DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Štovane gospođe i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege, dragi prijatelji! Srdačno Vas pozdravljam u ime Hrvatskoga šumarskog društva i zahvaljujem se na Vašem odazivu i želji da budete sudionici tematske rasprave “Srednjoškolska i visokoškolska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse”, koja se održava povodom Dana hrvatskog šumarstva, a u okviru 109. redovite skupštine HŠD-a. Vaša brojna nazočnost na ovom skupu još je jedan dokaz o aktualnosti i značenju odabrane teme za naše društvo, a poglavito za sve nas koji živimo od šumarstva i za šumarstvo. Kod pripremnih radnji i organizacije ove tematske rasprave, koju je organiziralo HŠD-o i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, zamolili smo naše uvažene kolegice i kolege, koji su stručnjaci za pojedina područja unutar visokoškolskog obrazovanja kao srednjoškolsko srednjoškolskosrednjoškolskog gg i ii visokoškolsko šumarsk šumarskšumarske ee praks praksprakse ee koj kojkoju uu u uu glavno glavnoglavnom mm pokrivaju Hrvatske današnje stanje u pojedi šum šumšume ee d.o.o. d.o.o.d.o.o., ,, d dda aa na nanam mm iznes iznesiznesu uu dana nim područjima nastave i prakse. U svezi toga će Marina Ta t a l ov i ć , dipl. ing. drvne industrije, viša savjetnica za strukovno obrazovanje u Zavodu za školstvo Republike Hrvatske, iznijeti svoj referat u svezi srednjoškolske šumarske i drvnotehnološke nastave u Hrvatskoj. Izv. prof. dr. sc. Josip Fra n i ć , prodekan Šumarskog fakulteta – Šumarskog odsjeka, informirat će nas o Visokoškolskoj šumarskoj nastavi u reformi šumarskog studija. Izv. prof. dr. sc. Ružica B e l j o -Lu či ć, prodekanica Šumarskog fakulteta – Drvnotelnološkog odsjeka informirat će nas o Visokoškolskoj drvnotehnološkoj nastavi na Šumarskom fakultetu. Mr. sc. Josip Dundović, dip. ing. šum., Tomislav S t a r če v i ć , dipl. ing. šum. i Branko R a n o ga je c , prof. pripremili su referat pod naslovom “Ima li prostora u H.Š. d.o.o. za proširenje djelatnosti i novo zapošljavanje diplomiranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara” (referirat će J. Dundović). Poznavajući navedene kolegice i kolege, uvjeren sam da će njihova izlaganja biti dobar poticaj za raspravu, a sve skupa će biti dobra podloga za zaključke koje ćemo ponijeti s ovog skupa. Dozvolite mi da još malo vremena zaokupim Vašu pozornost i iznesem neke moje načelne stavove o ovoj problematici. Imajući na umu našu dugu i bogatu povijest šumarstva, a u svezi s današnjom temom o kojoj ćemo raspravljati, važno je istaći da se istovremeno s osniva o s osniv njem prvih šumarija na području Hrvatske mjestima u uu mjesti Krasno, Baške Oštarije i Petrova Gora, u okvirima karlovačkog generalata 1765. godine izrađuju i gospodarske osnove i obavlja inventarizacija šuma. Na području današnjeg Nacionalnog parka Plitvička jezera navedene godine izrađuju se gospodarske osnove za tri gospodarske jedinice pod rukovodstvom šumarskih stručnjaka, inženjera majora pl. P i r k e r a, šumarnika J. C. F r a n z o n i j a i drugih stručnjaka. Te 1765. godine napravljena je prva šumarska karta u ovom dijelu Europe, za šume ličke pukovnije s dijelom priobalja, na kojoj prevladavaju preborne bukovojelove šume na području Sjevernog Velebita s globalnim i detaljnim prikazom šuma. Sve ovo navodimo kako bi ukazali da je stručni inženjerski rad došao do izražaja i bio temelj počecima nastanka organiziranog šumarstva kao struke i znanosti, istovremeno kod nas i u središnjoj Europi. Šumarsku struku u tim počecima predstavljaju kompetentni i obrazovani šumarski stručnjaci, što je i danas, a posebice u ono vrijeme, bilo vrijedno posebne pozornosti. U prvim programima rada Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD), utemeljenog 1846. godine, naznačena je nužnost osnivanja domaće ustanove za obrazovanje šumarskih stručnjaka, kako zbog potrebe da imamo vlastitu obrazovnu ustanovu na hrvatskom jeziku, tako i iz želje da se stvore uvjeti za zapošljavanje domaćih stručnjaka na račun u ono vrijeme favoriziranih stranaca. Tako je između ostalih i zalaganjem članova HŠD-a, 1860. god. počelo s radom Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima, da bi 1898. god. Šumarski odjel učilišta preselio u Zagreb u novoizgrađenu zgradu HŠD-a, gdje je započelo sveučilišno obrazovanje šumarskih kadrova na Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, danas Šumarskom fakultetu. Važno je istaći da šumarska struka u povijesti zagrebačkog Sveučilišta zauzima četvrto mjesto, odmah iza Bogoslovnog, Pravoslovnog i Mudroslovnog fakulteta. To ističemo zbog toga što je šumarstvo stara i ozbiljna struka i znanost, čiji su rezultati vidljivi i stvarani stoljećima. To bi morao znati barem svaki iole obrazovani čovjek, a posebice čovjek sveučilišnog obrazovanja. Nažalost, čitajući dnevni tisak i ostale medije u kojima mnogi od planinara, novokomponiranih ekologa i sličnih stručnjaka dijele lekcije i packe šumarskoj struci, a nažalost dobivaju prostora i u onim glasilima koji za sebe misle da su ozbiljna. Od davnih početaka do danas šumarski stručnjaci vode brigu o obrazovanju svojih kadrova što je osnovni preduvjet kvalitetnog gospodarenja šumama. U današnje vrijeme svjedoci smo promjena u svim strukama, područjima znanosti i obrazovanja, kako |