DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 69 <-- 69 --> PDF |
pristuprrih aktivnosti vezanih za ulazak u EU, korištenja pretpristupnih programa i fondova, razvoj programa savjetodavne pomoći priv šumovlasnicima, šumarske politike, šumarske statistike i analiz inventarizacije biološke raznovrsnosti dr. Štovani gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, i predstavnici medija! Dozvolite mi da Vas svih srdačno pozdravim u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ministra Petra Čobankovića te u svoje osobno. Želim da se sve aktivnosti u sklopu “Dana hrvatskoga šumarstva” koji traju do 18. lipnja provedu u najboljem redu i uspješno. Svima je poznat podatak o dugogodišnjem radu znanstveno-nastavnih i znanstveno-istraživačkih institucija u području šumarstva na ovim prostorima i da slavimo 145 godišnjicu šumarske nastave u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu već niz godina pruža šumarsko obrazovanje i usavršavanje na diplomskim i poslijediplomskim studijima. Evidentno je da se posljednjih godina osjeća određeni pad broja novih studenata, u skladu s pogoršanjem stanja i stvarnim potrebama u šumarskom sektoru. Tehničko srednjoškolsko obrazovanje u šumarstvu čini razmjerno velik broj škola – trenutno ih je deset, kao i pet škola za zanimanje drvodjelski tehničar i tehničar- dizajner. Te su škole u nadležnosti Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, a organizirane su na županijskoj razini. Moramo naglasiti činjenicu da je broj srednjih škola prevelik i da potrebe šumarstva za kadrom nije usklađen s njihovim brojem. Većinu istraživanja u šumarstvu provode Šumarski fakultet u Zagrebu, Šumarski institut u Jastrebarskom, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, kao i Akademija šumarskih znanosti i Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima. U Hrvatskoj je u ovom trenutku više od 100 šumarskih znanstvenika i istraživača, te je nužno procijeniti da li je to dostatno za provedbu potencijalnih domaćih i međunarodnih projekata. Potpis Republike Hrvatske na mnogim međunarodnim sporazumima, ugovorima i konvencijama znači dodatnu odgovornost za istraživanja u šumarstvu i za obrazovni sektor. Hrvatski su znanstvenici i istraživači sudjelovali, a i sada sudjeluju na međunarodnim projektima i u rganizacijama, npr. IUFRO, FAO, EPPO, Europski šumarski institut i dr. Poštovani, jedina mi je namjera bila da ovakvim svojim viđenjima i razmišljanjima potaknem sljedeće govornike i sudionike u raspravi, ali i svakog od nas kojega veže pripadnost ‘šumarskom krugu’ na konstruktivni dijalog, zrele rasprave i prijedloge – sve zbog skorog i učinkovitog rješavanja ovih gotovo najvažnijih pitanja naše struke. Iako se obrazovanje na diplomskom i poslijediplomskom stupnju smatra obrazovanjem na visokoj razini, ono se kod nas zasniva na vrlo tradicionalnim vrijednostima i pristupima. Potrebe šumarskog sektora mijenjaju se iz godine u godinu i važno je da obrazovni sustav prilagođava svoje programe kako bi oni mogli ispunjavati potrebe gospodarskih subjekata, koji sve više traže vrhunske stručnjake sa znanjem informacijske tehnologije, poznavanja stranih jezika, marketinga i dr. . Bijela knjiga o obrazovanju, pripremljena za strate za giju Hrvatska u 21. stoljeću, smatra da su troškovi obrazovanja i usavršavanja ulaganje, a ne trošak. Potrebno je naglasiti važnost suradnje Ministarstva znanosti, prosvjete i športa i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u području koje se odnosi na obrazovanje, jer je ta suradnja vrlo skromna ili je uopće nema. Također je u cilju uspješne provedbe strategije u budućnosti potrebno planirati obvezu stipendiranja i zapošljavanja nadarenih i odličnih učenika i studenata. Moramo naglasiti činjenicu da se priopćavanje rezultata istraživanja oslanja na vrlo tradicionalne meto de. Ne bavi se potrebom provedbe rezultata na opera aativnoj razini kao ni različitim potrebama subjekata u cijelom sektoru. Važno je žurno jasno definirati potrebe sektora i u tom smjeru usmjeriti obrazovanje, ali i istraživanje, kako bi se išlo ukorak s nama susjednim zemljama koje jako puno ulažu u te aktivnosti, a da ne govorimo o razvijenim, zapadnim zemljama. Za hrvatski šumarski sektor važno je definirati i propisati programe obrazovanja, kako visokoškolskog tako i srednjoškolskog, koji će stvoriti kadrove koji će se moći uhvatiti u koštac zahtjevima gospodarstva, tehnološkim i gospodarsko-ekološkim. Nužno je kroz sustav licenciranja i kontinuiranog praćenja kvalitete radova u šumarstvu primjenjivati i kontinuirano prilagođavati obrazovne programe, koji će se moći uklopiti u potrebe globalnog tržišta i zahtjeva korisnika usluga. Prema novom Zakonu o šumama šumarske radove moći će obavljati za te poslove registrirani i licencirani izvršitelji šumarskih radova. Licenciranje ovlaštenih osoba za obavljanje šumarskih radova obavljat će Šumarska komora, koja će se |