DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Nerijetki su izvoditelji upitne osposobljenosti s malo ili nimalo iskustva – što čini dvojbenom kvalitetu usluge za ugovorene poslove. Većina takvih opstaje na tržištu tek radi neobjektivno niskih cijena po kojim nude svoje usluge. U mogućnosti su ih ponuditi samo izbjegavanjem zakonskih obveza vezanih uz radna prava, socijalne obveze i sigurnosne standarde angažiranih radnika. U takvim slučajevima postignuti ekonomski učinci ostvareni kroz jeftiniju proizvodnju, mogu samo naizgled biti dobri za šumarstvo. Uz navedene nepovoljnosti ohrabrujući su primjeri dobre prakse i pozitivnih iskustava u izvođenju šumskih radova u Europi. U tom svjetlu valja promatrati programe razvoja poduzetništva u šumarstvu putem kreditnih aranžmana, subvencija, poreznih olakšica i sl., kakve provode vlade pojedinih zemalja (Njemačka). Tim poticajima investira se u opremanje te organiziranje i osposobljavanje poduzetnika, budući se oni teško odlučuju na nabavu vlastite, u pravilu skupe šumske mehanizacije. To je svakako povezano s nesigurnošću ugovaranja dugoročno značajnog obujma poslova. U uvježbavanju i izobrazbi izvoditelja od posebnog su značenja programi, tečajevi i škole koji uz praktične vještine (rukovanje, održavanje strojeva i sl.) omogućavaju i stjecanje poslovnih znanja (vještine rukovođenja, odnosi s javnošću, pregovaranje, dugoročno planiranje i dr.) kao kvalifikacija neophodnih za vođenje uspješnog uslužnog posla. Kao važan rezultat izobrazbe primijećeno je da nakon provedenih tečajeva sami izvoditelji zahtijevaju daljnje programe kontinuirane edukacije. U tom smislu učinjene su u posljednjih pet godina u Europi izvanredne promjene i unapređenja. Nadalje, potvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne sposobnosti izvoditelja moguće je osigurati obavljanje poslova u šumarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini. Cjelovito potvrđivanje osigurava tržišnu prednost ovlaštenim i licenciranim izvoditeljima te predstavlja jamstvo za stručno i pravovremeno obavljanje radova. Stoga upravo dizajn, razvoj i provođenje potvrđivanja predstavlja značajne izazove za sve strukture šumarstva neke države. Ako su dobro oblikovani programi licenciranja predstavljaju važan doprinos gospodarenju šu- mama, ali i razvoju pozitivnog stava struke i najšire javnosti prema uključivanju uslužnih izvoditelja u djelatnost šumarstva (Francuska, V. Britanija, Nizozemska). Povezivanjem uslužnika u različita udruženja pojavljuju se organizacije koje predstavljaju i zastupaju njihove interese te progovaraju o problemima s kojima su suočeni. Uz mnogobrojne usluge koje pružaju članovima udruženja se, držeći korak s rastućom važnošću uslužnika u gospodarenju šumama, nastoje sve više uključiti u kreiranje šumarske politike, ne samo na nacionalnoj već i europskoj razini. Osnivanje i razvijanje udruženja šumarskih uslužnika u mnogim europskim zemljama zasigurno je važan doprinos profesionalizaciji davatelja usluga u šumarstvu. Vidljivo je da su izvoditelji šumskih radova u Europi, sukladno njihovoj važnosti, predmet brojnih rasprava, savjetovanja i istraživanja. U šumarskoj znanosti i praksi Hrvatske do sada je međutim izostala obuhvatnija rasprava o usliKnim izvoditeljima šumskih radova. O istom je objavljeno tek nekoliko članaka i prikaza (Vondra i dr 1997, Martinić 1998, Šporčić 2003). S druge strane, razloga za istraživanjima je mnogo: > znatan broj zaposlenih u šumarskom sektoru Približno je 13 tisuća zaposlenika u Hrvatskoj radno ovisno o šumarstvu; “Hrvatske šume”, neovisni uslužnici, sve institucije šumarstva i dr. (Vondra 1998). Uz prosječnu obitelj od 4,25 članova, Vondra (1998) pretpostavlja da od prihoda (plaće) zaposlenih u šumarstvu žm oko 55 000 građana RH. > lokacija u ruralnim područjima Selo je uz poljoprivredu tradicionalno naslonjeno na šumarstvo. Većina šumskih radnika potječe i živi u seoskim naseljima. Šumarstvo predstavlja značajnu mogućnost zapošljavanja i razvoja ruralnih sredina Dovodi do selekcije i kontinuiranoga unapređenja šumskoga rada. Posljedica djelovanja tržišta uslugama su manji ukupni troškovi, veća fleksibilnost i specijalizacija izvoditelja radova. Negativna strana je pojava nelojalne konkurencije koja može eliminirati iz posla korektne i kvalitetne izvoditelje. > komunikacija s i izme«„ izvoditelja šumskih radova U Hrvatskoj ne postoji interesna povezanost izvoditelja sto je pravilo u drugim zemljama gdje su oni uključeni u različita strukovna udriČenja, sindikate > socio-psihološki uvjeti rada Značajne su posljedice brojnih nepovoljnosti glede radnog opterećenja, razine sigurnosti i socijalne zaštite kojima su izloženi uslužni izvoditelji i njihovi zaposlenici. > certifikacija šuma Za vlasnike/korisnike šuma važna je kvaliteta izvođenja šumskih radova na njihovom posjedu te odnos izvoditelja prema okolišu. Ispunjavanje kriterija certifikacije potrebno je bez obzira jesu li šume ili tek trebaju biti certificirane. > š„mar»ka radna »naga Karakterizira je nepovoljna starosna struktiffa i nedostatak vještih radnika. Vondra (1998) navodi da |