DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298
Nerijetki su izvoditelji upitne osposobljenosti s malo
ili nimalo iskustva – što čini dvojbenom kvalitetu
usluge za ugovorene poslove. Većina takvih opstaje na
tržištu tek radi neobjektivno niskih cijena po kojim
nude svoje usluge. U mogućnosti su ih ponuditi samo
izbjegavanjem zakonskih obveza vezanih uz radna prava,
socijalne obveze i sigurnosne standarde angažiranih
radnika. U takvim slučajevima postignuti ekonomski
učinci ostvareni kroz jeftiniju proizvodnju, mogu
samo naizgled biti dobri za šumarstvo.


Uz navedene nepovoljnosti ohrabrujući su primjeri
dobre prakse i pozitivnih iskustava u izvođenju šumskih
radova u Europi. U tom svjetlu valja promatrati programe
razvoja poduzetništva u šumarstvu putem kreditnih
aranžmana, subvencija, poreznih olakšica i sl., kakve
provode vlade pojedinih zemalja (Njemačka). Tim poticajima
investira se u opremanje te organiziranje i osposobljavanje
poduzetnika, budući se oni teško odlučuju na
nabavu vlastite, u pravilu skupe šumske mehanizacije. To
je svakako povezano s nesigurnošću ugovaranja dugoročno
značajnog obujma poslova.


U uvježbavanju i izobrazbi izvoditelja od posebnog
su značenja programi, tečajevi i škole koji uz praktične
vještine (rukovanje, održavanje strojeva i sl.) omogućavaju
i stjecanje poslovnih znanja (vještine rukovođenja,
odnosi s javnošću, pregovaranje, dugoročno planiranje
i dr.) kao kvalifikacija neophodnih za vođenje uspješnog
uslužnog posla. Kao važan rezultat izobrazbe
primijećeno je da nakon provedenih tečajeva sami izvoditelji
zahtijevaju daljnje programe kontinuirane
edukacije. U tom smislu učinjene su u posljednjih pet
godina u Europi izvanredne promjene i unapređenja.


Nadalje, potvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne
sposobnosti izvoditelja moguće je osigurati obavljanje
poslova u šumarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini.
Cjelovito potvrđivanje osigurava tržišnu prednost ovlaštenim
i licenciranim izvoditeljima te predstavlja jamstvo
za stručno i pravovremeno obavljanje radova.
Stoga upravo dizajn, razvoj i provođenje potvrđivanja
predstavlja značajne izazove za sve strukture šumarstva
neke države. Ako su dobro oblikovani programi licenciranja
predstavljaju važan doprinos gospodarenju šu-
mama, ali i razvoju pozitivnog stava struke i najšire javnosti
prema uključivanju uslužnih izvoditelja u djelatnost
šumarstva (Francuska, V. Britanija, Nizozemska).


Povezivanjem uslužnika u različita udruženja pojavljuju
se organizacije koje predstavljaju i zastupaju
njihove interese te progovaraju o problemima s kojima
su suočeni. Uz mnogobrojne usluge koje pružaju članovima
udruženja se, držeći korak s rastućom važnošću
uslužnika u gospodarenju šumama, nastoje sve više
uključiti u kreiranje šumarske politike, ne samo na nacionalnoj
već i europskoj razini. Osnivanje i razvijanje
udruženja šumarskih uslužnika u mnogim europskim


zemljama zasigurno je važan doprinos profesionalizaciji
davatelja usluga u šumarstvu.


Vidljivo je da su izvoditelji šumskih radova u Europi,
sukladno njihovoj važnosti, predmet brojnih rasprava,
savjetovanja i istraživanja. U šumarskoj znanosti
i praksi Hrvatske do sada je međutim izostala obuhvatnija
rasprava o usliKnim izvoditeljima šumskih
radova. O istom je objavljeno tek nekoliko članaka i
prikaza (Vondra i dr 1997, Martinić 1998,
Šporčić 2003). S druge strane, razloga za istraživanjima
je mnogo:


> znatan broj zaposlenih u šumarskom sektoru
Približno je 13 tisuća zaposlenika u Hrvatskoj radno
ovisno o šumarstvu; “Hrvatske šume”, neovisni uslužnici,
sve institucije šumarstva i dr. (Vondra
1998). Uz prosječnu obitelj od 4,25 članova, Vondra
(1998) pretpostavlja da od prihoda (plaće)
zaposlenih u šumarstvu žm oko 55 000 građana RH.
> lokacija u ruralnim područjima
Selo je uz poljoprivredu tradicionalno naslonjeno na
šumarstvo. Većina šumskih radnika potječe i živi u
seoskim naseljima. Šumarstvo predstavlja značajnu
mogućnost zapošljavanja i razvoja ruralnih sredina


Dovodi do selekcije i kontinuiranoga unapređenja
šumskoga rada. Posljedica djelovanja tržišta uslugama
su manji ukupni troškovi, veća fleksibilnost i
specijalizacija izvoditelja radova. Negativna strana
je pojava nelojalne konkurencije koja može eliminirati
iz posla korektne i kvalitetne izvoditelje.


> komunikacija s i izme«„ izvoditelja šumskih
radova


U Hrvatskoj ne postoji interesna povezanost izvoditelja
sto je pravilo u drugim zemljama gdje su oni
uključeni u različita strukovna udriČenja, sindikate


> socio-psihološki uvjeti rada
Značajne su posljedice brojnih nepovoljnosti glede
radnog opterećenja, razine sigurnosti i socijalne
zaštite kojima su izloženi uslužni izvoditelji i njihovi
zaposlenici.
> certifikacija šuma
Za vlasnike/korisnike šuma važna je kvaliteta izvođenja
šumskih radova na njihovom posjedu te odnos
izvoditelja prema okolišu. Ispunjavanje kriterija
certifikacije potrebno je bez obzira jesu li šume
ili tek trebaju biti certificirane.


> š„mar»ka radna »naga


Karakterizira je nepovoljna starosna struktiffa i nedostatak
vještih radnika. Vondra (1998) navodi da