DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 86 <-- 86 --> PDF |
ili distribucijom namještaja ili drugih proizvoda od drva. On je također spreman sudjelovati u rješavanju interdisciplinarnih problema, koji se odnose na dio oblikovanja ili konstruiranja proizvoda i njihovog prezentiranja, kao i na odlučivanje o odabiru materijala, repromaterijala te osiguranju kakvoće finalnog proizvoda. Zahvaljujući poznavanju metodologije dizajna finalnih proizvoda od drva magistar oblikovanja proizvoda od drva osposobljen je za obavljanje niza funkcija, od razvoja proizvoda, unapređenja kvalitete, oblikovanja i konstruiranja proizvoda, opremanja objekata, sve do prezentacije na sajmovima i prodaje proizvoda. 6. OTVORENA PITANJA Na mnoga pitanja koja su nas mučila prilikom izrade prijedloga reformiranih studijskih programa odgovore smo pronalazili u hodu. No, mnoga su pitanja još uvijek ostala otvorena. Na primjer, i dalje su nepoznati kriteriji financiranja sveučilišnoga obrazovanja, odnosno hoće li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOS) financirati visokoškolske ustanove prema programima ili prema broju studenata. Nadalje, hoće li biti određen minimalni ta p ppo programu odnosno po predmetu, što je u suprotnosti s koncepcijom velikoga izbora predmeta. ti s Hoće li MZOS u načelu podržavati programe koji nude instrumente za kraće studiranje i veću prolaznost? Postavlja se i pitanje hoće li izabrana studijska shema (3+2+3) najbolje zadovoljiti potrebe za kadrovima u šumarstvu, preradi drva i proizvodnji namještaja? Jesmo li uspjeli studijske programe prilagoditi potrebama šumarske i drvnotehnološke struke, ali i srodnim fa kultetima na Sveučilištu i u inozemstvu u pogledu mobilnosti studenata? Kako u uvjetima nedostatka laboratorija i istraživačke opreme osigurati visoku kvalitetu studijskih programa? Kako privući studente za upis I. ali i II. i III. razine sveučilišnoga studija? Kako osigurati ako os razliku bakalaureata na sveučilišnome studiju u odnosu iju u na mogući bakalaureat stručnoga studija? Ovaj niz pitanja mogao bi se i dalje nastaviti no važno je i naglasiti da ono što sigurno znamo je to, da ćemo nastojati novim reformiranim studijskim programima na Šumarskome fakultetu osigurati obrazovanje modernih interdisciplinarnih, visokoobrazovanih i visokoosposobljenih stručnjaka koji će biti spremni na izazove koje postavljaju suvremene tehnologije u šumarstvu, preradi drva i proizvodnji namještaja te obrazovati prvostupnike i magistre s potrebnim znanjima i vještinama da i dalje budu temelj razvoja šumarske i drvne struke u Hrvatskoj. IMA LI U HRVATSKIM ŠUMAMA d.o.o. ZAGREB PROSTORA ZA PROŠIRENJE DJELATNOSTI I NOVA ZAPOŠLJAVANJA DIPLOMIRANIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I ŠUMARSKIH TEHNIČARA? 1. UVOD Šumarstvo je struka i znanost koja se brine o potrajnom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Cilj potrajnog gospodarenja je ostvarenje ekoloških, socijalnih i gospodarskih funkcija. Sa oko 2,0 mil. ha državnih šuma i šumskog zemljišta ili 36 % ukupne državne površine gospodare od 1. 1. 1991. do 8. 4. 2002. godine Hrvatske šume p.o. Zagreb, a zatim kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: HŠ d.o.o.). HŠ d.o.o. Zagreb su trostupanjski organizirane: Direkcija u Zagrebu, 16 Uprava šuma Podružnica i 171 šumarija, te 12 radnih jedinica i 4 kćerke d.o.o. Zapošljavaju oko 10 000 zaposlenika, od toga prosječno mjesečno oko 1 200 na određeno vrijeme (zbog sezonskog karaktera poslovanja), te 93 obrtnika i 85 trgovačkih društava iz područja šumarstva i lovstva. Bitan čimbenik poslovanja HŠ d.o.o. u gospodarenju šumama i okolišem su ljudski potencijali, od kojih bi posebno istakli obrazovane radnike – stručno-tehničko osoblje školovano na srednjim šumarskim školama i Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. HŠ d.o.o. zapošljavaju: 1178 diplomirana inženjera šumarstva, od kojih su 3 doktora znanosti, 51 magistar znanosti šumarstva i 16 magistara specijalista šumarstva i 1807 šumarskih tehničara (Tablica 2.). Ovom prigodom ističemo samo neke pokazatelje u svezi s ostvarenjem propisa šumskogospodarske osnove područja za osmogodišnje razdoblje : sveukupno šumskouzgojni radovi ostvareni su naoko 341 000 ha ili 80 % propisa i provedba etata i užite drvne zalihe iznosi oko 32,6 mil. m3 ili svega 66 % propisa. Posljedica manjeg ostvarenja sječivog etata je u prvom redu zbog miniranosti šumskih površina (oko |