim i osposobljenim izvoditeljima.
U dva promatrana departmana prihvaćeno je
samo 63 % molbi. Od pristupnika koji su odbijeni,
naknadno ih je prihvaćeno samo 30 %.


U Velikoj Britaniji vještine uslužnih izvoditelja i
njihovih zaposlenika moraju biti certificirane prema
tzv. FASTCo shemi, pri čemu se posebno značenje pridaje
propisima o zdravlju i sigurnosti pri radu. Instrumente
za certifikaciju razvilo je udruženje izvoditelja.
Za mnoge šumske operacije utvrđene su sheme testiranja,
uključujući i certifikaciju za napredne šumske
strojeve – harvestere i forvardere. Ispitivanje vještina
pokazalo se vrlo korisnim, budući su radnici najčešće
samo priučeni poslu na radnom mjestu, navodi Kast
e n h o l z (2002b).


U Nizozemskoj je u ranim 1990-im nezadovoljavajućom
izvedbom šumskih radova potaknuta inicijativa
za definiranjem kriterija koji opisuju ‘dobrog’ izvoditelja.
Uz podršku nacionalnog odbora za šumarstvo
donešen je 1997. godine tzv. ‘Anerkenningsregeling
Bosannemers’. Registracija davatelja usluga kao akreditiranih
izvoditelja šumskih radova zahtijeva pridržavanje
pravila ovoga propisa. Izvoditelji moraju pritom
dokazati kvalitetu izvedbe radova prema nizu jasno
definiranih kriterija. Iako je registracija dobrovoljna
pokazala se kao dobro prihvaćena pomoć pri odabiru
izvoditelja (K a s t e nh o l z 2002b).


U nekim se zemljama traži dokaz financijskih kapaciteta
za posao davanja usluga u šumarstvu. No, Kas-


Slika 5. Radove iskorištavanja šuma u značajnom obujmu


obavljaju poduzetnici
Figure 5 A significant part of harvesting services is provided


by entrepreneurs


t e n h olz (2002a) smatra da osim certifikata vještina
Velike Britanije ne postoje nikakvi formalni preduvjeti
koji bi izvoditeljima priječili obavljanje radova u više
europskih zemalja. Glavne su zapreke nedostatak znanja
o specifičnim situacijama u drugim europskim zemljama
i vrlo slabo poznavanje jezika. Istovremeno, kvalifikacije
i standardi izvedbe kao preduvjeti za ugovaranje
radova mogli bi uslijed certifikacije šuma vrlo brzo
postati jednaki u mnogim europskim zemljama.


UDRUŽENJA DAVATELJA ŠUMARSKIH USLUGA U EUROPI
Forestry contractors’ associations in europe


Udruženja davatelja usluga u šumarstvu postoje u
gotovo svim europskim zemljama. Uglavnom su to
mlade asocijacije s niskim stupnjem organizacije i nedostatnim
financijskim sredstvima. Većina ih je osnovana
1980-ih ili 1990-ih godina. Mogućnost lobiranja
najvažniji je motiv za osnivanje udruženja. Ostali motivi
su brojni, no svima je zajednički nazivnik: zastupanje
interesa te zaštita od nelojalne konkurencije i is


podkonkurentnih (dumping) cijena. Inicijatori udruživanja
primarno su bile grupe šumarskih uslužnika zabrinutih
za budućnost njihovih poduzeća. U Francuskoj
i Njemačkoj državna su udruženja ustanovljena
od postojećih regionalnih. U Nizozemskoj su takvo
udruženje izvorno osnovali trgovci drvom (Kastenholz
2000).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE
Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
Samo nekoliko asocijacija isključivo predstavlja
davatelje šumarskih usluga . U mnogim slučajevima
udružena su s drugim bliskim sektorima. Udruženje u
Velikoj Britaniji otvoreno je članovima iz svih područja
šumarstva, uključujući i šumoposjednike, što je
vjerojatno jedinstveni slučaj. Razlog za saveze je najvjerojatnije
preklapanje s drugim aktivnostima ili
uključivanje u već postojeće organizacije radi njihove
infrastrukture i njihovih kontakata. To je primjer s mladim
češkim asocijacijama koje istovremeno zastupaju
pilansku i industriju papira kao i trgovanje drvom. U
Norveškoj i Finskoj poduzetnici su dio udruženja koje
uključuje i poduzeća za gradnju cesta i zbrinjavanje otpada.
U Švedskoj i Norveškoj udruženja primarno
predstavljaju visoko mehanizirane kompanije koje koriste
modernu šumsku tehnologiju. U zapadnoj i srednjoj
Europi udruženja su manje tehnološki orijentirana,


