DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Nadalje, u raspravi je upozoreno kako klasična šumarska znanja nisu upitna, nego nova opća znanja o kojima treba također voditi računa. Za uključivanje u međunarodno tržište rada potrebno je naučiti dodatne vještine, od jezika do načina uključivanja u europske Zaključci Savjetovanja: 1. S obzirom na činjenicu da je hrvatska šumarska struka svoj rad od početka organiziranog šumarstva temeljila na visoko obrazovanim stručnjacima, smatramo da je ova tema aktualnija danas, još više nego do sada. do sada 2. Srednje ee i ii visokoškolsko obrazovanje u današnjim j vis složenim ekološkim, gospodarskim i društvenim odnosima, postaje vrlo značajna i nezaobilazna sas tavnica koja vodi boljitku cijelog društva, a šumar ske struke posebno. 3. Kako se i srednje i visoko školstvo nalazi na prekretnici (Kopenhaška i Bolonjska deklaracija) te kako se u takvim turbulentnim vremenima, prema našem mišljenju dolazi do brzopletih i nedovoljno argumentiranih odluka (prekobrojnost i upitnost ujednačenosti kvalitete srednjeg obrazovanja te vrlo kratak rok za primjenu Bolonjske deklaracije u visokom obrazovanju), ovaj skup s pravom iskazuje zabrinutost nastalim stanjem. 4. Neki pokazatelji govore da je u srednjem obrazovanju obrade drva stanje povoljnije i kreće se još na bolje. Glede stanja u srednjošumarskom obrazovanju, novi programi za strukovne šumarske škole (2004. god.) odgovaraju današnjim potrebama, međutim veliki broj šumarskih odjeljenja ne odgovara potrebama prakse, a broj i kvaliteta obrazovnih šumarskih stručnjaka te tehnički uvjeti (prostor, nedovoljna praktična nastava, oprema), uzrokuju nisku kvalitetu obrazovanja. Prema današnjem stanju, smatramo da jedino srednja Šumarska i drvodjeljska škola u Karlovcu zadovoljava uvjete glede potreba prakse, broja i kvalitete kadrova, prostornim uvjetima i opremom. 5. Podržavajući Bolonjsku deklaraciju i cijeneći napore i trud, koje su nastavnici Šumarskog fakulteta uložili oblikujući predstavljeni nam program studija po modelu 3+2, smatramo nužim istaknuti: – prekratak rok za izradu programa i njegovo oživotvorenje već šk. god. 2005/2006., vjerojatno će donijeti probleme kako nastavnicima, tako i studentima; – trogodišnje obrazovanje pristupnika (program 3+2) je nedostatno da bi takav stručnjak našao odgovarajuće mjesto u složenim uvjetima ekosustava (npr. revirnički poslovi); projekte i iznalaženja mogućnosti prodaje svoga znanja. Nešto više o tome možemo saznati iz napisa kolegice mr. sc. Marine Popijač, kojega objavljujemo u ovom broju (5-6) Šumarskog lista u nastavku rubrike Aktualno. – program 3+2 pripreman je i bit će primijenjen bez prave analize kadrovskih, prostornih i financijskih uvjeta te konzultacija s praksom; – s obzirom na prirodne šume Hrvatske i složenost šumskog ekosustava te stoga nužnost usvajanja široke lepeze znanja, iz biološko-ekološkog, tehnološkog i ekonomskog područja, smatramo da bi primjenjiviji bio program 4+1; – kod primjene programa 3+2 šumarska struka morat će studiozno pristupiti izradi kriterija kod zapošljavanja prvostupnika i magistara šumarstva, vodeći računa o usvojenim znanjima, ali i potrebama u današnjem stupnju razvoja šumarske struke – ovaj program nužno je pratiti u realizaciji, dorađivati ga i usuglašavati. 6. Gledajući potrebe hrvatskoga šumarstva, ocjenjujemo da kroz proširenje djelatnosti ima prostora za zapošljavanje novih dipl. ing. šumarstva, odnosno magistara šumarstva. Za prvostupnike će se pak morati odrediti koje će poslove moći obavljati i koliki broj će praksa tražiti, dok za srednje šumarsko obrazovanje mislimo da su dostatni današnji kapaciteti Šumarske i drvodjeljske škole u Karlovcu. 7. Glede ukidanje titule diplomiranog inženjera, taj postupak smatramo neprimjerenim i taj prijedlog sigurno nije došao od inženjera, nego od onih koji sve žele uprosječiti i novelirati, ne poštujući čak ni dobre tradicije. Kako doktorska titula asocira i sinonim je za zdravlje a profesorska za obrazovanje, tako je inženjerska sinonim za proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti, na čemu se temelji gospodarstvo svake zemlje. Stoga se zalažemo da ostane titula inženjera, odnosno diplomiranog inženjera. III : dio Kolega Branko Meštrić pretstavio je novu web stranicu HŠD-a www.sumari.hr “HŠD staro kao sve značajne aktivnosti i obrazovanje u šumarstvu, brinulo se i brine za znanja i ljude. Konačno pojavilo se i u internetskom svijetu www.sumari.hr. Tako je formiran Imenik hrvatskih šumara, onih koji su radili u šumarstvu, koji sada rade i novih koji dolaze. Informativno, 11 737 šumara imamo sada u evidenciji, od Josipa Ressela rođenog 1793. god. do Borke Šimek, koja je diplomirala u ponedjeljak 13. lipnja. Podaci stoje na internetu svima na |