DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Nadalje, u raspravi je upozoreno kako klasična
šumarska znanja nisu upitna, nego nova opća znanja o
kojima treba također voditi računa. Za uključivanje u
međunarodno tržište rada potrebno je naučiti dodatne
vještine, od jezika do načina uključivanja u europske


Zaključci Savjetovanja:


1.
S obzirom na činjenicu da je hrvatska šumarska
struka svoj rad od početka organiziranog šumarstva
temeljila na visoko obrazovanim stručnjacima,
smatramo da je ova tema aktualnija danas, još više
nego do sada.
do sada


2.
Srednje
ee i
ii visokoškolsko obrazovanje u današnjim
j vis


složenim ekološkim, gospodarskim i društvenim


odnosima, postaje vrlo značajna i nezaobilazna sas


tavnica koja vodi boljitku cijelog društva, a šumar


ske struke posebno.


3.
Kako se i srednje i visoko školstvo nalazi na prekretnici
(Kopenhaška i Bolonjska deklaracija) te
kako se u takvim turbulentnim vremenima, prema
našem mišljenju dolazi do brzopletih i nedovoljno
argumentiranih odluka (prekobrojnost i upitnost
ujednačenosti kvalitete srednjeg obrazovanja te
vrlo kratak rok za primjenu Bolonjske deklaracije u
visokom obrazovanju), ovaj skup s pravom iskazuje
zabrinutost nastalim stanjem.
4.
Neki pokazatelji govore da je u srednjem obrazovanju
obrade drva stanje povoljnije i kreće se još na
bolje. Glede stanja u srednjošumarskom obrazovanju,
novi programi za strukovne šumarske škole
(2004. god.) odgovaraju današnjim potrebama, međutim
veliki broj šumarskih odjeljenja ne odgovara
potrebama prakse, a broj i kvaliteta obrazovnih šumarskih
stručnjaka te tehnički uvjeti (prostor, nedovoljna
praktična nastava, oprema), uzrokuju nisku
kvalitetu obrazovanja. Prema današnjem stanju,
smatramo da jedino srednja Šumarska i drvodjeljska
škola u Karlovcu zadovoljava uvjete glede potreba
prakse, broja i kvalitete kadrova, prostornim uvjetima
i opremom.
5.
Podržavajući Bolonjsku deklaraciju i cijeneći napore
i trud, koje su nastavnici Šumarskog fakulteta
uložili oblikujući predstavljeni nam program studija
po modelu 3+2, smatramo nužim istaknuti:

prekratak rok za izradu programa i njegovo oživotvorenje
već šk. god. 2005/2006., vjerojatno
će donijeti probleme kako nastavnicima, tako i
studentima;

trogodišnje obrazovanje pristupnika (program
3+2) je nedostatno da bi takav stručnjak našao
odgovarajuće mjesto u složenim uvjetima ekosustava
(npr. revirnički poslovi);
projekte i iznalaženja mogućnosti prodaje svoga znanja.
Nešto više o tome možemo saznati iz napisa
kolegice mr. sc. Marine Popijač, kojega objavljujemo u
ovom broju (5-6) Šumarskog lista u nastavku rubrike
Aktualno.



program 3+2 pripreman je i bit će primijenjen
bez prave analize kadrovskih, prostornih i financijskih
uvjeta te konzultacija s praksom;

s obzirom na prirodne šume Hrvatske i složenost
šumskog ekosustava te stoga nužnost usvajanja
široke lepeze znanja, iz biološko-ekološkog, tehnološkog
i ekonomskog područja, smatramo da
bi primjenjiviji bio program 4+1;

kod primjene programa 3+2 šumarska struka
morat će studiozno pristupiti izradi kriterija kod
zapošljavanja prvostupnika i magistara šumarstva,
vodeći računa o usvojenim znanjima, ali i
potrebama u današnjem stupnju razvoja šumarske
struke – ovaj program nužno je pratiti u realizaciji,
dorađivati ga i usuglašavati.
6.
Gledajući potrebe hrvatskoga šumarstva, ocjenjujemo
da kroz proširenje djelatnosti ima prostora za
zapošljavanje novih dipl. ing. šumarstva, odnosno
magistara šumarstva. Za prvostupnike će se pak
morati odrediti koje će poslove moći obavljati i koliki
broj će praksa tražiti, dok za srednje šumarsko
obrazovanje mislimo da su dostatni današnji kapaciteti
Šumarske i drvodjeljske škole u Karlovcu.
7.
Glede ukidanje titule diplomiranog inženjera, taj
postupak smatramo neprimjerenim i taj prijedlog
sigurno nije došao od inženjera, nego od onih koji
sve žele uprosječiti i novelirati, ne poštujući čak ni
dobre tradicije. Kako doktorska titula asocira i sinonim
je za zdravlje a profesorska za obrazovanje,
tako je inženjerska sinonim za proizvodnju i stvaranje
novih vrijednosti, na čemu se temelji gospodarstvo
svake zemlje. Stoga se zalažemo da ostane titula
inženjera, odnosno diplomiranog inženjera.
III : dio Kolega Branko Meštrić pretstavio je novu
web stranicu HŠD-a www.sumari.hr
“HŠD staro kao sve značajne aktivnosti i obrazovanje
u šumarstvu, brinulo se i brine za znanja i ljude.
Konačno pojavilo se i u internetskom svijetu
www.sumari.hr. Tako je formiran Imenik hrvatskih
šumara, onih koji su radili u šumarstvu, koji sada rade i
novih koji dolaze. Informativno, 11 737 šumara imamo
sada u evidenciji, od Josipa Ressela rođenog 1793.
god. do Borke Šimek, koja je diplomirala u ponedjeljak
13. lipnja. Podaci stoje na internetu svima na