velik dio poduzetnika, udruženja (npr. Finsko) imaju
bolju infrastrukturu i više osoblja. U Velikoj Britaniji
udruženje i zaposlenici se financiraju različitim projektima.


Najvažniji problemi s kojima se suočavaju, prema
Kastenholzu (2000a) su:



Financijska situacija – udruženja ovise o članarinama
koje su ograničene već i time što sami članovi
ne posluju najbolje te su izloženi rastućem pritisku
cijena i konkurencije.

Niska razina organizacije – udruženja s najvišom
razinom organizacije (Finska, Norveška, i Nizozemska)
također su i najstarija. To je ohrabrujuće za
ostale većinom mlade asocijacije.

Odnosi s klijentima – vlasnici i posjednici šuma
kao naručitelji radova nerado prihvaćaju organiziali
zastupaju širi spektar usluga (K a s te n h o l z 2000). ranje izvoditelja šumskih radova.
Udruženja najčešće vode volonteri i zaposlenici s


nepunim radnim vremenom. Ako članstvom pokrivaju


Slika 6. http://www.enfe.net/ web sjedište ‘Europske mreže šumarskih poduzetnika’
Figure 6 http://www.enfe.net/ website of ‘European network of forest entrepreneurs’


Od usluga koje udruženja pružaju Kastenholz
(2000) navodi: lobiranje, savjetovanja, tečajevi osposobljavanja
i uvježbavanja, istraživanje i razvoj, uprav-


RASPRAVA I ZAKLJUČCI


Šumske radove u Europi, kao poduzetničku aktivnost,
pretežito izvode mala obiteljska poduzeća i obrti,
samozaposleni sjekači, poljoprivrednici i sl. Takvi, mali
izvoditelji uglavnom nisu u stanju financirati vlastiti
razvoj i uvježbavanje zaposlenika. Često im nedostaje


ljanje kvalitetom, sudjelovanje u kolektivnim pregovorima,
osiguranje povoljnih cijena i troškova osiguranja.


Discussion and conclusions


zadovoljavajućih kvalifikacija i opreme, nude male
nadnice, nisku razinu socijalne sigurnosti te su često
kratkoga vijeka. Ako se i radi o, uvjetno rečeno, ‘velikim
izvoditeljima’ oni obično samo privremeno zapošljavaju
veći broj radnika na sezonskim poslovima.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
Nerijetki su izvoditelji upitne osposobljenosti s malo
ili nimalo iskustva – što čini dvojbenom kvalitetu
usluge za ugovorene poslove. Većina takvih opstaje na
tržištu tek radi neobjektivno niskih cijena po kojim
nude svoje usluge. U mogućnosti su ih ponuditi samo
izbjegavanjem zakonskih obveza vezanih uz radna prava,
socijalne obveze i sigurnosne standarde angažiranih
radnika. U takvim slučajevima postignuti ekonomski
učinci ostvareni kroz jeftiniju proizvodnju, mogu
samo naizgled biti dobri za šumarstvo.


Uz navedene nepovoljnosti ohrabrujući su primjeri
dobre prakse i pozitivnih iskustava u izvođenju šumskih
radova u Europi. U tom svjetlu valja promatrati programe
razvoja poduzetništva u šumarstvu putem kreditnih
aranžmana, subvencija, poreznih olakšica i sl., kakve
provode vlade pojedinih zemalja (Njemačka). Tim poticajima
investira se u opremanje te organiziranje i osposobljavanje
poduzetnika, budući se oni teško odlučuju na
nabavu vlastite, u pravilu skupe šumske mehanizacije. To
je svakako povezano s nesigurnošću ugovaranja dugoročno
značajnog obujma poslova.


