DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 92 <-- 92 --> PDF |
tehničara očekuje se u obavljanju visoko mehaniziranih proizvodnih poslova (forvarderi, žičare, postrojenja za proizvodnju sječke, kratko rezanog i cijepanog drva) i dijelom pokretanja novih poslovnih polja. 3.4. Projekcija potrebnog broja stručno-tehničkog osoblja (Jednostavna i proširena reprodukcija) Procjenjuje se da će HŠ d.o.o. u razdoblju 2006–2015. s osnova novih djelatnosti zapošljavati dipl. ing. šumarstva po stopi od 2,5 %, što je prosječno godišnje 31 inženjer. S osnova zamjene umirovljenih zaposlit će se 14 dipl. ing. šum. Sveukupno bi HŠ d.o.o. u sljedećih 10 godina zaposlile prosječno godišnje 45 dipl. ing. šumarstva. Tom se broju mogu pridodati još 113 dipl. ing. šumarstva, koji bi trebali zamijeniti revirnike zvanja šumarskog tehničara. Na Šumarskom fakultetu u razdoblju 1990–2004. diplomiralo je prosječno godišnje 66 dipl. ing. šumarstva, što je za 21 dipl. ing. šum više od procjene godišnje potrebe HŠ d.o.o. U razdoblju 1990–2004. smanjen je broj šumarskih tehničara za 68, a u mirovinu u razdoblju 2006–2015. otići će 146 šumarskih tehničara ili prosječno godišnje 15. Mogućnosti zapošljavanja novih šumarskih tehničara je manjim dijelom u pokretanju novih poslova i u obavljanju visoko mehaniziranih proizvodnih poslova. Obzirom da je srednje šumarsku školu u posljednjih 5 godina završavalo više od 200 učenika godišnje, očigledno je velika disproporcija između potreba HŠ d.o.o. i školovanih šumarskih tehničara, što rezultira brojem nezaposlenih! Ovdje je potrebno upozoriti na činjenicu kako u programiranju razvoja korištenja tako zvanih sporednih šumskih proizvoda, usluga i djelatnosti nije moguće precizno i unaprijed projektirati potreban broj stručno tehničkog osoblja i dakako izravnih radnika. Stvarni razvoj novih djelatnosti, mogućnost plasmana proizvoda ili usluga kao i njihova potvrda na tržištu, rezultirat će paralelnim rastom broja zaposlenih. Usporedba potrebnog i stvarnog stanja stručno – tehničkog osoblja iskazana u tablici 5.1 iz koje je vidljiv “manjak” od 90 pomoćnika revirnika i 33 revirnika i “višak” od 12 upravitelja šumarija, ukazuje na nužnost dorade dosadašnjeg normativa, gdje se osim prosječnih godišnjih količina radova prema ŠGOP-a, mora ugraditi još značajnije područje opterećenosti šumskih ekosustava u odnosu na stanje potrebne zaštite, čuvanja šuma ili rast interesa za korištenjem proizvoda ili usluga šumskih ekosustava. Iz ovoga proizlazi da se prostor za povećanje zaposlenosti nužno mora dovoditi u vezu sa rastom prihoda kroz povećani intenzitet gospodarenja cjelokupnim šumskim ekosustavom. Ono što je temeljni cilj ovih razmišljanja i nadamo se skorih budućih aktivnosti, odnosi se na sustavno programiran razvoj i rast korištenja proizvoda i usluga šumskih ekosustava u ekosocijalno dopustivim granicama. 4. OBRAZOVNI PROFILI STRUCNO-TEHNICKOG OSOBLJA (stanje 31. 12. 2004) Šumarski tehničari su se ponajprije školovali za obavljanje poslova pomoćnika revirnika (čuvar šume, lovočuvar, poslovođa), a dipl. ing. šumarstva za revirnika s mogućnošću razvoja ili na rukovodne poslove (upravitelji šumarija i radnih jedinica) ili stručno specijalističke poslove (uzgajanje, uređivanje, iskorištavanje, lovstvo, ekologija…). Šumarska praksa smatra: da program strukovnih šumarskih škola odgovara poslovima pomoćnika revirnika, ali za zapošljavanje šumarskih tehničara na proizvodnim poslovima trebat će prilagoditi programe školovanja; da u većini srednjih šumarskih škola zbog nedostatka tehničkih uvjeta ali i kvalitetnih stručnih nastavnika, osposobljenost šumarskog tehničara ocjenjujemo nedostatnim; porastom broja šumarskih odjeljenja pri nekim strukovnim školama uzrok je također pada kvalitete obrazovanja, zbog nedovoljne praktične nastave i stručne prakse; za potrebe HŠ d.o.o. i poduzetnika iz djelatnosti šumarstva i lovstva razvidno je da bi dvije srednje šumarske škole mogle udovoljiti zahtjevima šumarske prakse i za podizanje kvalitete obrazovanja bila bi poželjna uža suradnja obrazovnih institucija i Ministarstva obrazovanja, prosvjete i športa. Iako visokoškolska šumarska nastava ima gotovo 145 godišnju tradiciju osjeća se: manje znanja kod dipl. ing. šumarstva iz tehničkih predmeta, managementa te marketinga; zbog velikog broja upisanih studenata zadnjih 10tak godina, što se vidi i preko broja registriranih nezaposlenih dipl. ing. šumarstva, nedostatak stručnog znanja za samostalni rad, zbog nemogućnosti provedbe kvalitetne terenske nastave. 4.1. Analiza stanja po zanimanjima (pomoćnik revirnika, revirnik, upravitelj u šumariji) Prema stanju zaposlenih od 1 232 dipl. ing. šum. 44 ili 3,6 % su pripravnici, u Direkciji Zagreb zaposle |