U uvježbavanju i izobrazbi izvoditelja od posebnog
su značenja programi, tečajevi i škole koji uz praktične
vještine (rukovanje, održavanje strojeva i sl.) omogućavaju
i stjecanje poslovnih znanja (vještine rukovođenja,
odnosi s javnošću, pregovaranje, dugoročno planiranje
i dr.) kao kvalifikacija neophodnih za vođenje uspješnog
uslužnog posla. Kao važan rezultat izobrazbe
primijećeno je da nakon provedenih tečajeva sami izvoditelji
zahtijevaju daljnje programe kontinuirane
edukacije. U tom smislu učinjene su u posljednjih pet
godina u Europi izvanredne promjene i unapređenja.


Nadalje, potvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne
sposobnosti izvoditelja moguće je osigurati obavljanje
poslova u šumarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini.
Cjelovito potvrđivanje osigurava tržišnu prednost ovlaštenim
i licenciranim izvoditeljima te predstavlja jamstvo
za stručno i pravovremeno obavljanje radova.
Stoga upravo dizajn, razvoj i provođenje potvrđivanja
predstavlja značajne izazove za sve strukture šumarstva
neke države. Ako su dobro oblikovani programi licenciranja
predstavljaju važan doprinos gospodarenju šu-
mama, ali i razvoju pozitivnog stava struke i najšire javnosti
prema uključivanju uslužnih izvoditelja u djelatnost
šumarstva (Francuska, V. Britanija, Nizozemska).


Povezivanjem uslužnika u različita udruženja pojavljuju
se organizacije koje predstavljaju i zastupaju
njihove interese te progovaraju o problemima s kojima
su suočeni. Uz mnogobrojne usluge koje pružaju članovima
udruženja se, držeći korak s rastućom važnošću
uslužnika u gospodarenju šumama, nastoje sve više
uključiti u kreiranje šumarske politike, ne samo na nacionalnoj
već i europskoj razini. Osnivanje i razvijanje
udruženja šumarskih uslužnika u mnogim europskim


zemljama zasigurno je važan doprinos profesionalizaciji
davatelja usluga u šumarstvu.


Vidljivo je da su izvoditelji šumskih radova u Europi,
sukladno njihovoj važnosti, predmet brojnih rasprava,
savjetovanja i istraživanja. U šumarskoj znanosti
i praksi Hrvatske do sada je međutim izostala obuhvatnija
rasprava o usliKnim izvoditeljima šumskih
radova. O istom je objavljeno tek nekoliko članaka i
prikaza (Vondra i dr 1997, Martinić 1998,
Šporčić 2003). S druge strane, razloga za istraživanjima
je mnogo:


> znatan broj zaposlenih u šumarskom sektoru
Približno je 13 tisuća zaposlenika u Hrvatskoj radno
ovisno o šumarstvu; “Hrvatske šume”, neovisni uslužnici,
sve institucije šumarstva i dr. (Vondra
1998). Uz prosječnu obitelj od 4,25 članova, Vondra
(1998) pretpostavlja da od prihoda (plaće)
zaposlenih u šumarstvu žm oko 55 000 građana RH.
> lokacija u ruralnim područjima
Selo je uz poljoprivredu tradicionalno naslonjeno na
šumarstvo. Većina šumskih radnika potječe i živi u
seoskim naseljima. Šumarstvo predstavlja značajnu
mogućnost zapošljavanja i razvoja ruralnih sredina


Dovodi do selekcije i kontinuiranoga unapređenja
šumskoga rada. Posljedica djelovanja tržišta uslugama
su manji ukupni troškovi, veća fleksibilnost i
specijalizacija izvoditelja radova. Negativna strana
je pojava nelojalne konkurencije koja može eliminirati
iz posla korektne i kvalitetne izvoditelje.


> komunikacija s i izme«„ izvoditelja šumskih
radova


U Hrvatskoj ne postoji interesna povezanost izvoditelja
sto je pravilo u drugim zemljama gdje su oni
uključeni u različita strukovna udriČenja, sindikate


> socio-psihološki uvjeti rada
Značajne su posljedice brojnih nepovoljnosti glede
radnog opterećenja, razine sigurnosti i socijalne
zaštite kojima su izloženi uslužni izvoditelji i njihovi
zaposlenici.
> certifikacija šuma
Za vlasnike/korisnike šuma važna je kvaliteta izvođenja
šumskih radova na njihovom posjedu te odnos
izvoditelja prema okolišu. Ispunjavanje kriterija
certifikacije potrebno je bez obzira jesu li šume
ili tek trebaju biti certificirane.


> š„mar»ka radna »naga


Karakterizira je nepovoljna starosna struktiffa i nedostatak
vještih radnika. Vondra (1998) navodi da




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
je pomlađivanje radnika u šumarstvu RH izostalo te
predviđa skori nedostatak osposobljenih proizvodnih
radnika.


> proširenje Europske unije (EU)
Šumarstvu u Europi predstoji opsežno restrukturiranje
te je teško predvidjeti posljedice i njihov utjecaj
na razvoj različitih segmenata šumarske politike
i poduzetništva u šumarstvu.
> migracije izvoditelja šumskih radova
Pridruživanje istočno europskih zemalja EU vjerojatno
će povećati migraciju za poslovima koji su u
nekim zemljama nezanimljivi za domaće stanovništvo.
To može dovesti do daljnjeg povećanja konkurencije
u izvođenju šumskih radova i usporavanja


mehaniziranja radova sve dok je dostupan jeftini
živi rad.
Sve veća prisutnost uslužnih izvoditelja u hrvat


skom šumarstvu neodgodivo zahtijeva razmatranje iznesenih
pitanja. U zadnjem desetljeću “Hrvatske šume”
u svojstvu poduzeća za gospodarenje državnim
šumama u Republici Hrvatskoj u značajnoj se mjeri,
pri sječi i izradi, privlačenju i prijevozu drva, ali i drugim
poslovima, oslanjalo na uslužne izvoditelje šumskih
radova. Pritom se vjerovalo da će tržišni mehani


zmi dovesti do selekcije najboljih izvoditelja u smislu
da će se takvi profilirati u pouzdane i kvalitetne davatelje
šumarskih usluga. Međutim, dosadašnja istraživanja
(Martinić 1998, Šporčić 2003) pokazuju da
postojeći uslužni izvoditelji nisu ni organizirani, ni
kvalificirani, ni stabilni te da su upitno kvalitetan proizvodni
potencijal šumarske djelatnosti u Hrvatskoj.
Jednako tako ta su istraživanja pokazala da uvjete za
razvoj kvalificiranih i postojanih izvoditelja šumskih
radova, ali i sam model koji će jamčiti kvalitetu njihova
rada tek treba stvoriti.


Europski primjeri i iskustva pokazuju da je put ka
uspješnom poduzetništvu te stručnom i kvalitetnom izvođenju
radova u šumarstvu ostvariv. Pritom je neophodno
imati ili razviti dobro opremljene i kvalificirane
izvoditelje te osigurati povoljne socijalne i sigurnosne


uvjete rada. Nužno je prepoznati važnost šumskoga
rada u ruralnome razvoju i obuhvatiti razvoj poduzetništva
u nacionalnim šumarskim programima i strate


egijama.
Identifikacija i širenje pozitivnih postupaka i
iskustava svakako su značajan doprinos unapređenju
stanja. Napredovanje u tom smjeru je dosada bilo, a
vjerojatno će i u budućnosti biti jednako izazovno, ali
nažalost i nedovoljno brzo.


LITERATURA – References


Craig, N., 2000: Managing Health and Safety in Forestry.
Proceedings of 1st European Forest Entrepreneurs’
Day, 16 September 2000, Celle, Germany,
p. 33–37.


Dedinger, P., 2002: France: New safety and health
law reinforces regulations on forestry contracting.
Forworknet Update, December 2002, p. 7.


Geske, H., 2000: Training and education of forestry
contractors. Proceedings of 1st European Forest
Entrepreneurs’ Day, 16 September 2000, Celle,
Germany. p. 33–37.


Gray, I., R. Nussbaum, S. Higman, S. Jennings,
2002: Involving Harvesting Contractors
in Forest Certification. Study from a research
project funded by United Kingdom Department
for International Development for benefit of developing
countries, p. 1–31. www.proforest.net
(Publications).


Grosse, W., 2000: Emergence of forest service enterprises
in East German ‘Lander’. Mehanizacija
šumarstva 25 (1–2): 29–41, Zagreb.


Ja a k o l a, S., 2002: The situation of contract labour in
Nordic countries (Report). Proceedings of 3rd
European Forest Entrepreneurs’ Day, 29 September,
2002., Edinburgh, Scotland, p. 5.


J o k i l u o m a , H., 2002: Finland: Social sustainability
of forestry, quality of work and partnership. Forworknet
Update, December 2002, p. 13–14.


Ka st en h o lz , E., 2000: Forestry contractors associations
in Europe – an overwiev of their organization
and services. Proceedings of 1st European
Forest Entrepreneurs’ Day, 16 September 2000,
Celle, Germany, p. 14–33.


Kastenholz, E., 2002a: Legal and formal prerequisites
to enter the forestry contracting sector in
each of the European Countries. Proceedings of
3rd European Forest Entrepreneurs’ Day, 29 September,
2002, Edinburgh, Scotland, p. 7.


Ka st en h o lz , E., 2002b: Best practices in forestry
contracting. Forworknet Update, December
2002, p. 1–3.


Ko i s t i n e n , A., 1999: Forestry service entrepreneurs
as producers of service. Tyotehoseuran Metsatiedote,
No. 609, 4 pp. Helsinki, Finland.


Mäkinen, P., 1997: Success Factors for Forest Machine
Entrepreneurs. Journal of Forest Engineering
8 (2): 27–37. Fredericton, Canada.


Martinić, I., T. Krema, 1997: Poduzetnici u šumskim
djelatnostima u dva francuska departmana.
Mehanizacija šumarstva 22 (1), str. 66, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
Ma r ti n ić , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja šumskih Šporčić, M., 2003: Uspostava modela potvrđivanja


radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. izvoditelja šumskih radova. Magistarski rad,


Mehanizacija šumarstva 23 (1): 7–15, Zagreb. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str.


1–100 + VII.


Nussbaum, R., 2002: Contractors and Forest Certification.
Forworknet Update, December 2002, Vondra, V., I. Martinić, M. Zdjelar, 1997: Pro


p. 3–4. cjena uzroka nerazvijenosti privatnog poduzet-
S al a k ari , H., 2002: Success factors in cut-to-length ništva u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Stuharvester
and forwarder operator training. Expedija.
Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarriences
from Finland. Forworknet Update, Deski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–14,
cember 2002, p. 16. Zagreb.


Šporčić, M., A. Sabo, 2002: Ozljeđivanje radnika u Vondra, V., 1998: Promišljanje šumskih radnika o
hrvatskom šumrastvu tijekom razdoblja vlastitoj profesiji. Mehanizacija šumarstva 23
1991–2000. Šumarski list 126 (5–6): 261–271, (3–4): 101–129, Zagreb.
Zagreb.


SUMMARY: This paper shows some characteristics of entrepreneurship in
providing forest services in Europe. Surveys, based on the research of available
sources, involve the following: characteristics of entrepreneurs and their
associations, training and educational programmes, conditions of safety and
health protection, impact of forest certification on entrepreneurship, and conditions
and restrictions in providing forestry services. The insight into the
mentioned aspects of entrepreneurship is a contribution to understanding the
conditions of providing forest services in Europe. The selected models and
experienecs are positive examples in considering the role and significance of
forest contractors and upgrading entrepreneurship in forestry. The arguments
for the need of more comprehensive research of entrepreneurship in the
Croatian forestry are also discussed in this paper.


Key words: forestry, forestry operation, entrepreneurship, Europe